DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1893 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 175 — Kako se na prvi mah opaža, najplodniji su predjeli označeni pod c, zatim pod b., a najneplodniji pod a., koji ujedno Krasu najkarakterističniji i najžalostniji typus podavaju. Prije nego li se osvrnem na same pedoložke prilike, koje sam eto u kratkih potezih u glavnom nznačio, neka mi se dozvoli, da se formacije u pravoj slici shvaćati mogle budu — u kratko iztaknuti nješto o tlu samom, a tada o njegovom obličju. Obličje Krasa priliči u obće dugoj pontičkoj ravnici, koja kano da predstavlja neku stepenicu, preko koje valja proći, poželi li se iz visokog gorja k ažurnome moru. Ova ravnica stere se u nadmorskoj visini od 340 m., a načičkana je humcima, koji dosižu popriečnu relativnu visinu od 200—600 m. tako, da će dakle najviša točka druge stupnjevine kulminirati negdje oko 850 m. absolutne visine. — Što se je nanizalo izpod absolutne visine od 340 m. niže označuje spomenuta postupna prelazja druge stupnjavine u prvu, a što nadmašuje visinom 850 m. već se hvata baltijskog flornog typa t. j . treće kraške stupnjevine. Cio taj predjel je neznatnim izuzetkom oko Istarske medje veoma suh, premda mjestimice upravo obiluje vodom i izvorima, nu koji vlažnosti kraške substancije veoma malo koriste s razloga, što je kamenito tlo puno pukotina i prosjelina, gdje nestaje i žive i kišnice vode u duboke razgranjene podzemne mreže kojekakvih žljebina, odkud obično vođa ponire ih utječe u more. — Upravo u tomu počiva najznamenitiji razlog, da u koritih kraškoga gorja, a i u nizinah ne ima trajnih potoka do ono njekoliko kukavnih vrelašca, da sve uvjetuje nestašicu vode, a ova povećava sušu zemlje, koja unatoč onih stabalnih ljetnih playda izpija zemlji ono malo produktivne snage, što no ju je za boljih dana usisala. Svi spomenuti razlozi, uračunavajući amo zloglasnu buru, oskudicu vode i ekscesivno podnebje podlogom su na absolutnoj većini površja neizdašnoj glinenoj meketi, koja i bez toga osjetljivo trpi na gubitku organičkih tvarina, koje bi ju, kad bi se rastvorile, bar donjekle oporavile. — Takove tvarine, koje su toli znamenite u svakom racionalnom šumarstvu, propadoše tečajem minulih vjekova na većini teritorija devastacijom samom, a propadaju i danas radi uređjenja steljarinskog pitanja, a konačno gube se u kojekakvima ponikvama i gudurama, kamo ih je odplavila voda ili nanjela bura, a napokon, ako i to bilo nije, uništila ih je užasna žega, doduše u raztvorbeno stanje, ali od kojeg se procesa pedoložka substancija radi pomanjkanja vode nikakovoj melioraciji nadati ne smije. A sada ću se povratiti na promatranje samih geognostičkih prilika, pa ću u kratko iztaknuti njihova obilježja. Prva i glavna vrst kamenja na Krasu su vapnenci, od kojih se kao plodovitiji iztiču oni iz trijaske tvorbe, tada dolomiti, a konačno neplodna i sterilna kreda, u kojoj nebi plodne gline ni za liek našao. |