DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1893 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 174 — Uzev u obzir trajanje gospodarske osnove sa 60 godina opaža se, da će količina šumž, tek za 50 godina znatno narasti, jer će do onda mnoge sadanje pašom uživane kraške goletine pošumljene biti. Posve je jasno, da će količina pašnjaka uslied toga manja biti, a prema tomn nastati će tek onda pitanje, hoće li tadanji pašnjaci dovoljni biti ili ne. Ali to nam ne smije nipošto smetati, jer će dotle i gospodarska osnova prestati, pošumljenje biti će izveieno, a kod sastavljanja nove gospodarstvene osnove biti će drugih zadaća, da se pašarinsko pitanje u dotle deformiranom Krasu uredi, a uslied toga moglo bi prikraćenja paše, pitanje pašnjaka s ozbilnošću na površinu izbiti, nu to nas za našu djelatnost ne smije ni najmanje smetati, jer ćemo širiti uzvišenu misiju pošumljenja i jer će tada, sada stvorena gospodarstvena osnova kriepošću upravo ugasnuti, a kod stvorenja nove biti će dužnost naših potomaka, da se pašarinsko pitanje u deformiranome po nam Krasu uredi i da se na toj podlozi trajnije stečevine sretne budućnosti steku. Dio II. A) 0 stojbini. Kras grobničkog područja spada većinom u drugi pojas njegove stupnjevine; tek neznatni dio prelazi odavle u treću, a još manji u prvu stupnjevinu tako, da na ova prelazja aproximativno tek I07n spada. — Unatoč tomu, da bi Kras prama spomenutom morao mnogo jednoličnjim biti, a to po gotovo tada, kada se uvaži, da površina od 8000 kat. jutara nebi smjela obzirom na svoju ne baš ogromnu veličinu povodom biti mnogim stojbinskim i bonitetskim razlikam, unatoč tomu velju, ipak je taj Kras u mnogom raznolikih typa tako, da je za stanovite prilike gotovo ne moguće provesti obćenitu statistiku. Čovjek se mora u takovih prilikah sve nehotice suhoparnoj specialnosti podložiti. 1. 0 geognostici. Pri proučavanju geognostičkih prilika moguće je čitavo Grobničko kraške područje podieliti u tri stupnjevine i to: a) u prvu, kamo spadaju predjeli, u kojih su najkarakterističnije vapnenođolomitne i kredne tvorbe s typusima vapnenih vitra i eocena, a skupljene u konglomeratima i eruptivnom kamenju. Amo spadaju odsjeci prvog i njekoliko njih drugog glavnog djela popriečno sa 10"/o ukupne površine; b) u drugu, u koju spadaju predjeli, inklinirajući vapnenom trijaskom gorju i pješčanikom, usljed česa je tlo dosta izdašno i plodno, čemu mnogo osim tih cjelovitih tvorina specialno doprinašaju glina i terra rosa. — Amo spada najveći dio Krasa i to: čitavi glavni đjelovi III., IV. i V. i najveći dio II., ukupno dakle od priliki 70"/^ ciele površine; c) u treću, u koju spadaju plodoija tla s obilježljem kao sub b., nu gdje se već uz to više iztiče ugljeno vapno, te čiste brusilovate, a mjestimice i humosno- glinene tvorbe. Amo spadaju predjeh glavnih djelova VI., VII. i VIII. s ukupnom površinom od prilike 207o absolutne. |