DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1893 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 171 — Obrazloženje katastracije. Kod prvobitne katastracije i segregacionalne odluke shvaćala se je absolutna većina kraškoga površja „pašnjakom", te su tim povodom mnogi podivljali predjeli uneseni tamo kao obrašteni i produktivni, što defacto ne obstoji, barem ne danas. Isto tako su katastrirani mnogi predjeli u pašnjake, koji se šumom smatrati moraju, kako to kolone faktičkog današnjeg stanja u skrižaljci pokazuju. Budući kod uredjenja ovih abnormalnih ođnošaja dolaze u obzir na to uredjenje uplivajući faktori, navlastito: a) okolnosti pošumljenja Krasa; b) šumski zakon sa svojimi ustanovami o uredjenju zabrana; c) pravoužitnička prava i d) današnje gospodarenje, osnovano na faktičnom stanju sadanjeg izkustvenog katastra: to bjelodan6 preizlazi, da iz mjerodavnih izvora prvotnoga katastra crpljeni apisnik površina ne može služiti temeljem gospodarstvenoj osnovi. Takav upisnik može služiti jedino zato, da po njemu i po drugih objektih ustanovimo faktični upisnik površina. Razlike medju prvotnim i faktičnim katastrom nastale su od tuda, što su se odnošaji (tičući se stočarstva i paše) od tada provedene katastracije do danas osobito uplivom naredaba na toliko promienili, da je prestalo komunistično uživanje kraške substancije, a takodjer je i bolje gospodarenje zavedeno, nego što je prije bilo. Mnogi i mnogi predjeli Krasa ozelenili su se bujnimi šumicami uslied tih upliva, ali žalibože moram priznati, da su s druge strane opet njeki predjeli postali pravim krasom uplivom prirodnih elemenata. Kras, kako se je danas uz Grobničko polje naslagao, moramo gledati sa posve drugoga gledišta nego li bi to kataster htjeo. Te nas činjenice vode spoznavanju onih brojaka koje u skrižaljci izmedju današnje i njekadanje katastracije tolike razlike donašaju. Budući je pako i način dosađanjega uživanja i gospodarenja sa većinom predjela, koje katastar krsti pašnjacima bio takav, kao da su oni đe facto šuma, što i zbilja jesu i čemu oprieke sa strane urbarijalaca bilo nije; budući nadalje dolazi u obzir velevažna okolnost, da smo n a Krasu , te povodom tim, da nam je naravna zadaća što intensivnije pošumljivanje, to bezuvjetno proizlazi, da će se u faktičnom upisniku površina upisati morati u šume svi oni predjeli, koje katastar smatra pašnjacima, nu koji su šumom obrasli i koji su kao šuma do danas smatrani i gospođareni, a to je većina pašnjaka II. i III. glavnog djela, te svi pašnjaci VI. glavnog djela, jer su ovi većim djelom na trošak hrv. autonomnog budgeta tečajem minulih godina pošumljeni, a konačno upisati će se u šume u smislu §. 10. šumskog zakona svi oni predjeli, koji su kao Kras u I. i II. i kao šuma u IV. glavnom djelu katastrirani i to radi toga, jer će ovi predjeli diljem trajanja ove gospodarstvene osnove prvi do pošumljenja doći. |