DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1893 str. 49 <-- 49 --> PDF |
— 215 — 2. Tko primi na sebe taj posao, ima pravo bezplatnog dopisivanja (kao meteorologijska postaja) sa ovim opservatorijem, samo ima označiti to na kuverti onako, kako je na priloženim dopisnicama označeno. 3. Svaki dan, koji se čuje grmljavina ma i jednom, ubilježi se na dopisnici. U najgornjem redku dopisnici napiše se ime mjesta, u kojem stanuje motritelj, a u slijedećim redcima odgovor na označena pitanja. 4. Jakost grmljavine kao što i kiše i tuče bilježi se sa znakovima 1, 2 ili 3: 1 kada samo jednom ili samo nekoliko puta slabo zagrmi, 2 kod srednje jakosti, a 3 kada dugo vremena i jako grmi. To vrijedi za kišu i tuču. Hoće li motritelj da označi jedan od tih brojeva, podbriše ga ili prekriži ostale. 5. Računa se, da je nevrijeme s grmljavinom daleko, kada treba najmanje deset sekunda izmedju bljeska i grmljavine. Tko ne ima na svojoj uri kazala za sekunde, neka se primi za bilo (Puls) i neka broji 11 udaraca bila za 10 sekunda. Ako barem jednom prodje manje od 10 sekunda izmedju bljeska i grmljavine, onda se računa, da je nevrijeme blizu. Da li je blizu ili daleko, podbriše se na dopisnici. Kod »Došla od . ... " ili samo „od . . . ." označi se strana svieta, na kojoj su se oblaci počeli dizati. Kod „prešla nad glavom ili na . . . ." označi se strana svijeta, na kojoj je nevrijeme prestalo ili prošlo. Ako je prešlo baš nad glavom motritelja, onda ne treba ubilježiti ništa. Strane svieta se bilježe kraticama: S sjever, SI sjeveroistok, I istok, JI jugoistok, J jug, JZ jugozapad, Z zapad, SZ sjeverozapad. Umoljava se, da se bilježe uvijek ovi znakovi, a ne internacionalni znakovi. 6. Umoljava se, da se označi vrijeme, kada je put zagrmilo ili kada je počela padati kiša ili tuča po mogućnosti na jednu minutu točno. Svaki si motritelj može naravnati uru na bližnjoj željezničkoj ili telegrafijskoj postaji. Kratice „Prp." i aPp." znače prije podne i poslije podne. Kada je prestala kiša, neka se ubilježi bar na četvrt sata točno. 7 Umoljava se, da se označi takodjer, od kuda je puhao vjetar prije grmljavine, za najjače grmljavine i poslije grmljavine. 8. Cesto se opaža bljeskanje bez grmljavine. Neka se označi od kada do kada je bljeskalo i na kojoj strani svijeta, te da li je bljeskalo slabo, srednje ili jako. Ako kod toga ma i samo jedan put zagrmi, računa se kao daleka grmljavina. , 9. Ako grom udari, neka se označi u što je udario, osobito da li je udarena sgrada imala gromovod. Ako je udario u drvo, kakvo je drvo? 10. Koje je boje bio grom: biele ili modrušate, crvene ili žute. Bijeli i modrušasti su obično pogibeljni, jer ubijaju i upaljuju, a crveni i žuti nisu opasni. 11. U opasci se može označiti osobita kakva šteta, poplava ili prolom oblaka, veličina zrna tuče, svjetlo Sv. Elma i t. d. Često se opažaju uz grmljavinu i vijori (Wasserhosen, Windhosen), koji znaju kad i kad počiniti velike štete. Neka se pazi osobito, kako se spuštaju na zemlju ili dižu, kakva su oblika, da li nose u vis kakve predmete, i kojim se smjerom vije prašina ili |