DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1893 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 210 — Tom prigodom ubijeno je osim toga još i 1 peccasin, 4 kune, 4 lisice i 2 sokola. Eesultat toga lova bio bi zaista povoljniji, đa nije bilo ružno vrieme i da su svi lovci za cielo vrieme lova loviti mogli. I. Z. Šumski kvar godine 1892. u šumah I. banske imovne obdine iznaša po očevidniku u vriednosti od 15.123 for. 64 nov. na 7239 šum. prijavnica. Prema tome odpađa na mjesece: Sječanj 758 kom. prijavnica sa 1310 for. 17 nov., Veljaču 966 kom. prijavnica sa 1356 for. 9 nov.. Ožujak 1241 kom. prijavnica sa 2172 for. 78 nov., Travanj 1429 kom. prijavnica sa 1337 for. 96 nov., Svibanj 1329 kom. prijavnica sa 1081 for. 48 nov., Lipanj 687 kom. prijavnica sa 1983 for. 29 nov., Srpanj 316 kom. prijavnica sa 827 for. 22 nov., Kolovoz 303 kom. prijavnica 959 for. 44 nov., Rujan 365 kom. prijavnica sa 767 for. 25 nov.. Listopad 395 kom. prijavnica sa 714 for. 65 nov., Studeni 412 kom. prijavnica sa 580 for. 73 nov.. Prosinac 938 kom. prijavnica sa 2032 for. 58 nov. Prema prijašnjim gođinam opaža se, da kako broj prijavnica tako i odštetna vriednost pada. — Glavni uzrok toga biti će taj, što se ogromne kulturne radnje po štetočiniteljih jur kroz tri godine obavljaju. P. A. Šumski požari. Ođpis kr. hrv.-slav -đalm. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove, od 18. ožujka 1893. br. 2296., upravljen svim kralj, županijskim oblastim. „Kr. zemaljska vlada, odjel za unutarnje poslove, razabrala je iz ovamo predloženih izvješćah, da se šumski požari godimice pojavljaju s toga razloga, jer nadležne oblasti nisu poprimile sve nuždne mjere, da se krivci, koji su požar prouzročili, pronadju i zasluženo kazne, odnosno što se šume dovoljno nenadziru i jer su osim toga vlastnici šumah propustili uporaviti sva ona šumsko-gospodarstvana sredstva, koja bi kadra bila prepriečiti, da se požar neporodi ili da se bar ograniči na pojedina mjesta. Obzirom na znatnu štetu, što ju požari ne samo vlastniku šumah već i cielom okoličnom kraju prouzročuju, obnašla je kr. zemaljska vlada, odjel za unutarnje poslove, u svrhu uspješnog zaprečenja tih požarah na temelju §§. 44. do 48. šumskoga zakona, javnog interesa radi, izdati sliedeće pooštrene odredbe t Šumsko paziteljno osoblje ima se pridržati na revno vršenje svojih dužnostih, koje su mu šumskim zakonom propisane, te osobito pomno paziti na šume za vrieme suše, da se zaprieče svi oni čini, koji bi kadri bili prouzročiti požar u šumi ili na kraju iste. Naročito imati će rečeno osoblje kriepošću ovlasti, pružene po §. 53. šumskoga zakona, odstraniti iz šume sve one osobe, koje svoj boravak u šumi opravdati nemogu, a ulaz pastirom i drugim osobam, koje se bave sakupljenjem Šumskih plodinah, gljivah, rezanjem palicah itd. najstrože zabraniti. Prekršaji protim ovim odredbam, imenito onim, koji su sadržani u §. 60. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1893 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 211 — al. 7. šumskoga zakona i koji zabranjuju ostajanje u šumi proti naročitoj odredbi šumskog osoblja, imadu se odmah prijaviti prodpostavljenoj oblasti. Povrh toga imadu se sliedeće šumsko-redarstvene mjere poprimiti, koje će preventivnim načinom s uspjehom prepriečiti šumske požare i to: 1. Loženje vatre u šumi na prostom zraku po drvarih i radnicih prigodom sječe drvah, izvadjanja gojitbenih radnjah itd., u svrhu grijanja i kuhanja, ima se najstrože zabraniti, te se smije dozvoliti samo u kolibah onim radnikom, koji dulje vremena u šumi rade kod velikih šumskih prodajah. Za vjetrovitog vremena ima se loženje vatre u kolibah bez osobitih oprezah takodjer zabraniti. Za naknadu svake štete, koja bi sa zanemarene pažnje nastati mogla požarom u šumi kod takovih radnjah, ima se dotični drvotržac ugovorom posebno obvezati, dočim se krivac prouzročenog požara zasluženoj kazni privesti ima. 2. U šumah, koje su za pašu stoke otvorene, imadu se na više zgodnih mjestah načiniti ognjišta, da si mogu pastiri za hladnih proljetnih ili jesenskih danah naložiti vatru za grijanje. Ovakova mjesta imadu se grabami ili drugim načinom osigurati, đa se vatra s njih dalje razširiti nemože. Loženje vatre na drugih osim prednavedenih mjestih, naročito prema dosadanjem običaju u starih kladah ili šupljih stablih i na panjevih, na rubovih šumah, nesmije se dozvoliti, a za vjetrovitog vremena u obće svako loženje vatre te vrsti ima se zabraniti. 3. Obćinska poglavarstva imadu o tom nastojati, da se za sela, koja zajedno stoku u šumi pasu, postave skupni pastiri i đa se za takove upotrebe samo odrasle osobe, da se šumsko-paziteljnom osoblju nadzor olakša i objestnom i ne potrebnom loženju vatre u šumi predusretne. 4. Prije odlazka iz šume ima se vatra na ognjištih i u kolibah dobro ugasiti, vodom politi ili zemljom zabušiti, da ju vjetar nemože raznieti po šumi. U šumah, gdje se u veliko pali ugljen, imadu se strogo nadzirati, da kod izvlačenja ugljena i ugljenika nužđnom pažnjom postupaju, te se oko ugljenika nalazeće se lahko upaljive tvari prije odstrane. Palenje ugljena po pojedincih, kako je to običajno, ima se posve zabraniti. 6. Palenje vristine, bujadi, grmlja ili panjevah u šumah iU na pašnjacih drvljem obraslih u svrhu bolje paše, za rov svinjama ili zbog pretvorbe tla u drugu vrst kulture ima se najstrože zabraniti. Takovo palenje smije se obavljati samo uz dozvolu vlastnika šume odnosno obćinskog poglavarstva u prisutnosti šumsko-paziteljnog osoblja ili u tu svrhu izaslane poglavarstvene ili druge pouzdane osobe i uz dovoljan broj radnikah. 7. Običajno palenje kukuruzovine i grmlje, kao i u obće svako loženje vatre na oranicah ležećih uza šumu ili u šumi ima se u blizini ruba šume ili drugog drvljem obraštenog zemljišta posve zabraniti. 8. Na krševitom, kamenitom tlu obćinskih pašnjakah zabranjuje se bezuvjetno svako palenje grmlja i šikarja u svrhu povećanja prostora za pašu, |
| ŠUMARSKI LIST 5/1893 str. 46 <-- 46 --> PDF |
- 212 — 9. U sumah četinjačah imade se spalivanje kore u svrhu tamanjenja škodljivih zareznikah obavljati samo na onih mjestih, koja su proti razširenju požara dovoljno osigurana i pod nadzorom i u prisutnosti šumarskog osoblja. 10. Noćne vare na obalah šumskih potokah i barah u svrhu lagšeg hvatanja rakah i ribah imadu se posve zabraniti. 11. Nadalje valja zabraniti vadjenje p6elah iz šumskog drvlja dimom, pucanje u šumi sa čepovi od kudelje ili papira, pušenje iz lule bez poklopca, bacanje gorećih smotakah i šibicah i t. d. 12. Šumske površine, kao i one drvom obrasle pašnjake, koji su od požara stradali, imadu se na pet, a u slučaju potrebe i na više godinah od svake paše zabraniti. Tko se ovim odredbam pokorio nebi ili proti istim uzradi, ima se kazniti najvećom kaznom, što ju za takove slučaje šumski zakon ustanovljuje. Osim ovih šumsko-redarstvenih mjerah leži u rukuh, a i u interesu samih vlastnikah šumah, da u svojih šumah provedu takodjer šumsko-gospodarstvene mjere, koje će biti kadre, ako ne već zapriečiti svaki požar, a to bar ograničiti, da se ne razširi i veliku štetu nepočini. Kao takove preporučuje se: a) Uzgoj mješovitih šumah od listačah i četinjačah, i to ili po cieloj šumi ili na taj način, da se predjeli čitinjačah listačom obrube u širini od 7 do 10 metarah, koje se sredstvo osobito u borovih šumah vrlo shodnim pokazalo. b) Ranije i češće proredjivanje mladih četinjastih šumah, te podkresivanje suhih granah, naročito na rubovih šumah, nz ceste i puteve, kojim se mnogo prolazi, kao što i odstranjivanje leževine i suharakah. c) Šumske rubove i prosjeci, protežući se uz željeznicu, valja čito držati, od sušnja, trave i inih lahko upaljivih tvarih, buduć se je izkustvom utvrdilo, da se parostrojera prouzročeni požari najviše unutar prostora od 15 do 20 metarah širine uz prugu dogadjaju. d) Šume imadu se čim prije razdieliti s prosjeci, koji su od primjerene širine okomito prema vladajućemu vjetru izvedeni, i koji se, gdje to moguće bude, upotriebiti imadu kao putevi. Takovi prosjeci imadu se vazda čisto držati od naraštaja, granah, suharakah, korova i drugih za vatru opasnih tvarih, imenito u mladicih. e) Drvosječi imadu se očistiti od odpadakah i rezja, triešća, sukarakah granah, a mlade sastojine kod provađjanja proredbah od posječenog drva. f) Šušci po sječinah zaostali imadu se čim prije odstaniti imenito u šumah četinjačah. Ako se je usuprot tomu šumski požar porodio i razširio imadu se u svrhu gašenja upotrebiti sva ona sredstva, koja šumski zakon i nauka o čuvanju šumah propisuje. Naročito je dužnost obćinskog poglavarstva, u čijem se području požar dogodio, da se pod strogom odgovornošću obćinskog načelnika, čim se požar |
| ŠUMARSKI LIST 5/1893 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 213 — saznade, pod vodstvom jednog obćinskog činovnika i uz asistenciju poglavarstvene straže i oružničtva izašalje dovoljan broj težakah, da požar ugase ili da ga bar ograniče. Ako se nebi mogao dovoljan broj težakah u dotičnoj obćini pronaći, dužne su i ostale susjedne obćine u pomoć priteći. Ako se je požar tako razmahao, da se za više dana pogasiti dao nebi, tad je dužno obćinsko poglavarstvo radnike, koji oko gašenja požara nastoje, svakih 48 satih izmjenjivati, a u slučaju, ako to moguće nije, dužni su i oni težaci, koji su prvi na garište došli, tako dugo ondje ostati, dokle se požar ne ugasi. U takovih slučajevih imadu vlastnici šumah dotične težake primjereno odštetiti. Nadalje je dužnost obćinskog poglavarstva, ^la ne časeć na licu mjesta preduzme nužne izvide uz sudjelovanje šumarskog ili lugarskog osoblja u svrhu, da se krivac požara pronadje i prouzročena šteta ustanovi, odnosno da se upitna iztraživanja temeljito i svestrano preduzmu i tim načinom dovoljno podatakah postupajućoj oblasti na ruku dade, da može s uspjehom razpravu povesti i krivca najstrože kazniti. Prigodom toga iztraživanja imat će dotični obćinski načelnik uz sudjelovanje šumskog osoblja (šumara) sliedeće podatke sabrati i iste, u koliko se točno ustanoviti dadu, unesti u posebni izkaz, i to: 1. Tko je najprije opazio požar; 2. Kada je požar opažen (doba i dan); 3. Gdje je požar opažen (mjesto, srez, kotar); 4. Koji su ljudi u blizini požara opaženi; 5. Kada i komu je prijava o požaru učinjena ; 6. Koja je pomoć kod požara prva bila (da li od lugarah, šumarah, oružnikah, mjestnih poglavara, žiteljstva i t. d.); 7. Kaka se počeo gasiti požar (dan i doba) i kada je gašenje dokončano (dan i doba); S.^KadaJje pismena prijava o opaženom požaru podnesena po lugaru šumaru; 9. Vrst požara: prizemni ili nadzemni požar; 10. Površina, vrst, doba i vriednost pogorjele šume; 11. Troškovi gašenja požara; 12. Potreba zagajenja požarom´nastradale šume; 13. Da li je potrebno, da se požarom uništena šuma ručno pomladi i pošumi," na kojoj površini i kojim troškom; 14. Da li su se mjestni poglavari (načelnik, starešina, oružničtvo) zatim žiteljstvo odazvalo pozivu, da dodje zbog gašenja požara pravovremeno na lice mjesta, odnosno tko se tomu pozivu odazvao nije. ^,fl5. Uz željezničke pruge u koje doba, koji sat i čas je mimo prošao željeznički vlak (broj vlaka i parostroja), ako se je uslied frcanja iskarah porodio požar. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1893 str. 48 <-- 48 --> PDF |
— 214 — Ovaj izkaz imadu šumarije neposredno priposlati nadležnoj kr. kotarskoj oblasti, koja je uz osobnu odgovornost predstojnika pozvana i dužna, da na temelju tih podatakah s mjesta provede razpravu i svom uztrajnošću oko toga nastoji, da krivca pronadje i najstrože kazni. U slučaju onom, ako bi se povesti imao sudbeni progon, imati će si kr. kotarska oblast uzčuvati otvoren rok, da može proti dotičnom krivcu i onda, kada bi kod suda nevinim proglašen bio, postupati u smislu šumsko-redarstvenih propisab §§. 44., 45., 48. i 49. šumskoga zakona; o čem se posebna očevidnost držati ima. Uspjeh provedene razprave ima se u svakom slučaju priobćiti dotičnomu vlastniku šume, odnosno njegovoj šumskoj upravi. Poziva se ta oblast, da prema tomu na područne kr. kotarske oblasti shodne upute izda i istini što strože i siltiije naloži, da u interesu zaprečenja šumskih požarah svimi sllami nastoje oko toga, da predstojeća odredba u cielosti svojoj točno obdržavana bude naročitom opazkom, da će se svako neobdržavanje iste najstrože kazniti na dotičnom krivcu. Osim toga imat će se ob ovoj naredbi shodnim proglasom obaviestiti privatni vlastnici šumah, šumsko i lugarsko osoblje urbarskih i inih obćinah budućeg ravnanja radi; zatim žiteljstvo putem obćinskih poglavarstvah i oružničke postaje, dočim će se šumarsko osoblje kr. državnog šumskog erara i imovnih obćinah posebnim dostavkom obaviestiti". P. n. gospodine! Množina nevremena s grmljavinom, s njihovim često veoma štetnim posljedicama, biva osobito u nekim predjelima od godine do godine sve veća i veća; ona zanima u prvom redu meteorologa, da prouči te pojave i da im nadje uzrok, a nemanje zanima poljodjelca, statističara, te osjeguravajuća družtva. Da se dakle i kod nas počne taj pojav sistematično motriti, dozvolila je visoka kr. zemaljska vlada ovomu meteorologijskom opservatoriju potrebita sredstva, a podpisani Vas umoljava, da ga i Vi pomognete svojim opažanjem, te da javljate na priloženim dopisnicama svako nevrijeme s grmljavinom, koje ili sam opazite ili za koje dočujete od vjerodostojne osobe, po slijedećem naputku. Naputak za opažanje grmljavine. 1. Svaka osoba, koja dobije ovaj naputak, umoljava se, da bilježi grmljavinu u priležeće bezplatne dopisnice, koje će slijedeći dan odmah predati na poštu. Tko se ne može ili neće odazvati ovoj moibi, neka nadje inteligentnu osobu u svojem ili bližjem mjestu, koja bi taj posao na sebe primila; a ako ne može ni jedno ni drugo, to se umoljava, da u priloženoj kuverti pošalje natrag ovaj naputak s dopisnicama. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1893 str. 49 <-- 49 --> PDF |
— 215 — 2. Tko primi na sebe taj posao, ima pravo bezplatnog dopisivanja (kao meteorologijska postaja) sa ovim opservatorijem, samo ima označiti to na kuverti onako, kako je na priloženim dopisnicama označeno. 3. Svaki dan, koji se čuje grmljavina ma i jednom, ubilježi se na dopisnici. U najgornjem redku dopisnici napiše se ime mjesta, u kojem stanuje motritelj, a u slijedećim redcima odgovor na označena pitanja. 4. Jakost grmljavine kao što i kiše i tuče bilježi se sa znakovima 1, 2 ili 3: 1 kada samo jednom ili samo nekoliko puta slabo zagrmi, 2 kod srednje jakosti, a 3 kada dugo vremena i jako grmi. To vrijedi za kišu i tuču. Hoće li motritelj da označi jedan od tih brojeva, podbriše ga ili prekriži ostale. 5. Računa se, da je nevrijeme s grmljavinom daleko, kada treba najmanje deset sekunda izmedju bljeska i grmljavine. Tko ne ima na svojoj uri kazala za sekunde, neka se primi za bilo (Puls) i neka broji 11 udaraca bila za 10 sekunda. Ako barem jednom prodje manje od 10 sekunda izmedju bljeska i grmljavine, onda se računa, da je nevrijeme blizu. Da li je blizu ili daleko, podbriše se na dopisnici. Kod »Došla od . ... " ili samo „od . . . ." označi se strana svieta, na kojoj su se oblaci počeli dizati. Kod „prešla nad glavom ili na . . . ." označi se strana svijeta, na kojoj je nevrijeme prestalo ili prošlo. Ako je prešlo baš nad glavom motritelja, onda ne treba ubilježiti ništa. Strane svieta se bilježe kraticama: S sjever, SI sjeveroistok, I istok, JI jugoistok, J jug, JZ jugozapad, Z zapad, SZ sjeverozapad. Umoljava se, da se bilježe uvijek ovi znakovi, a ne internacionalni znakovi. 6. Umoljava se, da se označi vrijeme, kada je put zagrmilo ili kada je počela padati kiša ili tuča po mogućnosti na jednu minutu točno. Svaki si motritelj može naravnati uru na bližnjoj željezničkoj ili telegrafijskoj postaji. Kratice „Prp." i aPp." znače prije podne i poslije podne. Kada je prestala kiša, neka se ubilježi bar na četvrt sata točno. 7 Umoljava se, da se označi takodjer, od kuda je puhao vjetar prije grmljavine, za najjače grmljavine i poslije grmljavine. 8. Cesto se opaža bljeskanje bez grmljavine. Neka se označi od kada do kada je bljeskalo i na kojoj strani svijeta, te da li je bljeskalo slabo, srednje ili jako. Ako kod toga ma i samo jedan put zagrmi, računa se kao daleka grmljavina. , 9. Ako grom udari, neka se označi u što je udario, osobito da li je udarena sgrada imala gromovod. Ako je udario u drvo, kakvo je drvo? 10. Koje je boje bio grom: biele ili modrušate, crvene ili žute. Bijeli i modrušasti su obično pogibeljni, jer ubijaju i upaljuju, a crveni i žuti nisu opasni. 11. U opasci se može označiti osobita kakva šteta, poplava ili prolom oblaka, veličina zrna tuče, svjetlo Sv. Elma i t. d. Često se opažaju uz grmljavinu i vijori (Wasserhosen, Windhosen), koji znaju kad i kad počiniti velike štete. Neka se pazi osobito, kako se spuštaju na zemlju ili dižu, kakva su oblika, da li nose u vis kakve predmete, i kojim se smjerom vije prašina ili |
| ŠUMARSKI LIST 5/1893 str. 50 <-- 50 --> PDF |
— 216 — sam vijor. Smjer se vijanja odredi taiio, da si pomislimo, da smo baš nad njim pa da gledamo, da li se vrti onako, kako se pomiče kazalo naše ure (desno), ili protivnim smjerom (lijevo). Ako vjetar ili vijor sruši kakvo drvo ili odnese krov, neka se označi, na koju je stranu palo drvo, ili na koju stranu su odletili komadi krova.* 12. Imade li motritelj da javi štogod osobito važna, neka to dobro podbriše. 13. Kada motritelj ne ima dopisnica više od pet, neka napiše na dopisnici i dobro podbriše: „Trebam karata". 14. Ako metritelj kamo otputuje, neka si nadje zamjenika i neka mu preda naputak sa nekoliko karata. Ako grmi po noći, neka se ne propusti´ popitati se kod koje osobe, koja je čula grmiti. Ako se nezna točno vrijeme, kada je grmilo, označi se barem »prije podne" ili „poslije podne". Napokon se umoljava motritelj, da ubilježi i javi svaki potres, da označi dan, sat i minutu potresa, kojim je pravcem išao (n. pr. od I—Z ili od S—J, SI—JZ), koliko je sekunda trajao, da li je bio jak ili slab, da li se je čula tutnjava prije ili poslije potresa, te druge pojave, n. pr. da li su se tresli prozori, pokućstvo, da li su se rušili dimnjaci ili što drugo. Sve te pojave neka ubilježi po onom, kako ih je sam osjetio ili shvatio ih kako ih je od drugih čuo. 16. Dopisnice su proračunane na dva nevremena u istom danu. Grmi li samo jednom, ostavi se druga strana prazna. Grmi li više od dva puta, uzme se još jedna dopisnica. Računa se, da grmi po drugi put, kada prodje barem jedan sat od kad je prestalo grmiti, do kad počne opet. 17. Umoljava se napokon stvatko, da si prepiše svaku dopisnicu za sebe na komad papira, pa da si pridrži taj prepis, jer se može dogoditi, da se dopisnica izgubi. Ako se odazove dovoljan broj motritelja, nastojati će ovaj opservatorij, da svaki motritelj dobije knjižicu, u koju će moči prepisivati dopisnice. Od eventualnih publikacija o grmljavini dobit će svaki motritelj po jedan otisak.** A. Mohorovičić. * Tko može, neka napravi skicu takova vijora, jer je i loša skica žeste bolja, nego li dobar opis. ** Poznato je, te bi suvišno bilo ovdje pobliže razpređati, da šumar kao gojitelj Suma mora dobro proučiti prirodoslovne nauke, imenito nauku o poznavanju t 1 a i podnebja . Šumarska znanost postala je upravo takovom s toga, što se osniva na podlozi prirodoslovne i matematičke nauke. S toga molimo p. n. gg. članove našega šumarskoga đružtva, da se potrebitim marom odazovu gornjem pozivu veleuč. g. prof. Mohorovičića, e da i mi šumari đoprinesemo po koje zrnce, da nam domače knjižtvo i u prirodoslovnih naucih ne zaostane. To smo upravo dužni učiniti, jer bi bila i sramota i griehota, da ne poznamo klimatičke odnošaje u vlastitoj domovini, jer takove odnošaje moramo poznavati, ako želimo, da nam ne bude naše nastojanje oko gojenja šuraS jalovo. Uredničtvo. Uređničtvo i naklada hrv.-slav. šumarskoga družtva. — Tisak C. Albrechta. |