DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1893 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— 209 — Sad možeš s norvežkimi krpljami primjerice đođibati tetrieba, đo5im se ne možeS u njekih brdovitih priedjelih s obručevi k njemu ni približiti, pošto se takove krplje po suiegu skližu kao saonice bez ikakovog štropota. Ja sam bio početkom mjeseca veljače o. g. sa dvojicom lugara u carskih lovištih kod Miirzzuschlaga, da vidim vješte tekliće na uorvežkih krpljah. Takove krplje uvedene su tamo kod lugara več dvie godine, te je njihova praktičnost sjajno dokazana. Ove godine naručene su takove krplje na državni trošak za c. i kr. lugare u Bukovini. (Ima i kod nas u Hrvatskoj brdovitih priedjela, u kojih ne može lugar po debelom sniegu u šumu sve dotle, dok ljudi prtinu ne probiju, pa mislimo, da bi bilo potrebito, ako bi se i našim lugarom takove krplje dale, da mogu po miloj voljici u svako doba zime i po najdebljem sniegu obavljati svoju službu u šumi. Uređničtvo.) Pitanja. Prijateljem šumske struke za promicanje gojitbe šumfi, evo stavljam slieđeca pitanja, da jih rieše: 1. Kojim načinom bilo bi moguće kraške predjele uspjehom pošumljivati; koja vrst drveća imala bi se odabrati, i kako bi se sa gojitbenimi biljkami kod obavljanja radnja postupati imalo, da jim bura i suša u rastenju škoditi ne može, a osim toga da za izvedenje gojitbenih radnjft ne smije jedna biljka od ukupnih troškova 1 novčić premašiti ? 2. Kojipi bi načinom bilo moguće malim troškom i valjanim uspjehom uzgojiti hrastove gojitbe na bujnom tlu, gdje trava i korov mah preotimlje, te mladi uzgoj u prvoj godini uništuju ? Oba pitanja su za naše šumogojstvo od velike važnosti, i podavaju priliku na razmišljanje. Praktični šumar, koji se sa gojitbom šuma bavi i prirodu motri, znati de zadaću na ova pitanja povoljno riešiti. I. E. Parenje vučice i psa. D hajki kod Lekenika ubijena su tri parenjem vučice sa ovčarskim psom oštenita psa skupa sa vučicom. Cieli čopor, kojega je predvodila vučica, brojio je sedam glava. I ovčarski pas kao otac bio je u tom čoporu. Parenje gnjetela sa domaćim pjetlom (orosom). Njekom lovcu u Friedlandu (Ceska) pošlo je za rukom, da spari gnjetelicu sa domaćim pjetlom. Osim toga dobio je mnogo jaja, koje su iznesle domaće kokoši parenjem sa gnjetelom (mužakom), te jih je nasadio. Izleženi pilići po kazivanju lista „đer Weidmann´ odlikuju se tim, što su mnogo krupniji od domaćih kokošjih pilića, a perje jim je slično kao i u gnjetela, te su po svemu više nalični gnjetelu, nego kokoši. Mladi gnjeteli polegli su već u mjesecu siečnju svoja jaja, te se sad radoznalo očekuje novo potomstvo, koje je postalo, od gnjetla i domaće kokoši. Uspjeh proljetnog lova god. 1893. na šljuke na dobru preuz. gdje. Stefanije Mailath pl. Szćkheljr u Dolj. Miholjeu. Pošto su se ove god. prve šljuke jur 28. veljače doselile, pobojasmo se, da će ove godine lov na iste obzirom narano, a podjedno i na nepoćudno vrieme vrlo kratko doba trajati. — Nu nebje tako, buduć je danomice sve više i više šljuka dolazilo, a uslied čega je i lov na iste 8 dana prije, nego obično započeo i sve do 27. ožujka potrajao. Unatoč snježnom, vjetrovitom i kišovitom vremenu i unatoč tomu, što je uslieđ tog vremena najzgodniji za šljuke terain pod vodom ležao, ubijeno je ove godine šljuka neobično mnogo. Dakako da se to ima u zaslugu upisati neumornosti i požrtvovnosti vis. gostova, došavših ovamo u lov, kao takodjer njihovog osobitoj vještini u pucanju. Ubijeno je po preuz, gg. grofu Pavln Fzechey-u 66, vel. županu Teodoru grofu Pejačeviću 4., barunu P21imiru Vay-u 31., barunu Vilimu Haneru 15., markgrofu Edu ardu Pallavicinu 45., grofu Gjuri Mailathu 52., grofu Ladislavu Mailathu 70. a po šumskom osoblju 89 komada. Ukupno 403 šljuke. |