DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1893 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 203 — 4. sve upravne obdine i 5. kr. županijskog nađšumara, u koju se svrhu u privoju dostavlja kralj, županijskoj oblasti 50 primjerakah ove normativne naredbe." Rukovanje nepotrošivih šumskih glavnica. Ođpis kr. hrv.-slav.-đalm. zem. vlade, odjela za unutarnje poslove, od 8. ožujka 1893. br. 8.924., upravljen na sve kralj, županijske oblasti. „Naknadno k ovdašnjoj naredbi od 29. veljaSe 1892. br. 49.490. ex 1891., kojim bje odredjeno, da se sbog obavljanja poslovah oko rukovodjenja nepotrošivih ^lavnicah imovnih i urbarskih obćinah kod kr. hrv.-slav. zemaljske blagajne na račun rečenih obćinah namjestiti imade jedan blagajnički činovnik, ođpisuje kr. zemaljska vlada, odjel za unutarnje poslove, da iznaša, kako se iz privitoga izkaza razabire, godišnji doprinos 850 for,, od koje svote odpada na beriva t. j . plaču i stanarinu jednog imenovati se imajučega asistenta 800 for., dočim de ostatak od 50 for. služiti kao paušal za pokriće stvarnih troškovah, naime: za nabavu tlskanicah, konto-knjigah itd. Taj doprinos, koji je za svaku imovnu obeinu i urbarsku obćlnu izbačen, odbiti će se svake godine od odpadajućih kamatah glavnice, te zaračunati u korist autonomnog buđgeta, iz kojega će se izplatiti beriva upitnom činovniku. 0 tom se imade obaviestiti dohođarstveni ured tamošnje imovne obćine znanja radi." Šumarsko i gospodarsko knjižtvo. „ Mittbeilungen aus dem rorstlichen Versuchswesen Osterreichs". Herausgegeben von der k. k. Forstlichen Versuchsanstalt in Mariabrunn, XIV. Heft. D i e Pflanzzeit in ihrem Einfluss auf Entwickelung der Fichte und Weissf6hr e von đr. Adolf Ciessler. Mit 9 photogr. Tafeln. Wien 1392. Gornja publikacija veoma je [poučna i zanimiva, pa ju ovdje u kratkom izvodu priobćujemo, pošto ima medju mnogimi šumari još i sad njeka predsuda, da takova nastojanja i iztraživanja nisu od nikakove praktične vriednosti. Pohvaliti se mora nastojanje marljivoga pisca, da je u publikaciji pod gornjim nadpisom svu svoju pozornost i sav svoj mar obratio jednoj od važnijih česti šumarske znanosti, a to je pitanje o gojitbi šuma. Pa upravo nauka o gojenju šumž, treba da se još u koje čemu znanstveno obradi, pošto se mnogi često baš protuslovni naučak glede gojenja šuma osniva tobož na mjestnih opažanja i pokusa. Važno gospodarstveno pitanje: u kojoj godišnjoj dobi, pače u kojemu mjesecu treba saditi, da se kod gojltbe šuma valjan i siguran uspjeh postigne, razpravljalo se je već do sita u različitih knjigah šumarica i u mnogobrojnih stručnih časopisih, a o tom pitanju bilo je dosta govora i u raznih šumarskih skupštlnah. Ovo pitanje reć bi, da je posve riešeno, jer se svi stručari složiše u tom, da je proljetna sadnja biljka najbolja, buđuć da je takovoj sadnji uspjeh podpuno osiguran. Pa ipak nalazimo još u gdje kojoj knjizi šumarlcl čitav niz naučaka, kojih temeljitost nije znanstveno dokazana, dapače trebalo bi takove naučke iz knjige posve iztrlebiti. Žalibože do sad imali smo vrlo mršavih podataka o strogo znanstvenih (eksaktnih) pokusih, koji bi bili kadri dovoljno razsvietliti mnogu tamnu točku, koju nalazimo u nauci o gojenju šuma. Gornji pisac stavio si je mučnu zadaću, da pokusima rieši pitanje: koja je dob a sadnje za smreku i bieli bor najprikladnija, a te svoje pokuse priobćuje u knjizi, koja ob siže 72 tabaka Ovi pokusi izvedeni su u tu svrhu po ustanovljenoj radnoj osnovi u Galiciji, Češkoj, Kranjskoj, Štajerskoj, Koruškoj, Primorju i t. d. Pokušališta bilo je po broju 126, a od tih odpada na samu Galiciju 43., na Češku 24, a na Salcburžku 23. Od pokušališta odpada 98 za smreku, 10 za bieli bor i 13 za jasen. Manji pokusi učinjeni su i sa crnim borom, jelom, hrastom, brieStom i javorom. * |
| ŠUMARSKI LIST 5/1893 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 204 — Za pokus radnje uzeto je na svakom pokušalištu najmanje 200 biljkS,. Gradivo razvrstao je pisac u svojoj publikaciji ovako : Poslie predgovora (str. 7 —11) niže se historižki uvod", u kojemu pisac nabraja nazore različitih pisaca o pitanju glede prikladnosti dobe za sadnju biljkš,. Zatim sliedi (str. 11 —15) kratko poglavje o svrbi, nažinu i količini pokusa. U najhitnijem sadržaju (str. 16—53) razpravlja pisac o posljedku pokusa. Ovi pokusi sabrani su u đvijuh pregleđnih skrižaljkah i to: 1. Izkaz o poginulih biljkah u različitoj dobi godine izvedenih gojitba tečajem vremena sadnje i sliededih godina. U toj skrižaljki nabrajaju se krunovine, okružja, šumski posjednici, pokušatelji i motrioci, morska visina pokušališta, starost biljkž, doba ustrojenja pokušališta, postotak uginulih (propalih) biljkS počam od mjeseca svibnja dalje. 2. Uspjeh rastenja u razno doba godine presadjenih biljka nakon sađjenja slieđećih godina. K ovoj skrižaljki pripada skrižaljka I., u kojoj se tečaj rastenja smreke i bora grafički prikazuje. Poslie ovih skrižaljka dolazi obširno i zanimivo razlaganje o posljedku, koji je sa pokusi sadnje postignut. Na str. 54—71 tumači pisac motrec´e pojave. Pisac je naime zaista opravdanog mnienja, da kod ovakovih pokusa glede prikladnosti dobe za sadnju djeluju mnogi »ad pospješujući, sad pako zapriečujuči uplivi. Prema tomu nastoji pisac, da motreče pojave na dvojaki način razjasni, te razpravlja : 1. 0 razvojnom postupku smrekovih i borovih biljčica za dobe razstenja obzirom na zaprieke, koje mogu biti kod presadjivanja u različitom vremenu. 2. 0 uplivu meteorologičkih faktora na uspjeh u različito doba izvedenih sadnja. Posljedke velikim trudom izvedenih pokusa objelodanjuje pisac na str. 71. i 72, u osam točaka. Iz pokusa razabire se ovo : 1. Gubitak na biljkah raznih mjesečnih sadnja raste u godini sime sadnje u naših širinah od mjeseca travnja do mjeseca srpnja ili kolovoza u stalnih krivuljah, dočim pada počam od listopada . 2. Gubitak na biljkah kod pojedinih mjesečnih sadnja u drugo j godin i je veći kod proljetne sadnje, nego što je kod jesenjske sadnje. Tako ona krivulja kod smreke, koja se je u prvoj godini od travnja do kolovoza znatno digla, pada u drugoj godini, dočim kod bielog bora znatno raste. 3. Priras t biljka, sadjenih u raznih mjesecih, u drugo j je godini tim manji, čim je sadnja ranije pređuzeta. Taj manjak je veoma znatan, ter u praksi obzira vrieđan. 4 Ogoje (kulture) će uspjeti samo onda, ako su biljke najkasnije do konca mje seca kolovoza ili do polovice rujna posadjene. 5. Kasnom sadnjom u proljeću ili u jeseni zakržljavi korienje biljk a tako, da se tim učini biljkam ne naknadiva šteta. 6. Sadnja u jeseni neka se posve obustavi, jer ne ima nikakove prednosti napram proljetnoj sadnji. I na vlažnom (vugljivom) tlu obaviti ćemo sadnju u proljeću većim probitkom, nego u jeseni. U slučaju da se sadnja u proljeću dovršiti nebi mogla, biti će probitačnije, da sadnju produljimo kroz cieli svibanj, a u slučaju, da nebi vrieme ni to dopustilo, bolje je, da se sadnja odgodi na drugo proljeće, jer je gubitak kod sadnje u jeseni uviek veći. Naknadni popravci sadnje neka se obave takodjer u slieđećemu proljeću. 7. Najbolje je vrieme za sadnju bora i smreke proljeće i to dva tjedna poslie iz boj a, dočim bieli bor produljenje sadnje poslie izboja slabije podnaša. |