DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1893 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 203 — 4. sve upravne obdine i 5. kr. županijskog nađšumara, u koju se svrhu u privoju dostavlja kralj, županijskoj oblasti 50 primjerakah ove normativne naredbe." Rukovanje nepotrošivih šumskih glavnica. Ođpis kr. hrv.-slav.-đalm. zem. vlade, odjela za unutarnje poslove, od 8. ožujka 1893. br. 8.924., upravljen na sve kralj, županijske oblasti. „Naknadno k ovdašnjoj naredbi od 29. veljaSe 1892. br. 49.490. ex 1891., kojim bje odredjeno, da se sbog obavljanja poslovah oko rukovodjenja nepotrošivih ^lavnicah imovnih i urbarskih obćinah kod kr. hrv.-slav. zemaljske blagajne na račun rečenih obćinah namjestiti imade jedan blagajnički činovnik, ođpisuje kr. zemaljska vlada, odjel za unutarnje poslove, da iznaša, kako se iz privitoga izkaza razabire, godišnji doprinos 850 for,, od koje svote odpada na beriva t. j . plaču i stanarinu jednog imenovati se imajučega asistenta 800 for., dočim de ostatak od 50 for. služiti kao paušal za pokriće stvarnih troškovah, naime: za nabavu tlskanicah, konto-knjigah itd. Taj doprinos, koji je za svaku imovnu obeinu i urbarsku obćlnu izbačen, odbiti će se svake godine od odpadajućih kamatah glavnice, te zaračunati u korist autonomnog buđgeta, iz kojega će se izplatiti beriva upitnom činovniku. 0 tom se imade obaviestiti dohođarstveni ured tamošnje imovne obćine znanja radi." Šumarsko i gospodarsko knjižtvo. „ Mittbeilungen aus dem rorstlichen Versuchswesen Osterreichs". Herausgegeben von der k. k. Forstlichen Versuchsanstalt in Mariabrunn, XIV. Heft. D i e Pflanzzeit in ihrem Einfluss auf Entwickelung der Fichte und Weissf6hr e von đr. Adolf Ciessler. Mit 9 photogr. Tafeln. Wien 1392. Gornja publikacija veoma je [poučna i zanimiva, pa ju ovdje u kratkom izvodu priobćujemo, pošto ima medju mnogimi šumari još i sad njeka predsuda, da takova nastojanja i iztraživanja nisu od nikakove praktične vriednosti. Pohvaliti se mora nastojanje marljivoga pisca, da je u publikaciji pod gornjim nadpisom svu svoju pozornost i sav svoj mar obratio jednoj od važnijih česti šumarske znanosti, a to je pitanje o gojitbi šuma. Pa upravo nauka o gojenju šumž, treba da se još u koje čemu znanstveno obradi, pošto se mnogi često baš protuslovni naučak glede gojenja šuma osniva tobož na mjestnih opažanja i pokusa. Važno gospodarstveno pitanje: u kojoj godišnjoj dobi, pače u kojemu mjesecu treba saditi, da se kod gojltbe šuma valjan i siguran uspjeh postigne, razpravljalo se je već do sita u različitih knjigah šumarica i u mnogobrojnih stručnih časopisih, a o tom pitanju bilo je dosta govora i u raznih šumarskih skupštlnah. Ovo pitanje reć bi, da je posve riešeno, jer se svi stručari složiše u tom, da je proljetna sadnja biljka najbolja, buđuć da je takovoj sadnji uspjeh podpuno osiguran. Pa ipak nalazimo još u gdje kojoj knjizi šumarlcl čitav niz naučaka, kojih temeljitost nije znanstveno dokazana, dapače trebalo bi takove naučke iz knjige posve iztrlebiti. Žalibože do sad imali smo vrlo mršavih podataka o strogo znanstvenih (eksaktnih) pokusih, koji bi bili kadri dovoljno razsvietliti mnogu tamnu točku, koju nalazimo u nauci o gojenju šuma. Gornji pisac stavio si je mučnu zadaću, da pokusima rieši pitanje: koja je dob a sadnje za smreku i bieli bor najprikladnija, a te svoje pokuse priobćuje u knjizi, koja ob siže 72 tabaka Ovi pokusi izvedeni su u tu svrhu po ustanovljenoj radnoj osnovi u Galiciji, Češkoj, Kranjskoj, Štajerskoj, Koruškoj, Primorju i t. d. Pokušališta bilo je po broju 126, a od tih odpada na samu Galiciju 43., na Češku 24, a na Salcburžku 23. Od pokušališta odpada 98 za smreku, 10 za bieli bor i 13 za jasen. Manji pokusi učinjeni su i sa crnim borom, jelom, hrastom, brieStom i javorom. * |