DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5/1893 str. 33     <-- 33 -->        PDF

— 199 —


Zobundjiji modificiranog predloga, tičući ´se prodavanja drvlja a ne u prevelikih partija
putem dražbe, daljnji Isoraci preduzimlju, a to s razloga, što nijedno poduzeće ne trpi
nikakovih stega i jer se može samo onda povoljno razvijati, kada mu nije nikakovih
zaprieka na putu. Kao kod svake prodje, tako i kod eksploatiranja drva treba konkurencije,
treba slobodnog kretanja u čim večoj mjeri, a čim više konkurenta, tim
bolje. U ostalom šumovlastnicima se ne može niti naložiti, đa parcele, opredieljene za
sječu, samo u stanovitoj veličini prodavaju; to bi značilo dirati u tudja privatna prava.
Nadalje je šumovlastniku vazda više do sebe samoga stalo, nego do onih, koji od
njega drvlje kupuju, te će mu biti uviek ta briga, kako bi najbolje svoju šumu unovčio.
Tako prodaje i kr. šumarsko ravnateljstvo u Zagrebu drvlje u manjih i u većih partijah,
pak ćak i na pojedina stabla i to prema tomu, kako imade više izgleda za
bolji uspieh. Jedino bi se mogli domaći drvotržci proti inostrancem tako boriti, đa
sklapaju manja ili veća družtva i to prema tomu, kako bi jim moguće bilo odnosnim
platežnim dužnostim udovoljavati. Pošto se nadalje prodaja drvlja kako kod imovnih
obćina, tako i kod šumskog erara i onako obavlja vazda putem javnih dražba, to nije
niti s te strane potrebito, da se u tom pogledu po upravljajućem odboru kakova sredstva
preduzimlju.


12. Tajnik javlja, da je kr. vladni šum. nadzornik gosp. Mijo Vrbanić poklonio
knjižnici hrv. slav. šum. družtva jedan eksemplar svoga za god. 1893. priređjenoga
hrvatsko-šumarskog koledara. Odbor prima ovu viest sa zahvalnošću na znanje.
13. Tajnik izvješćuje o zaključku družtvenih računa za godinu 1892., glasom
kojih je skupni prihod iznašao 3200 for. 65 nov., t. j . za 89 for. 35 nov. manje,
nego što je preliminirano bilo, dočim razhod iznaša 2850 for. 85 nov. Sveukupni
ostatak iznaša 349 for. 80 nov. i to u gotovom 155 for. 16 nov. a u nepodignutih
kamatih 194 for. 64 nov. Od gotovine uloženo je prema đružtvenim pravilam 31.
siečnja 1893. glasom štedioničkih knjiga i to u: literarnu zakladu 60 for,, pripomoćnu
zakladu 75 for. i u utemeljiteljnu zakladu 20 for. 16 nov.
Odbor je taj postupak odobrio.


14. Tajnik čita dopis eksekutivnog odbora, ustrojivšeg se u Budimpešti u svrhu
proslave 25-godišnjeg službovanja kod države gosp. kr. ugar. zemaljskog nadšumarnika
i ministerijalnog savjetnika Albrta pl. Bed^a, kojim dopisom se hrvatsko slavonsko šumarsko
drnžtvo pozivlje, da prisustvuje kod dotične trodnevne svečanosti, koja če se
4.
ožujka o. g. u Budimpešti obdržavati.
Odbor izabrao je svoga predsjednika gosp. M. pl. Dursta, da zastupa šumarsko
drnžtvo
kod upitne svečanosti.
Pošto bje tim dnevni red ove sjednice izcrpljen, bude ista zaključena.


Zakoni i normativne naredbe.


Djelovanje županijskih nadšumara. Odpis kr. hrv.-slav,-dalm. zem. vlade,
odjela za unutarnje poslove, od 11. ožujka 1893. br. 10.956., upravljen na sve kr.
županijske oblasti.


„Ovdašnjom naredbom od 25. siečnja t. g. br. 3809., kojom je doznačena dotacija
za putne troškove političkoga, šumarskoga, Iječničkoga, veterinarskoga i inžinirskoga
osoblja kod žup. i kot. oblastih, odredjeno je naknadno k naredbi od 3. siečnja
siečnja 1893. br. 57,022 ex 1892. medju ostalim, da se razmjeran dio putnog paušala
prema potrebi službe upotrebi takođjer na uredovna putovanja kr. županijskih
nadšumarah, te da se već početkom upravne godine stanovita izaslanja nadšumarah u
izgled uzmu i za takova putovanja putna sredstva iz putnog paušala rezerviraju.


Da se kr. zemaljska vlada, odjel za unutarnje poslove, uvjeri o tom, kako i
kojim načinom se posvećuje briga šumskoj grani javne uprave kod putovanjah uredskih




ŠUMARSKI LIST 5/1893 str. 34     <-- 34 -->        PDF

—;´2oo —


na ražun uredskog paušala, poziva se ta kr. županijska oblast, đa prije svega ovamo
izvjesti, koja su putovanja u ovoj upravnoj godini za kr. nadšumara u izgled stavljena,
odnosno koja su sredstva iz putne naklade u tu svrhu rezervirana; nadalje da
u buduće svake četvrt godine ovamo predloži obrazloženo izvješće o djelovanju kr.
županijskog nadšumara te izkaz, u kojem označiti valja putovanja, koja su po kr. županijskom
nadšumaru preduzeta, svrhu putovanja i uspjeh, te koja je svota potr ošena
na račun putnog paušala, a koja na račun stranakah.


Opaža se podjedno, đa se putovanja kr. županijskih nađšumarah, koja imaju obaviti
kao nadzorni organi nad upravom i gospodarenjem šumah, spadajućih urbarskim
občinam, zatim kao šumsko-ređarstveni organ sbog provedbe šumskog zakona, napokon
kao vještak ili konsutacioni organ u privatnom interesu, imadu tako upriličiti, da bude
jamstvo pruženo, da šume svoga područja stalno i redovito pregledao bude.


Tim povodom upućuje se ta kr. županijska oblast, đa izaslanje kr. županijskog
nadšumara u poslu urbarskih obćinah ograničiti ima na ona službovanja, koja doista u
njegov zvanični djelokrug spadaju prema postojećim propisom, a ne da i takove poslove
obavlja, koji spadaju u djelokrug obćinskih šumar&h.


Kada se pako kr. županijski nadšumar izašalje na račun obćinah ili stranakah,
pozvan kao vještak u privatnom interesu, kojemu se pozivu svakako odazvati mora, u
koliko mu to dopuštaju njegovi ostali zvanični poslovi, baduo takove vrsti službovanja
takodjer u njegov djelokrug spadaju, valja nastojati, da se obćinam ili strankam što
manji troškovi prouzroče (ako dobije podvoz u naravi, da nezaračuna kilometrinu), jer
će i tim načinom, kada svojim strukovnim savjetom na ruku išao bude strankam, te
ih podučavao i pobudjivao na racionalno šumarenje, ako ne neposredno, a to bar posredno
promicati šumsko gospodarstvo.


0 svakom službenom putovanju, koje je gore navedeno, imat će kr. županijski
nadšumar podnieti obrazloženo izvješće uz ehođne predloge toj kr. županijskoj oblasti,
na temelju kojih se dalnje sbodne odredbe izdati imadu.


Takova izvješća imadu se takodjer priložiti uvodno spomenutomu periodičkomu
izvješću o djelovanju kr. županijskih nađšumarah, koje — kako je jur navedeno —
svake četvrt godine ovamo podnieti valja."


Pošumljenje krasa. Odpis kr. hrv.-slav.-dalm. zem. vlade, za unutarnje poslove,
od 12. ožujka 1893., br. 7816., upravljen na kr. županijsku oblast u Ogulinu.


„Kralj, zemaljska vlada, odjel za unutarnje poslove, uvidjajuć potrebu, da se
pošumljenje krasa u području bivšeg provincijala svede na sustavni način, nalazi u
prilog čim uspješnijem pošumljenju krasa u obće budućeg ravnanja radi za sada izdati
sliedeći naputak:


1. Za čuvanje branjevinah i nasađah na krasu ima se prije svega osigurati namještenje
potrebitog čuvarskog osoblja, koje ima da plaća dotična obćin´a prinosom bar od 50 "/p.
Gdje su pako urbarske obcine jur spgregirane, tamo se može čuvanje tih branjevinah
i nasađah povjeriti obćinskim lugarom, koje su te obćiue jur na svoj trošak
namjestile, ili će takove tek namjestiti.


Obzirom na to imat će se dosadanji prinos iz zemaljskih sredstavah za namještenje
takovih lugarah obaliti na polovicu u onih obćinah, gdje neima urbarskih segregiranih
obćinah, buđuć političke obćine imadu SO^/^ za plaće lugarah doprinašati,
đočim taj doprinos ima posve obustaviti u onih slučajevih, gdje su urbarske obćine
jur segregirane, pa gdje se lugarom, koje ima urbarska obćina uzdržavati, može povjeriti
i čuvanje kraških branjevinah.


Prema tomu poziva se ta kr. županijska oblast, đa stavi nov shodan predlog
glede namještenja lugarah, odnosno glede doprinosa u tu svrhu iz zemaljskih sredstavah.


2. Pošto je izkustvo pokazalo, da je s jedne strane veoma teško opet uzgojiti
na golu zemljištu novu šumu i uz dugotrajni, ter skupi rad, a s druge strane, da se


ŠUMARSKI LIST 5/1893 str. 35     <-- 35 -->        PDF

- 201 —
zabranom onih šumskih ili pašnjačkih površinah, na kojih se još nalazi makar i oštećeno
grmlje, polučiti može doskora liep uapjeh pošumljivanjem krasa, to je time u
glavnom naznačen pravac i način, u kom se imađe kretati rad oko pošumljivanja
krasa, t. j . ima se dalnjem zakrašivauju na put stati i ostanci šumah i pašnjakah
treba da se opet podignu ; dočim se umjetno pošumljivanje imade ograničiti na najnuždnija
mjesta, n. pr. radi zaustavljanja bujicah, radi zaštite vrelah, cestah i kudah itd.


3. Sve branjevine i nasadi na krasu moraju se posebnimi odlukami kr. kotarskih
oblastih proglasiti u smislu §. 10. š. z. kao stroge branjevine, te sa strane obdinah i na
teret istih u smislu §. 14. š. z. označiti u naravi gajkami, dobro vidljivimi, koje su u
takovom razmaku postavljene, da se od jedne do druge gajke dobro vidjeti može.
Proglašenje ove uredbe ima se u pograničnih selih obaviti običajnim načinom po
ubdinskih poglavarstvih, koja imađu dotični oglas povratiti nadležnoj kotarskoj oblasti
i na oglasu potvrditi, da je i kada je proglašen.


Kr. kotarske oblasti imadu sastaviti o svih takovih strogih branjevinah u svojih
kotarih izkaz, te ga držati u očevidnosti; prepisi tih izkazah ima se dostaviti kr. županijskoj
oblasti uredovne porabe i evidencije radi,


Kr. županijka oblast ima pozvati sve kr. kotarske oblasti, da glede svih prijavah


o prekršajih, počinjenih u takovih strogih branjevinah, u roku od 14 dauah razpravu
provedu i krivce po zakonu kazne.
4. Zemljišta za razsadnike i biljevišta imadu dotične obdine bezplatno namicati,
jer se u tu svrhu iz zemaljskih sredstavah ništa dvzvoliti uemože.
5. Za pošumljenje imaju se odabrati samo četinjače, koje se najbolje uzgojiti mogu
u prelaznih razsadnicih, uredjenih u branjevinah i to od vrstih:


a) Pinus austriaca;


b) Pinus maritima (Pinaster),


c) Pinus Paroliana,


d) Pinus pinea,


e) Cupressus sempervivens,


f) Pinus halepensis,


g) Abies exscelsa,


h) Abies pectinata.


Vrsti pod b), c), d), e) i f) imaju se uporabiti samo uzduž morskih obalah na
zaklonjenih mjestih (vrst f) osobito oprezno), a vrsti pod g) i h) u viših položajih, na
sjevernih obroneih, a navlastito ondje, gdje ima za biljke dobra tla i nešto zaklona.


Za drvorede preporuča se Ulmus, Morus papyrifera, Morus alba i nigra, Celtis
austrialis, Melia aceđerah,
Sadjenje žira kao i sijanje četiiijačah neposredno na ogojnih mjestih, nadalje
sadjenje bagrema ima se na krasu posvema napustiti.
Glavni uvjeti za uspjeh kulturah na krasu jesu :


1. da se uzgoje jake biljke sa dobro razvijenim žiljem;
2. da se samo jake biljke rano u proljedu presađjivaju i to bez oštećena žilja;
toga radi ima se osobito na to paziti, da se biljke, kad se vade iz razsadnjakah, što
dublje sa strane podkopaju i time bez svake oštete žilja izvade; prenos biljkah ima
se sto brže i velikom opreznošdu na žilje obaviti ;
3. razmak mjestah, u koje se 2 jake ili 3 slabije biljke presaditi imaju, treba
da ima jedan metar ;
4. dotična mjesta imaju se duboko razrahliti (rigolati), što se već u jeseni pripraviti
može;
5. u zaštitu biljakah i zemlje proti ođplavi i vjetru ima se na dolnjoj strani
svakoga mjesta položiti kamenje u polukrugu, a kraj biljakah samih 2 do 3 pločasta
kamena, da štite zemlju od izsušenja.
16




ŠUMARSKI LIST 5/1893 str. 36     <-- 36 -->        PDF

— 202 —


6. U slučaju, đa nema u zalihi dovoljno biljakah za presađjivanje, mogu se takove
u prešnih sluSajevih eventualno zatražiti putem kr. zemaljske vlade iz razsadnikah
kr, nadzorniStva za pošumljivanje primorskog krasa u Senju, gdje se osim toga
mogu istim putem i pozajmiti velike škare za rezanje Sikarah.
Nabava biljkah izvan zemlje neođobrava se u načelu, buđud iste kod prevoza
trpe i većim dielom prekasno stignu.


7. Radnje oko pošumljenja imaju se izvoditi sustavno, i to samo na temelju
ogojne osnove, koja se zajedno s dotičnim troškovnikom imade po obrazeu A. sastaviti
po šumsko-tehničkom osoblju i kralj, toj zemaljskoj vladi na odobrenje od slučaja do
slučaja predložiti.
8. Za troškove pošumljenja može se iz zemaljskih sredstavah najviše 50"/^ doprinieti
i to u slučaju, ako se dotične obdine zaključkom obvežu:
1. da će 50*/^ iz vlastitih sredstvah namiriti;
2. ako u proračun za pokriće odpadajučih svotah za čuvanje branjevinah i za
Ogojne radnje svake godine potrebiti trošak uvrste.
Za slučaj, da obćine neimaju razpoloživih novčanih sredstah, mogu iste dati stanoviti
broj jamah za sadjenje bijakah izkopati, koje radnje njihovom doprinosu odgovarati imadu.
Doprinos iz zemaljske dotacije doznačivat de se u budude za svaki radni objekt
napose na temelju odobrenog proračuna i izvješdah kr. županijskih oblastih od slučaja
do slučaja.


9. Kadnje same imade izvesti i rukovoditi na licu mjesta šumsko-tehničko osoblje,
a ne kao dosada obćine i lugari.
10. Putovanje rečenog osoblja neće padati na teret dotacije za pošumljenje, ved
na teret županijske putne naklade, odnosno dotičnog putnog paušala toga osoblja.
11. Uzgoj biljakah mora da bude jeftiniji, nego što dosada, a u tu svrhu treba
nastojati, đa se uštedi što više mogude kod zalievanja biljakah, koje je dosele preskupo bilo.
12. 0 svih izdatcih, tičučih se pošumljenja krasa imade se sastaviti po obrazeu
B. svake godine proračun, razdieljen na sliededa poglavja:
1. lugarsko osoblje,
2. razsadnici i biljevišta,
3. umjetni uzgoji.
Ovaj proračun ima se svake godine kr. zemaljskoj vladi do konca kolovoza na
odobrenje podnieti radi uvrštenja dotacije u zemaljski proračun.


13. O izdanih svotah i izvedenih ogojnih radnjah valja koncem svake godine
sastaviti po gore navedenih poglavjih razvršdeni izkaz ob uspjehu radnjah po obrazeu
C. za šumsko-tehničke, odnosno za statističke svrhe, dočim se radi računarskog izpitivanja
imadu, kao i dosele, dokumentirani računi ovamo predložiti, čim bude izcrpljena
doznačena dotacija.
14. 0 radnjah, koje su dosele izvedene na račun zemaljske dotacije za pošumljenje
krasa, uzev u račun i trošak na čuvarsko osoblje, ima se izkaz po obrazeu C.
naknadno sastaviti i ovamo predložiti.
Taj izkaz ima se takodjer za kr, županijsku oblast sastaviti i za budude godine
u evidenciji neprikidno voditi, u koju svrhu valja nabaviti posebni vezani zapisnik.


15. Ovaj naputak stupa u kriepost odmah za sve na novo preduzetl se imajude
radnje na polju pošumljenja krasa, dočim za dosada izvedene radnje dotično za sada
službujude lugare prolazno vriedi počam od 1. siečnja 1894.
Ob ovom naputku valja znanja i ravnanja radi obaviestiti:


1. upravni odbor županije modruško-riečke;
2. podčinjene gradove;
3. podčinjene kr. kot. oblasti,