DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1893 str. 3 <-- 3 --> PDF |
´«^mt Br. 5. u ZAGREBU, 1. svibnja 1893. God. XVII. Kulturno-historički odnošaji, te nacrt ekonomičke osnove grobničkog Krasa. Piše Josip Majnari(5, kotarski šumar. Kras grobničkog područja prostire se u kružnom liku oko glasovitoga Grobničkoga polja, a zaprema površinu od 8.000 katastralnih rali, ne računajuć amo ostala ne urbarska tla ni gorje, u kom leže visoke urbarijalne šume. Od ove površine katastrirano- je prvobitno 307o kao nizka šuma, koju representiraju parcele 1—400 kat. jutara velike; dočim je ostalih VC/o katastrirano kao pašnjak. Ovih TO^/o su de facto najvećim dielom podivljali Kras, koji se je oko spomenutih šumica ražprostranio u svih mogućih geometričkih likovih, tvoreći obično cjeline do 80 jutara velike, izprekidani posjedi privatnika. Ova prvobitna katastracija nije mjerodavna, navlastito ne stoga razloga^ što ima od katastrovane nizke šume prilično veliko površje, koju bi morali u pašnjake uračunati, kao što ima i dobar dio pašnjaka, koji je od vremena zadnje katastracije bujnimi šumicami obrasao. Možemo sada sa sjegurnošću zaključiti, da je danas potonjih do 54"/o absolutne površine, a ostatak od 46"/o representira žalostne pašnjake, poznate u kulturnoj historiji ovog kraja pod imenom divljeg i gologa Krasa. — Konačno nam je ovdje primjetiti, da onih M"JQ nije podpuno šumom obraslo; takovih površina ima lih 407o, dočim ostatak od 14°/« tvori prelaz izmedju Krasa i šume, nu ipak više potonjoj priliči, radi česa ga u nju i ubilježismo. Grobnički Kras graniči na zapadnoj strani potokom Rječinom odnosno sa susjednim Krasom markgrofovije Istre, dočim ga sjeverni obronci diele od privatnih posjednika, navlastito od šuma Njegove Jasnosti kneza Thurn-Thaxisa, prelazeći polagano jugoiztočnom Krasu urbarske obćine Krasičke, a odavle prama jugozapadu kraškim vrletinam u području grada Rieke, koje su poznate pod imenom „dolina Riečine". Na tih mjestih kao da se je koncertrirao sav kraški užas: tu se nanizaše užasni ponori i do skrajnosti podivljale pećine tako, da gledaoca obilaze srsi, a dušu mu dira njeki tajinstveni strah. Ovi su predjeli tako grdni, dži tako strašni, da mi je više puta kad sam uz nje prolazio i promatrao ih, za |
| ŠUMARSKI LIST 5/1893 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 170 — lebdio pred ofiima sam užasni Had s Cerberima, a crnopjeni valovi Rječine, deruć u strašnoj dolini, prikazivali^ mi se kao slika kobne Hecadske Stjkse. Upravo mi se pričinja kao da je u onih klisurah demon devastacije savio gnjezdo svoje, da iz njeg promatra nedjela svoja „pregorku sudbinu Krasa", još gorčiju onom, koji ju osjećati mora ubogom Krasanu, koji videći propast, koja mu iz rodjene grude izvire, suznim okom u daleku, sam nezna kakovu budućnost gleda, osjećajuć se u svojih jadih ostavljen. Jedina mu je utjeha još u pomisli na Onoga, koji je videći ostavljenu djecu zemaljske sudbe, znao utješiti divnom svojom riečju, izvirućom iz čustava nadčovječnog smilovanja: „Blaženi Vi, koji ste ovdje progonjeni. . . ." Dio I. A) Katastracija i obćeniti upisnik površina. Uz kašnje sliedeće obrazloženje biti će katastrovanje Krasa dovoljno jasno po ovoj skrižaljci: Ima u kat 1 s t r a 1 n ih r a 1 i h: š u m e p a š n jaka k rasa u glavnom djelu po katastru faktično po katastru faktično po kat. faktično Zastruža .. — — 699-52 134-52 — 566-00 Cernik .. . 19647 1303 70 1750-40 339-28 — 283-79 Dugomjer . 622-94 977-34 1042-42 524 23 — 163-79 Borovica .. 402-77 668 35 848-78 434-39 — 208-20 Siljevice .. — 375-70 696-78 162-78 — 158-30 Zalučki... — 173-64 173-64 — — — 299-91 299-91 — -— — Brguda .. 1114-56 104651 — — — 68-05 Ukupno 2696-65 4845-15 5211-54 159520 — 1447-13 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1893 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 171 — Obrazloženje katastracije. Kod prvobitne katastracije i segregacionalne odluke shvaćala se je absolutna većina kraškoga površja „pašnjakom", te su tim povodom mnogi podivljali predjeli uneseni tamo kao obrašteni i produktivni, što defacto ne obstoji, barem ne danas. Isto tako su katastrirani mnogi predjeli u pašnjake, koji se šumom smatrati moraju, kako to kolone faktičkog današnjeg stanja u skrižaljci pokazuju. Budući kod uredjenja ovih abnormalnih ođnošaja dolaze u obzir na to uredjenje uplivajući faktori, navlastito: a) okolnosti pošumljenja Krasa; b) šumski zakon sa svojimi ustanovami o uredjenju zabrana; c) pravoužitnička prava i d) današnje gospodarenje, osnovano na faktičnom stanju sadanjeg izkustvenog katastra: to bjelodan6 preizlazi, da iz mjerodavnih izvora prvotnoga katastra crpljeni apisnik površina ne može služiti temeljem gospodarstvenoj osnovi. Takav upisnik može služiti jedino zato, da po njemu i po drugih objektih ustanovimo faktični upisnik površina. Razlike medju prvotnim i faktičnim katastrom nastale su od tuda, što su se odnošaji (tičući se stočarstva i paše) od tada provedene katastracije do danas osobito uplivom naredaba na toliko promienili, da je prestalo komunistično uživanje kraške substancije, a takodjer je i bolje gospodarenje zavedeno, nego što je prije bilo. Mnogi i mnogi predjeli Krasa ozelenili su se bujnimi šumicami uslied tih upliva, ali žalibože moram priznati, da su s druge strane opet njeki predjeli postali pravim krasom uplivom prirodnih elemenata. Kras, kako se je danas uz Grobničko polje naslagao, moramo gledati sa posve drugoga gledišta nego li bi to kataster htjeo. Te nas činjenice vode spoznavanju onih brojaka koje u skrižaljci izmedju današnje i njekadanje katastracije tolike razlike donašaju. Budući je pako i način dosađanjega uživanja i gospodarenja sa većinom predjela, koje katastar krsti pašnjacima bio takav, kao da su oni đe facto šuma, što i zbilja jesu i čemu oprieke sa strane urbarijalaca bilo nije; budući nadalje dolazi u obzir velevažna okolnost, da smo n a Krasu , te povodom tim, da nam je naravna zadaća što intensivnije pošumljivanje, to bezuvjetno proizlazi, da će se u faktičnom upisniku površina upisati morati u šume svi oni predjeli, koje katastar smatra pašnjacima, nu koji su šumom obrasli i koji su kao šuma do danas smatrani i gospođareni, a to je većina pašnjaka II. i III. glavnog djela, te svi pašnjaci VI. glavnog djela, jer su ovi većim djelom na trošak hrv. autonomnog budgeta tečajem minulih godina pošumljeni, a konačno upisati će se u šume u smislu §. 10. šumskog zakona svi oni predjeli, koji su kao Kras u I. i II. i kao šuma u IV. glavnom djelu katastrirani i to radi toga, jer će ovi predjeli diljem trajanja ove gospodarstvene osnove prvi do pošumljenja doći. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1893 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 172 — B) Fakti6ni upisnik površina. Prema iztaknutom jasno je samo po sebi, da će se u faktični upisnik površina morati unieti svi oni predjeli, koji će za vremena uredjenja Krasa bezuvjetno biti uzgajani kao šuma, dakle svi oni, koje malo prije kao takove spomenuh. Budući je pako medju ovimi i takovih pustošina, navlastito u I., te djelomice u II. IV. i VI. glavnom djelu, koje su poglavito pašom, a djelomice i drugima povlastima obterećene, te budući se pašarija urbarijalcem na absolutni minimum svesti ne može, jer im to pravo podaje segregacionalna odluka, to nastaje pitanje, kako da se ovi predjeli kao šuma katastriraju i pošumljivaju? Ja mislim, da će najumjestnije biti, ako ove predjele postupice prama dolazećem pošumljivanju šumom posmatramo t. j . čim stanoviti predjel, koji po gojitbenoj osnovi do pošumljenja u stanovitoj godini došao bude, da se pošumi i da se istodobno pod strogu zabranu stavi i kao šuma katastrira. Ostali dio odsjeka, eventualno odjela smatrati će se samo titularno šumom, de fakto pako prepustiti će se paši, dok ne dodje po osnovi do pošumljenja i dok rad i š umarstvenih odnošaja u smislu ove nove katastracije ili rad i pošumljenj a ili inih ovim sličnih razloga ne podpađe utjecaju žunijskog upravnog odbora u smislu zakona od 5./II. 1886. u predmetu šumskih zabrana i djelokrugu kr. županijskog nadšumara, oznaćenog u normativnoj naredbi od 4./IIL 1871. br. 2144. §. 37. Takav postupak i takovo katastriranje šumš, nebi ni najmanje smetao pučanstvu u pravih njegova uživanja, ako se uvaži, da bi od površja sa 800 katastralnih rali na svaku godinu do pošumljenja maximum tek od 20 jutara došlo. Ostale propise, kojih će se racionalni šumar kod ovako katastrovanih šumš, držati, sadržavati će potanji obći i specialni opis sastojina, a konačno i gojitbeni nacrt ekonomičke osnove. Konačno još jednu o katastralnih pašnjacih, koji će biti u posebnu osnovu pod ovim imenom uneseni. Ovi će se smatrati kao dodatak šumskih sastojina, a dozvoljeni će biti užitku, kako to segregacionalna odluka odredjuje, vrhu kojeg užitka će šumska uprava potrebitu kontrolu voditi u toliko, u koliko je to i do sada činila. Ona će naime imati bditi oko toga, da se ovi predjeli ne devastiraju i da se eventualne djelomične zabrane od paše, stelarenja i t, d. budu onako obđržavale, kako će to političke vlasti svojimi odlukami odredjivati. U tu svrhu trebalo bi joj dodieliti potrebito pomoćno osoblje. Ovi će se dakle pašnjaci smatrati njekim posebnim tielom, koji će za sada u osnovi zauzimati nuzgredno mjesto pod stegama šumskoga nadzora, a podnipošto pod stegama ekonomičke osnove, jer se ovom osnovom poželjena misija u tom dielu Krasa provesti mogla nebi sbog neizdašnih materijalnih sredstava i sbog servituta urbarijalaca, koji su jim za svakdanji obstanak neobhodno nuždni. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1893 str. 7 <-- 7 --> PDF |
- 173 — Prema iztaknutom izgledati će upisnik površina kao podloga osnove, kako to nazočna skrižaljka pokazuje. I m a u k a t 1 s t r a 1 n ih r a 1 i h š u m ( ! kao U glavnom Zabrana Ukupno djelu izvan osnove šume pašnjaka krasa ukupno Zastraža .. — — 665-00 565-00 134-52 699-52 Cičave .. . 19647 1107-23 283-73 1587-49 359-38 1946-87 Dugomjer . 516-53 460-78 83-25 1060-56 604-57 1665-13 Borovica .. 462-81 1886 197-53 679-20 63239 1311-59 Siljevice .. — 376-70 — 376-70 319-48 696-18 Zalučki .. . — 173-64 — 173-64 — 173-64 Cvije ... . 299-91 — — 299-91 — 299-91 Brgadac . 1046-81 — — 1046-81 68-41 1114-56 Ukupno 8522-43 2137-21 1130-09 5789-73 2112-39 7907-30 Iz ove skrižaljke vidi se, da se količina pašnjaka prama broju šuma odnosi kao 1: 3 — Nu da bude ova stvar jasnija, reći ću sliedeće: Od količine šume, koja zaprema 5790 kat. rali, obterećeno je od prilike 2000 rali pašarijom, a ako se to uvaži uz okolnost, da je u količini do 1000 rali Krasa, koji će se postepeno prama dolazećem pošumljivanju zabranjivati, odnosno šumom katastrirati, dakle da će, ako se uračuna godišnja zabrambena površina maximum od 20 rali — ovo površje samo titularno šumom biti, — većinom dakle pašnjak, da faktične šume niti 4000 rali ne ima i da količina pašnjaka obuhvaća 4000 rali, a to je pučanstvu za kompetenciju paše posve dovoljno. S te strane ne može biti prigovora, jer je tolika količina pašnjaka posve dovoljna, a toliko pašnjaka dopitano je pučanstvu i po segregacionalnoj odluci. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1893 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 174 — Uzev u obzir trajanje gospodarske osnove sa 60 godina opaža se, da će količina šumž, tek za 50 godina znatno narasti, jer će do onda mnoge sadanje pašom uživane kraške goletine pošumljene biti. Posve je jasno, da će količina pašnjaka uslied toga manja biti, a prema tomn nastati će tek onda pitanje, hoće li tadanji pašnjaci dovoljni biti ili ne. Ali to nam ne smije nipošto smetati, jer će dotle i gospodarska osnova prestati, pošumljenje biti će izveieno, a kod sastavljanja nove gospodarstvene osnove biti će drugih zadaća, da se pašarinsko pitanje u dotle deformiranom Krasu uredi, a uslied toga moglo bi prikraćenja paše, pitanje pašnjaka s ozbilnošću na površinu izbiti, nu to nas za našu djelatnost ne smije ni najmanje smetati, jer ćemo širiti uzvišenu misiju pošumljenja i jer će tada, sada stvorena gospodarstvena osnova kriepošću upravo ugasnuti, a kod stvorenja nove biti će dužnost naših potomaka, da se pašarinsko pitanje u deformiranome po nam Krasu uredi i da se na toj podlozi trajnije stečevine sretne budućnosti steku. Dio II. A) 0 stojbini. Kras grobničkog područja spada većinom u drugi pojas njegove stupnjevine; tek neznatni dio prelazi odavle u treću, a još manji u prvu stupnjevinu tako, da na ova prelazja aproximativno tek I07n spada. — Unatoč tomu, da bi Kras prama spomenutom morao mnogo jednoličnjim biti, a to po gotovo tada, kada se uvaži, da površina od 8000 kat. jutara nebi smjela obzirom na svoju ne baš ogromnu veličinu povodom biti mnogim stojbinskim i bonitetskim razlikam, unatoč tomu velju, ipak je taj Kras u mnogom raznolikih typa tako, da je za stanovite prilike gotovo ne moguće provesti obćenitu statistiku. Čovjek se mora u takovih prilikah sve nehotice suhoparnoj specialnosti podložiti. 1. 0 geognostici. Pri proučavanju geognostičkih prilika moguće je čitavo Grobničko kraške područje podieliti u tri stupnjevine i to: a) u prvu, kamo spadaju predjeli, u kojih su najkarakterističnije vapnenođolomitne i kredne tvorbe s typusima vapnenih vitra i eocena, a skupljene u konglomeratima i eruptivnom kamenju. Amo spadaju odsjeci prvog i njekoliko njih drugog glavnog djela popriečno sa 10"/o ukupne površine; b) u drugu, u koju spadaju predjeli, inklinirajući vapnenom trijaskom gorju i pješčanikom, usljed česa je tlo dosta izdašno i plodno, čemu mnogo osim tih cjelovitih tvorina specialno doprinašaju glina i terra rosa. — Amo spada najveći dio Krasa i to: čitavi glavni đjelovi III., IV. i V. i najveći dio II., ukupno dakle od priliki 70"/^ ciele površine; c) u treću, u koju spadaju plodoija tla s obilježljem kao sub b., nu gdje se već uz to više iztiče ugljeno vapno, te čiste brusilovate, a mjestimice i humosno- glinene tvorbe. Amo spadaju predjeh glavnih djelova VI., VII. i VIII. s ukupnom površinom od prilike 207o absolutne. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1893 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 175 — Kako se na prvi mah opaža, najplodniji su predjeli označeni pod c, zatim pod b., a najneplodniji pod a., koji ujedno Krasu najkarakterističniji i najžalostniji typus podavaju. Prije nego li se osvrnem na same pedoložke prilike, koje sam eto u kratkih potezih u glavnom nznačio, neka mi se dozvoli, da se formacije u pravoj slici shvaćati mogle budu — u kratko iztaknuti nješto o tlu samom, a tada o njegovom obličju. Obličje Krasa priliči u obće dugoj pontičkoj ravnici, koja kano da predstavlja neku stepenicu, preko koje valja proći, poželi li se iz visokog gorja k ažurnome moru. Ova ravnica stere se u nadmorskoj visini od 340 m., a načičkana je humcima, koji dosižu popriečnu relativnu visinu od 200—600 m. tako, da će dakle najviša točka druge stupnjevine kulminirati negdje oko 850 m. absolutne visine. — Što se je nanizalo izpod absolutne visine od 340 m. niže označuje spomenuta postupna prelazja druge stupnjavine u prvu, a što nadmašuje visinom 850 m. već se hvata baltijskog flornog typa t. j . treće kraške stupnjevine. Cio taj predjel je neznatnim izuzetkom oko Istarske medje veoma suh, premda mjestimice upravo obiluje vodom i izvorima, nu koji vlažnosti kraške substancije veoma malo koriste s razloga, što je kamenito tlo puno pukotina i prosjelina, gdje nestaje i žive i kišnice vode u duboke razgranjene podzemne mreže kojekakvih žljebina, odkud obično vođa ponire ih utječe u more. — Upravo u tomu počiva najznamenitiji razlog, da u koritih kraškoga gorja, a i u nizinah ne ima trajnih potoka do ono njekoliko kukavnih vrelašca, da sve uvjetuje nestašicu vode, a ova povećava sušu zemlje, koja unatoč onih stabalnih ljetnih playda izpija zemlji ono malo produktivne snage, što no ju je za boljih dana usisala. Svi spomenuti razlozi, uračunavajući amo zloglasnu buru, oskudicu vode i ekscesivno podnebje podlogom su na absolutnoj većini površja neizdašnoj glinenoj meketi, koja i bez toga osjetljivo trpi na gubitku organičkih tvarina, koje bi ju, kad bi se rastvorile, bar donjekle oporavile. — Takove tvarine, koje su toli znamenite u svakom racionalnom šumarstvu, propadoše tečajem minulih vjekova na većini teritorija devastacijom samom, a propadaju i danas radi uređjenja steljarinskog pitanja, a konačno gube se u kojekakvima ponikvama i gudurama, kamo ih je odplavila voda ili nanjela bura, a napokon, ako i to bilo nije, uništila ih je užasna žega, doduše u raztvorbeno stanje, ali od kojeg se procesa pedoložka substancija radi pomanjkanja vode nikakovoj melioraciji nadati ne smije. A sada ću se povratiti na promatranje samih geognostičkih prilika, pa ću u kratko iztaknuti njihova obilježja. Prva i glavna vrst kamenja na Krasu su vapnenci, od kojih se kao plodovitiji iztiču oni iz trijaske tvorbe, tada dolomiti, a konačno neplodna i sterilna kreda, u kojoj nebi plodne gline ni za liek našao. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1893 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 176 — Sve spomenute vrsti kamenja rado pucaju, a rado se i krše — ali, što ie koristi od toga, kada znamo, da se pored svih ovih procesa veoma malo plodne zemlje producira i kada sva ta prirodna djnamička analysa tek indirektnu neznatnu korist donieti može. Korist ta sastoji naime u tom, da se pod razvalinama i medju pukotinama tek nješto malo plodne crljenice (terre rose) nalazi. Medju konglomerati i zamazi pješčenika osobito se iztiči eoceni i vapnene vitre. Najplodniju substanciju označuje škriljava glina, zemlja pješćanica, terra rosa i crnica, potonja većinom izpremješana pješćenicima vapna. Oko istarske granice našlo bi se nješto munulita, nu više brusilovca; dočim ostale predjele karakteriziraju prije spomenute vrsti tla. Glinene sastavine diele se u glavnom na one, koje se nalaze u pješćenicih, dakle u glavnoj stupnjevini Grobničkoga Krasa i u one, koje vidjevamo u trijasu i u škriljevitih oblicih, koji se izmješani s pješćenicima veoma razprostraniše. Svim ovim glinenim tvorbam glavna je sastavina anorganska neraztvoriva sjntetična tvarina, kojoj plodovitost daje primjesa vapnenog ugljena, a obzirom na kvantitatringlina. U pješčanitih predjelih, koji su veoma razprostranjeni, glavne su sastavine neorganske neraztvorive tvari uz izdašnu primjesu fosforne kiseline i vlage. Terra rosa, kojoj glavni značaj plodovitosti podava uz organogena, glina, željezo i ugljeno vapno, zauzima veoma odličnu kolonu u skrižaljci kraških stojbinskih prilika, te je obzirom na razprostranivost, ako i ne osobitog spomena vriedna, a to je ipak, u koliko je ima, liep uslov razvoju buduće kraške flore. Prema ovoj obćenitoj analisi vidimo, da je ugljeno vapno najznamenitijom primjesinom obzirom na kvantitatim, a bome pored malobrojnosti brusilovca i terre rose i na kvalitatim. Konačno konstatujemo kraj ove povoljne karakteristične kraške prilike drugu nepovoljnu, a to je nestašica vode. Od inih sastavina tla znamenita su vapna, koja uz druge primjese mjestimice stvaraju nješto malo mekote i to većinom u obliku pješćenika i manje plodnih konglomerata, što se većinom zamjetiti dade u ravnicah, dočim na visinah stvaraju ti vapnenci ogromne, puste i užasne eruptivne pećine. Ovo vapno, koje kako jur spomenusmo, spada u glavnom jurskoj, dolomitnoj i krednoj tvorbi, ipak se je hvala providnosti tako namjestilo, u prkos svim utjecajem organičke prirode i devastacije, stvorene nezasitnom indolencijom Merkurovih sinova XIV. vieka, da najlošijeg krednog vapna malo, a dolomitnog još manje imade. Najglavnije mane vapnenaca jesu: a) što na njima šume vanredno sporo rastu; b) što je na njima pošumljivanje vanredno skupo i težko; c) što se oni procesimom raztvorbom ne troše u plodnu zemlju, nego su povodom postanku neplodnih anorgena, koja budu tek tada plodna, bude li srećom pri ruci gline i ugljena vapna; d) što propuštaju vodu i e) što veoma suši izvrgnuti često u dvojbu stavljaju razvoj kulturnoga rašća. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1893 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 177 — 2. 0 klimatičkih pojavih. Ove nam je u glavnom posmatrati s gledišta vazdušnih i vodenih pojava, nadalje s gledišta topline i njene promjene, koja nastaje undulacijom zračišta. Grobnički Kras, koji je jedva 10 kim. od mora udaljen, ima sasvim oceansku klimu, jer pokazuje sva obilježja iste. Ovdje imamo naime dugotrajno suho ljeto, iza kojega nastaje ljuta zima. Proljeće i jesen poznati su ondje samo po imenu i iz kolendara. Ljeto je vanredno sušno, usljed česa veoma ubitačno djeluje na razvoj kraške flore, navlastito na razvoj četinjača, trava, sjemeništa i listača, koje imadu nježnije razvijeno lišće. Ova velika vrućina, koja se znade kad kada do 37" C. dignuti i koja već od rane zore, pa do kasne noći vlada, razlogom je, da na većem djelu površja toli za cvjetanu nuždne rose ponestaje. Dodamo li k tomu činjenicu, da za vrieme ove godišnje dobe veoma malo kiše imade i da ne snošljiva žega i ono nješto organičkih tvorba i bilinskih ekskremenata izsisavanjem vlage uništuje i neplodnim ih stvara, možemo veoma lasno pojmiti, od kakovog je nepovoljnog uticaja ova godišnja doba na razvoj kraške flore. Zima, koja obično po 4 mjeseca vlada, karakterizuje se neznatnim padanjem snjega, ali više kišami, a ponajpače na razvoj kraške flore toli ubitačno djelujućimi suhimi i silnimi sjevernjaci, poznatimi u tih predjelih pod imeni zloglasne bure i t. z. tramontane. Jug, koji svojim toplim zadahom donaša ublaživanje studene zime, često je povodom nezdravih magla i dugotrajnih ne probitačnih kiša. Za zimu se može reći, prem da u njoj stoji dobar dio zlih strana, da je u našem krasu puno povoljnija, nego u inih kraških predjelih, a to poradi toga, što svojom visokom temperaturom dopušta flori toli nuždni zimski počinak, dok drugdje svojom blagoćom biva razlogom, da jedno te isto stablo u jednoj cvjetnoj periodi po dvaputa procvate i time uvjetuje propast dotičnog individua. Najstrašniji ovdje vladajući vjetar je bura, ta predstavnica crnog demona, koji je u prvom redu najveći krivac postanku današnjega Krasa. Bura — taj obsolutistički vladar na Krasu, mjestimice duva takovom silom, da sa težkimi predmeti miče kao sa perjem, pa tada biesni sve jače i jače, kao da pjeva svojim užasnim hukom pjesmu nadgrobnicu onom tužnom i žalobnom kraškomu stienju, usmrčujući ledenim zadahom ono njekoliko stablika, koje se iz tog mora kamenja pomaljaju sitnim injem i poledicom oplevši im ovrške, puna demonske zlobe oko njihovih izmučenih krošnjica najfantastičnije figure tvori i stablićem nadgrobne vjence plete, koji mi više puta, kad uronih mišlju u potresnu sudbinu Krasa, izmame iz srca tronute stihove neumrlog ruskog velikana — pjesnika Puškina; |