DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1893 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 195 — zahtjeve, te su i dotični izpitni povjerenici negda putem hrvat.-slavonskog šumarskog družtva kr. zemaljsku vladu zamolili bili, da bi šumarskim konačnim izpitom na križevačkom zavodu i šumari prisustvovali, da se tim dodje do suglasja i jednoličnosti izmedju šumarske nastave u Križevcih i zakonitih zahtjeva kod višjih šumarskih državnih izpita, kojih do danas ne bijaše. Kr. zemaljska vlada udovoljila je toj želji, i godine 1892. izaslala je prvi put k šumarskim konačnim izpitom u Križevac jednog odličnog šumara, koji je svoja opažanja kr. zemaljskoj vladi izviestio. To je bila prva luč u tolikoj tmini, jer su na ustrojstvu križevačkog gospodarskog i šumarskog učilišta najmanje dosada šumari sudjelovali, što je sbilja čudnovato, a i ne opravdano, jer je upravo interesom šumarstva protivno, ako se ta okolnost uvaži, da je u zadnjem trogodištu na tom zavodu nauke svršilo godine šumara gospodara 1889—90. 13 8 1890.—91. 21 6 1891.—92. 27 , 6 i da će g. 1892.—93. oko 25 odnosno 7 svršiti. Križevački zavod je prema tomu poglavito šumarsko učilište, te bi bilo ne pravedno, da bi šumari kod predstojećeg ustrojstva istog tekar onda k sudjelovanju pozvani bili, kad bi ustrojstvo već gotov čin bio. Navala u šumarski tečaj križevačkog učilišta ponjatna je stoga, što svaki makar i manje marljiviji ili darovitiji, te i siromašniji učenik može najprije i najlakše u šumarskoj službi do kruha doći, a uz to ima još razmjerno i mnogo stipendija. Prema tomu ali nastaje suvišna produkcija manjkavo naobraženih šumara, koje su posljedice vrlo štetne, te je pomoć protiv toga tim potrebitija. Križevački šumarski abiturienti namještavahu se dosad poglavito kod imovnih obćina, urbarialnih obćina i kod nekojih privatnika, te potom kod tih korporacija vladaju križevački abiturienti, što bi u nekih okolnostih i po samo šumarstvo uplivno biti moglo. Šuma može samo prema šumarenju veći ili manji prihod dati, a prema tomu dakako i porez, te se mora uzeti, da će posve naobraženi šumar prije nego podpuno naobraženi iz šume veći prihod izvaditi, te bi toga radi dogodice mogla nastati i pogibelj, od koje ja živo i očito odvraćam, jer bi šteta pala na naš narod, odnosno na njegovo blago, te proti toj šteti nebi se pojedini ovlaštenik mogao obraniti, nego bi ju vlada mudrim postupkom odkloniti mogla tim, da se šumari na domaćem zavodu posve naobraze. Svaka pogrieška na tom polju kao i njezine posljedice mogle bi se podpunim pravom u grieh upisati vladi, koja bi ali mudro učinila, kad bi joj, abstrahirajuć sve nuzgredne i oportunitetne razloge, čvrsto i nepomično glavnom zadaćom bilo, sadanje šumarsko srednje učilište čim prije na šumarsku akademiju pretvoriti, a o novčanih žrtva da tek u drugom redu razmišlja. Odkud dakle da se uzme višje šumarsko osoblje za zemlju, za državni šumski erar, te za privatnike? Nebudu li ova višja mjesta u političkoj upravi popunjena skroz |