DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1893 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 194 — Potreba šumarđ, u Hrvatskoj i Slavoniji svakim je danom veća, te se je uslied segregacije u starom provincijalu i kroz uzpostavu krajiških imovnih obćina njihov broj više nego podvostručio. Osim toga uslied predstojećeg ustrojstva šumarsko-tehničke službe u političkoj upravi, te službe za zagradjivanja bujica i pošumljeaja krša nastati će još i veća potreba inteligentnih i skroz naobraženih šumara za zemaljsku službu; a takodjer i sukromna šamarska služba iziskuje što više vrstnih šumara, jer prihoda od šum^ nestaje uslied toga, što nestaje suviška prestarjelog drvlja, te jedino racionalnim šumarenjem može se presahnuli ptihod od šumži podići, što se takodjer jedino po inteligentnih šumarih postići dade. Status šumara u Hrvatskoj i Slavoniji s pomanjkanja statističkih podataka može se uzeti oko 300, a godišnja nestašica oko 20 ljudi. Promotrimo pako, kakove nam sile za pokriće sve to veće potrebe na razpolaganju stoje. Ponajprije budi rečeno, da svake godine jedan, dva ili najviše tri stipendiste polaze c. kr. visoku školu za kulturu tla u Beču i kr. šumarsku akademiju u Šemnici, za koje se može predmnievati, da imaju čitavu šumarsku naobrazbu ; zatim snabdjevaju se veleposjednici sa šumari iz inozemstva, ponajpače iz Češke, od kojih samo neki dio podpunu šumarsku naobrazbu ima. Većina šumara dolazi pako u Hrvatskoj i Slavoniji sbog jezika i vladajućih uredaba iz kr. gospodarskog i šumarskog učilišta u Križevcih, kojemu ću zavodu sbog velevažnosti šumarstva po našu domovinu svu svoju brigu posvetiti. Šumarski odjel križevačkog zavoda uzporedan je sa srednjom šumarskom školom, te je dovoljna niža gimnazija ih niža realka, da bude tko i bez predhodne šumarske vježbe u njega primljen. Nastava — skoro za mladiće — traje 3 godine, ah od tih godina´prodje mnogo vremena za nadopunjenje manjkavog znanja u temeljnih naukah, t. j . za matematiku i prirodne znanosti, a uslied toga za samu šumarsku i strukovnu nauku preostaje premalo vremena, o kojoj nauci pomanjkanjem vježbe ne ima pređhodnog pojimanja. Učitelji jadikuju na vehkom i često uzaludnom trudu,* koji "ne zrelim i za zrelo shvaćanje skoro ne sposobnim učenikom ulažu, uslied kojega truda su prisiljeni, da mnoge učenike propuste samo za to, da većina nauke ponavljati ne mora. Nastavna osnova je naravno upriličena prema množini učenika, dočim se abiturienti onda ne mogu u šumarstvu posve naobraziti, nego s malimi iznimkami dospiju u vježbu s ne jasnim, ne zrelim i ne pođpunim znanjem, pak ih´niti državna šumarska uprava, a niti mnogi veleposjednik neće da^primi u službu, te onda kao šumarska suvišna produkcija kojekud tumaraju ili kod kuće ostanu, dok se gdjegod kao pisari, lugari ih vježbenici ne smjeste. Pravila višeg šumarskog državnog izpita — ako se strogo uzme — ne stoje, uviek u suglasju sa znanjem križevačkih abiturienta, već stavljaju više |