DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1893 str. 25 <-- 25 --> PDF |
- 191 - Kako smo vidili već iz ova dva navedena razvoja, nesenjc je jaja po ženki prilično različito. Za nas je pako od osobite važnosti, da saznademo, kako dugo traje taj razvoj kod podkornjaka ili koliko generacia dolazi u jednoj godini. Važno je to za nas stog razloga, što ćemo moći samo onda, ako to saznademo, uspjehom upotrebljivati sredstva tamanjenja ili obranbena sredstva proti podkornjakom. Što se tiće generacije pojedinih podkornjaka, to se sadanji entomolog! za sve još ne mogoše složiti. Ratzeburg je uzimao kao pravilo jednostavnu generaciu (t. j . u jednoj godini razvije se samo jedan zareznik), te je samo kod laricisa, a poslie i kod tjpographusa dopuštao dvostruku generaciu, ali i to iznimno. On je mislio, da je kod ovih podkornjaka dvostruka generacia znak izrodjenja; dakle i time dobar znak. Nadao se on, da će ovako izrodjenih podkornjaka naskoro nestati. To se i u pravilu đogadja, ali u ovom slučaju nema nikakovog izrodjenja. Izrodjenje se opaža izmeeju ostalih kod leptira, tako je n. pr. kod liparis monacha (omorikov prelac. None) u nekojih priedielih opažaju razne zarazne bolesti, nerazmjerje u broju obih spolova i t. d. To su dakle ona sigurna sredstva utamanjenja, koja nam pruža sama narav. Ratzeburg a i drugi uza nj, držali su, da Dendr. raicans i Hyl. ater imadu dvogodišnju generaciu, t. j . da je za razvoj zareznika potrebito dvie godine, dočim se danas može sa stalnošću tvrditi, da im je generacia jednostavna, a kad kad i dvostruka. Velika je pogrieška, koja se počinila tom tvrdnjom, jer su mnoga sredstva utamanjenja dovedena na krivi put, a time i ostala bezuspješna. Eichhoff dokazuje, da je u pravilu kod podkornjaka dvostruka generacia, a da nije izključena niti trostruka. Njegovo dokazivanje temelji se na mnogobrojnih opažanjih i na pomnom proučavanju života podkornjaka.* (Nastavit K preustrojstvu šumarske nastave."^"^ Ovo odavno viseće pitanje konačno je sada dozrielo, te će mu skoro osnova po kr. zemaljskoj vladi ustanovljena biti. Ali prije nego meritornost stvari pretresam, biti će uputno na kratko orisati: * Sakupljeno i izdano u djelu: „Die Europaischen Borkenkafer", Berlin 1881. Svakako je ovo priznato kao najbolje djelo te vrsti. Iz istog djela crpljeno je mnogo podataka, sadržanih u ovom opisu. (Opazka pisca). ** Dozvolom uvaženog našeg stručnjaka priobdujemo u slobodnom prevodu ovu zanimivu razpravu, koju je ,Agramer Zeit." u br. 67 i 69 t. g. priobdila i želimo, da se i ostali naši stručnjaci sjate u jedno jato, pa da po mogućnosti doprinesu svaki po koje zdravo zrnce, e da bude onako, kako naš uvaženi stručnjak iz plemenitog osjećaja svoga srca želi postidi. Mi ćemo drage volje u ,Šum. listu" njihove želje i nazore priobditi. Uredničtvo. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1893 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 192 — 1. Obseg šuma u Hrvatskoj i Slavoniji; 2. Raznolikost i vriednost tih šuma u pogledu fizikalnom i klimatičnom 3. Različitost i množinu potrebitog šumarskog osoblja u raznih granah zemaljske, državne i sukromne šumarske službe. Obseg šuma u Hrvatskoj i Slavoniji iznaša po omedjašnom poreznom katastru svega 2,666.265 katastralnih jutara, ili od ciele površine obih kraljevina sa 7,391.052 jutara ili SG-Og^/o, odnosno u Hrvatskoj i Slavoniji zapremaju šume više od trećine cielokupne površine. Od tih šuma posjeduju: lo Privatnici . . . . . . 740.135 jutara. 2. Krajiške imovne obćine 719 053 „ 3. Jurisdicije i obdne 577.346 , 4. Državni šumski erar 544.251 „ 6. U mrtvih rukuh nalazi se 85.500 „ Svega . . 2,666.262 jutara. To posjedovno stanje promjenilo se je donekle po obavljenoj segregaciji prošle godine u modruško-riečkoj županiji, te uslied kupnje šuma po brodskoj imovnoj obćini kao i po drugih urbarialnih obćina, zatim je prilično povećana šumska površina pošumljenjem krša, te uslied preobraćaja šumom obraštenih pašnjaka u šumske kulture, o čemu pako s pomanjkanja šumske statistike vjerodostojnih podataka ne ima. Po podatcih zemljarinskog katastra daju te šume svake godine više 4,690,462 kubičnih metara drvne gromade ili po rali popriečno 1-76 kubič. metra, te prema tomu dolazi na svakog žitelja 1-22 jutra šume ili 2*08 kubična metra drva na godinu. Čisti prihod uzet je sa 78 novč. po jutru ili u svemu sa 2,075.340 for., počem bi sve šume na podlozi 2"/« kamatnjaka po čistom prihodu od petdeseterostrukog čistog prihoda 103,767.000 for. vriedile, što je daleko izpod prave vriednosti naših šuma. Usuprot poznato nam je, da su same one šume, koje su u ono vrieme izmedju krajiškog šumskog erara i krajiških imovnih obćina polovičnom vriednosti razdieljene, u vrieme te razdiobe 257 milijuna vriedile, a zagrebačka trgovačko-obrtnička komora u svom godišnjem izvješću za god. 1881. označila je vriednost naših šuma po okruglom broju na 400 milijuna forinti. Ali obzirom na poskočene ciene drveću, na razgranjena obćila i na poprimljeno izcrpljenje naših bukovih i jelovih šuma i ta vrieduost daleko zaostaje za posliednjom pravom vriednosti naših šuma. Narodno-gospodarstvena vriednost naših šuma daleko je veća od njihove glavnične vriednosti, te uzko skopčani odnošaj njekoga naroda i njegovog gospodarstva sa šumom ovdje razlagati nije moći već radi mnogostranosti istog, a skoro nije niti potrebito, jer je tako očit i obće poznat, da će za ilustraciju prevelike važnosti istog, a imenito u Hrvatskoj i Slavoniji sam pogled na postotak šumovitosti prama onoj u drugih zemljah dovoljan biti. Postotak šumovitosti čini naime: |
| ŠUMARSKI LIST 5/1893 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 193 — U Bosnoj i Hercegovini . 4507o „ Hrvatskoj i Slavoniji . SeO"/« „ Austriji 32 60/0 „ Ugarslcoj (s Hrv Slav.) 28-30/0 „ Italiji . . . . 27 270 „ Njemačkoj . . . 25-67o „ Španjolskoj . 16-7Vo „ Francezkoj . . l6-8»/o „ Norvežkoj . . . 10´3% „ Englezkoj S^"/« Uslied toga imaju dakle Hrvatska i Slavonija osim Bosne i Hercegovine relativno najviše šume u Evropi, te se važnost šume i šumskog gospodarstva po našu domovinu može odličnim smatrati; ali po osobitoj vriednosti kvalitete ovih golemih šuma nastala je velevažna okolnost ta, da se je drveni obrt hrv. slavonske hrastove šume tako rekuć u neku drvenu industriju pretvorio, koja je ali jedina i najjača u svoj zemlji, da za njezinom ogromnosti i važnosti ostale kulturne grane daleko zaostaju. Prema tomu je dakle šuma u Hrvatskoj i Slavoniji najveće narodno blago, te je šumarenje iste od odlične i zasjecajuće važnosti, a stoga je dužnost na vrhuncu svoje zadaće nalazeće se vlade, da ovoj grani narodnog gospodarstva najveću brigu posveti i sve zaprieke ukloni, koje bi razvitku na putu bile. Orografički tako različit položaj naših šuma kako u ravnici, na humju, u brdih, u visočinah tako isto i na kršu je putokazom i samomu nevještaku, da se šumarenje u šumah takovih raznovrstnih položaja, tako različite kakvoće i pod toli različitimi okolnosti samo po skroz naobraženom i vrstnom šumarskom osoblju racionalno upravljati i obavljati može. Šumar u ravnici promišljati će ponajprije 0 odvodnji i izsušenju, da tim izvojšti takovu plohu i za hrast, na kojoj se je prije dizala joha, jasen i briest, te će time ne samo u financijalnom, nego i u zdravstvenom pogledu koristiti. Šumar pako na kršu misliti će naprotiv prije na natapanje, na izrabljenje riedkih vrela, na uzdržavanje istih, na pošumljenje pustoši, na zagradjivanje bujica i da zaprieči dalju goleš. Sve ove posebne zadaće velevažne su za zemaljsku kulturu i zahtjevaju izvrstno školovane sile, ali u svih okolnostih moraju šumski gospodari osposobljeni biti, da racionalno šumarenje po upravnih gospodarstvenih ili uredjajnih osnovah ne samo podići, nego da ovakove i sami sastaviti uzmognu, čemu treba imati ne samo šumarsko znanje, nego i različitu matematičku nauku i inžinirsko znanje, kao primjerice za šumskog inžinira, za graditelja bujica i šumoprocjenitelja. Budu li šumari svim ovim njihovim zadatkom zaista podpuno dorasli, moći će oni uslied njim u ruke i njihovu razboru povjerenih šumS,, tog zemaljskog blaga, upotrebiti i dobre fizikalne i klimatične uplive na zemlju i njezino žiteljstvo u znatnijoj mjeri, a tim će biti u buduće obilno nagradjene i sve žrtve, koje za školovanje i naobrazbu šumara učinjene budu. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1893 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 194 — Potreba šumarđ, u Hrvatskoj i Slavoniji svakim je danom veća, te se je uslied segregacije u starom provincijalu i kroz uzpostavu krajiških imovnih obćina njihov broj više nego podvostručio. Osim toga uslied predstojećeg ustrojstva šumarsko-tehničke službe u političkoj upravi, te službe za zagradjivanja bujica i pošumljeaja krša nastati će još i veća potreba inteligentnih i skroz naobraženih šumara za zemaljsku službu; a takodjer i sukromna šamarska služba iziskuje što više vrstnih šumara, jer prihoda od šum^ nestaje uslied toga, što nestaje suviška prestarjelog drvlja, te jedino racionalnim šumarenjem može se presahnuli ptihod od šumži podići, što se takodjer jedino po inteligentnih šumarih postići dade. Status šumara u Hrvatskoj i Slavoniji s pomanjkanja statističkih podataka može se uzeti oko 300, a godišnja nestašica oko 20 ljudi. Promotrimo pako, kakove nam sile za pokriće sve to veće potrebe na razpolaganju stoje. Ponajprije budi rečeno, da svake godine jedan, dva ili najviše tri stipendiste polaze c. kr. visoku školu za kulturu tla u Beču i kr. šumarsku akademiju u Šemnici, za koje se može predmnievati, da imaju čitavu šumarsku naobrazbu ; zatim snabdjevaju se veleposjednici sa šumari iz inozemstva, ponajpače iz Češke, od kojih samo neki dio podpunu šumarsku naobrazbu ima. Većina šumara dolazi pako u Hrvatskoj i Slavoniji sbog jezika i vladajućih uredaba iz kr. gospodarskog i šumarskog učilišta u Križevcih, kojemu ću zavodu sbog velevažnosti šumarstva po našu domovinu svu svoju brigu posvetiti. Šumarski odjel križevačkog zavoda uzporedan je sa srednjom šumarskom školom, te je dovoljna niža gimnazija ih niža realka, da bude tko i bez predhodne šumarske vježbe u njega primljen. Nastava — skoro za mladiće — traje 3 godine, ah od tih godina´prodje mnogo vremena za nadopunjenje manjkavog znanja u temeljnih naukah, t. j . za matematiku i prirodne znanosti, a uslied toga za samu šumarsku i strukovnu nauku preostaje premalo vremena, o kojoj nauci pomanjkanjem vježbe ne ima pređhodnog pojimanja. Učitelji jadikuju na vehkom i često uzaludnom trudu,* koji "ne zrelim i za zrelo shvaćanje skoro ne sposobnim učenikom ulažu, uslied kojega truda su prisiljeni, da mnoge učenike propuste samo za to, da većina nauke ponavljati ne mora. Nastavna osnova je naravno upriličena prema množini učenika, dočim se abiturienti onda ne mogu u šumarstvu posve naobraziti, nego s malimi iznimkami dospiju u vježbu s ne jasnim, ne zrelim i ne pođpunim znanjem, pak ih´niti državna šumarska uprava, a niti mnogi veleposjednik neće da^primi u službu, te onda kao šumarska suvišna produkcija kojekud tumaraju ili kod kuće ostanu, dok se gdjegod kao pisari, lugari ih vježbenici ne smjeste. Pravila višeg šumarskog državnog izpita — ako se strogo uzme — ne stoje, uviek u suglasju sa znanjem križevačkih abiturienta, već stavljaju više |
| ŠUMARSKI LIST 5/1893 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 195 — zahtjeve, te su i dotični izpitni povjerenici negda putem hrvat.-slavonskog šumarskog družtva kr. zemaljsku vladu zamolili bili, da bi šumarskim konačnim izpitom na križevačkom zavodu i šumari prisustvovali, da se tim dodje do suglasja i jednoličnosti izmedju šumarske nastave u Križevcih i zakonitih zahtjeva kod višjih šumarskih državnih izpita, kojih do danas ne bijaše. Kr. zemaljska vlada udovoljila je toj želji, i godine 1892. izaslala je prvi put k šumarskim konačnim izpitom u Križevac jednog odličnog šumara, koji je svoja opažanja kr. zemaljskoj vladi izviestio. To je bila prva luč u tolikoj tmini, jer su na ustrojstvu križevačkog gospodarskog i šumarskog učilišta najmanje dosada šumari sudjelovali, što je sbilja čudnovato, a i ne opravdano, jer je upravo interesom šumarstva protivno, ako se ta okolnost uvaži, da je u zadnjem trogodištu na tom zavodu nauke svršilo godine šumara gospodara 1889—90. 13 8 1890.—91. 21 6 1891.—92. 27 , 6 i da će g. 1892.—93. oko 25 odnosno 7 svršiti. Križevački zavod je prema tomu poglavito šumarsko učilište, te bi bilo ne pravedno, da bi šumari kod predstojećeg ustrojstva istog tekar onda k sudjelovanju pozvani bili, kad bi ustrojstvo već gotov čin bio. Navala u šumarski tečaj križevačkog učilišta ponjatna je stoga, što svaki makar i manje marljiviji ili darovitiji, te i siromašniji učenik može najprije i najlakše u šumarskoj službi do kruha doći, a uz to ima još razmjerno i mnogo stipendija. Prema tomu ali nastaje suvišna produkcija manjkavo naobraženih šumara, koje su posljedice vrlo štetne, te je pomoć protiv toga tim potrebitija. Križevački šumarski abiturienti namještavahu se dosad poglavito kod imovnih obćina, urbarialnih obćina i kod nekojih privatnika, te potom kod tih korporacija vladaju križevački abiturienti, što bi u nekih okolnostih i po samo šumarstvo uplivno biti moglo. Šuma može samo prema šumarenju veći ili manji prihod dati, a prema tomu dakako i porez, te se mora uzeti, da će posve naobraženi šumar prije nego podpuno naobraženi iz šume veći prihod izvaditi, te bi toga radi dogodice mogla nastati i pogibelj, od koje ja živo i očito odvraćam, jer bi šteta pala na naš narod, odnosno na njegovo blago, te proti toj šteti nebi se pojedini ovlaštenik mogao obraniti, nego bi ju vlada mudrim postupkom odkloniti mogla tim, da se šumari na domaćem zavodu posve naobraze. Svaka pogrieška na tom polju kao i njezine posljedice mogle bi se podpunim pravom u grieh upisati vladi, koja bi ali mudro učinila, kad bi joj, abstrahirajuć sve nuzgredne i oportunitetne razloge, čvrsto i nepomično glavnom zadaćom bilo, sadanje šumarsko srednje učilište čim prije na šumarsku akademiju pretvoriti, a o novčanih žrtva da tek u drugom redu razmišlja. Odkud dakle da se uzme višje šumarsko osoblje za zemlju, za državni šumski erar, te za privatnike? Nebudu li ova višja mjesta u političkoj upravi popunjena skroz |
| ŠUMARSKI LIST 5/1893 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 196 — naobraženimi šumarskimi silami, zaprietiti će pogibelj, da će se zakonita pravila po njekom kalupu i krivo uporabiti, što bi silnu, narodno gospodarstvenu štetu nanieti moglo. Moglo bi se reći, da bi se podielenjem stipendija domaće sile u vanjskih narodno-gospodarstvenih visokih školah ili akademijah naobraziti dale, ali ti vanjski zavodi ne imaju za naše osobne hrvatsko-slavonske šumske potrebe i okolnosti posebne ućiteljske stolice, kao na primjer za krš i za naš obrt hrastovinom, te bi tim načinom znanje izobraženih sila vrlo manjkavo biti moglo. Zatim je mnogomu polazak tudjih zavoda s neznanja njemačkog ili magjarskog jezika ne mogućan, a koji opet samo slabo zna koji od tih jezika, ne može dobar napredak u predavanjih polučiti. Osim toga ne može dugo potrajati, da saraopravna zemlja s toli ogromnom i dragocienom šumom svoju ogromnu potrebu šumara izobrazuje na inozemnih šumarskih akademijah, već mora nastojati takovu svoju vlastitu akademiju podići, koja će potrebiti broj stroz izobraženih šumara davati. A otcevi i otačbenici, koji svojim sinovom, svršiv križevački šumarski tečaj, ne uzmognu pribaviti namještenje u službi državnog šumskog erara, ne maju li pravo od vlade u tom pomoć zahtjevati? Napokon ne može samosvjestna autonomna zemaljska vlada potraj no dati gospodariti i nadgledati najveće narodno blago po ne podpuno naobraženom šumarskom osoblju, i to ne samo s mnogo inih nego i stog razloga, što u političkoj upravi svi službovnici pojedinih upravnih grana ravnopravni biti moraju, dakle i šumarsko osoblje mora najveću i to akademičku naobrazbu imati Troškovi — kao nuzgredno pitanje — ne mogu ovdje biti odlučni, jer prividna neznatna prišteđnja ni izdaleka ne stoji u razmjeru s pravim ogromnim narodno-gospodarstvenim gubitkom sadašnjosti i budućnosti. Iz ovih premisa dolazi se samo sobom do zaključka, da Hrvatska i Slavonija čim prije k preustrojstvu svoje šumarske nastave pristupiti mora; zatim da ta nastava na podlozi akademičke zrelosti započeti ima i podpuna biti mora, te konačuo, da kod ustanovljenja nacrta osnove za to preustrojstvo i šumarom potrebiti upliv osiguran bude. Pošto je pako za vršenje službe šumarom i šumarskim tehnikom dobro školovano šumarsko i tehničko pomoćno osoblje neobhodno potrebito, mora se dakako i niža šumarska nastava kod postojećeg preustrojstva primjereno u obzir uzeti. Nakon što sam ja važno pitanje o šumarskoj nastavi sa šumarskog stanovišta akađemički pretresao, prepuštam ga sada ostalim silam raznih grana šumarstva, da svojimi nazori i predloži izadju u svrhu, da se taj predmet tim UQ bolje razbistri. U to ime: pomoz bog braćo šumari! |