DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1893 str. 6     <-- 6 -->        PDF

- 124 -


Izkaznicu ima vlastnik ili zakupnik lova izdati, a obćinski ured glede
istinitosti podpisa potvrditi.


U toj izkaznici ima se navesti ime vlastnika ili" zakupnika lova, broj i
vrst divljači i dan, kad je izkaznica izdana.


Takova izkaznica vriedi osam dana.


Ustanove, koje su sadržane u §§. 25. i 26. spadaju u red najuspješnijih
sredstva, kojimi se može kradji divljači na put stati.
Ustanove §§. 27. i 28. sudaraju se s §§. 31. i 33. zakonskoga članka
XVIII.: 1870., te im netreba daljega obrazloženja.


I §. 29. zakonske osnove, koji govori o hajkah proti grabežljivoj zvjeradi,
razlikuje se od §. 30. malo prije spomenutoga zakonskoga članka samo u toliko,
da kotarska oblast ima ponajprije pozvati vlastnika ili zakupnika lova,
da u zapornom roku grabežljivu zvjerad utamani, a tek nakon bezuspješnoga
izminuća toga roka narediti pod vlastitim nadzorom obćinsku hajku.


Ustanova §. 30. zakonske osnove, koja daje vlastniku, odnosno zakupniku
lova pravo ubijati u stanovitoj daljini od kuća mačke i pse, jasna je sama po
sebi, netreba dakle potanjega razjašnjenja.


Ustanove o lovostaji i o lovitbi neođnose se prema §.31. zakonske .osnove


— izuzev §§. 25. i 26. na ogradjene zvjerinjake i gnjetelinjake (fazanerije).
Zaštita zemaljske knlture zahtjeva, da vlastnik lovišta zemljoposjednikom


podpunoma naknadi štetu, koja se počini po divljači i za izvršivanje lova. Tomu


dosljedno usvojeno je u III. poglavju (§. 32. zakon, osnove) o naknadi šteta,


počinjenih po divljači i za vršenjem lova temeljno načelo, da je ovlaštenik lova


dužan naknaditi štetu:


a) što ju za izvršivanja lova počini on sam, njegovi pomoćnici i gosti


kao što i njegovi lovni psi;


b) u pravilu svaku štetu, što ju u njegovu lovnu području~^počini divljač


na zemljištih i na prođuktih, koji se nalaze na tih zemljištih.


Ako li pravo vršiti lov ide više osoba, odgovaraju ove sve nerazdieljeno


za lovne štete i štete s divljači (§. 33.).


Onoga, koji je dužan naknaditi lovne štete (§. 31.), ide regresfproti ne


posrednu krivcu po načelih obćega gradjanskoga prava (§. 34.).


Vlastnik zemljišta nije doduše dužan štititi svoje zemljište od šteta s div


ljači ogradami ili drugimi udesbami; ali će ipak samo tada moći zatražiti nak


nadu štete, što ju divljač počini u voćnjacih, kućnih vrtovih i vrtovih za ures,


u ciepilnjacih i na pojedinih mladih stablih, ako se dokaže, da je bilo udesba,


kojimi razuman gospodar u pravilu običaje zaštićivati takove predmete (§. 85.).


Bude 11 u vinogradih, na žitku ili na drugih poljskih plodinah, kojim se


puna vriednost istom za žetve ustanoviti dade, štetž, lovnih ili štetž, s divljači,


to valja štetu naknaditi obsegom onim, kakvim se ovaj izkaže za dobe žetve,


dotično berbe (§. 36.).


Političke oblasti pozvane su, da nadziru propise i uredbe glede lova, te