DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1893 str. 5     <-- 5 -->        PDF

— 123 —


knaditi ima, biti će dovoljne, da zaprieče gojenje prevelike množine divljaci
u pojedinih lovištih.
U predjelih, gdje je uzgoj divljači uslieđ nerazborite lovitbe zaostao, potrebito
je, da se stegne vršenje lova i preko zakonskih ustanova o lovostaji.


S toga razloga daje §. 17. ove zakonske osnove kr. zemaljskoj vladi
pravo, da na izvjestno vrieme može posve zabraniti ubijanje pojedinih vrsti
divljači, gdje je uzgoj divljači zanemaren.


U smislu §. 18. zakonske osnove slobodno je loviti samo puškom ili na
konju, rabeći lovne pse svake vrsti, a umjetno hvatanje koristne divljači dozvoljeno
je samo u svrhu uzgoja te divljači ovlašteniku lova ili njegovu pomoćnomu
osoblju.


Zabranjeno je loviti lovnimi psi od 15. siečnja do 1. listopada osim pasa
prepeličara, s kojimi je slobodno loviti u svako doba izim lovostaje.
Umjetno hvatanje koristne divljači u svrhe uzgoja moralo se je ograničiti,
jer bi se inače grabežnim načinom lovitba vršila na uštrb razumna lovstva.
Isto tako biti će zabrana lova sa lovskimi psi za vrieme od 15. siečnja
do 1. hstopada koristna na umnoženje male divljači, imenito zečeva.
Po tudjem lovištu nesmije nitko s puškom hodati, osim po javnih cestah
i putevih (§. 19.).
§. 20. ove zakonske osnove zabranjuje, da nitko nesmije poći u potjeru
za divljači, koja je nastrieljena u vlastitom lovištu, a utekla u tudje lovište.
Isto tako nesmije si nitko prisvojiti divljač, koja se sama nabola, ili
uginula s druge težke ozliede.
Divlje svinje , slobodno je držati samo u zvjerinjacih, koji su glede provale
sigurni (§. 21.).
Grabežljivce, pa u §. 14. izrično nespomenute divlje dlakare i divlju
perad smije ovlaštenik lova u svako doba ubiti i prodati. (§. 22.)


Izvan zvjerinjaka zatečenu crnu divljač, pa vukove, medjede i ostale grabežljivce
smije svatko u svako vrieme ubiti, ako to zahtjeva obrana vlastite
osobe ili imovine (§. 23.).


Otrov za tamanjenje grabežljivaca smije ovlaštenik lova samo uz dozvolu
kotarske oblasti metati i to na takovih mjestih, koja će mu oblast izrično
naznačiti (§. 24.).


Osim prvih osam dana, pošto je za koju vrst divljači nastala lovostaja,
nesmije nitko za ciele lovostaje divljač te vrsti ni prodavati ni kupovati, a kad
mine i dalnjih osam dana, nesmije se te vrsti divljač ni u gostionah unašati
u jestvenike, ni prodavati, osim slučajeva, navedenih u §. 15- i 31.


Ako je divljač u iznimnom slučaju, koji je naznačen u §. 16. ustrieljena,
tad se ima prodavaoc ili onaj, koji ju preprodaje, izkazati svjedočbom kotarske
oblasti, da je na prodaju ovlašten.


Prodavaoci divljači i svi, koji se bave trgovinom s divljači ili ju kupuju
po sajmovih i selih, dužni su izkazati se, od koga imadu dotičnu divljač.