DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 4/1893 str. 42     <-- 42 -->        PDF

— 160 —


Zakoni i normativne naredbe.


Evalifi.kacij& gospodarstvenih ureda krajiških imovnih obćina. Ođpis
kr. hrv.-slav.-đalm. zem. vlade, odjela za unutarnje poslove, od 2. veljače 189 3. br.
18.293/90., upravljen na sve kr. županijske oblasti.


Povodom stavljenog upita glede kvalifikacije gospodarstvenih ureda krajiških
imovnih obdina, naime dali se imadu rečeni gospodarstveni uredi smatrati državnim zavodom
ili poduzećem, stojedim pod državnom upravom, ili pako obdinskim zavodom privatne
naravi, obnalazi kr. zem. vlada, odjel za unutarnje poslove, saslušav prije kr.
državno nadodvjetničtvo, o upitnom predmetu odlučiti što sliedi:


Imovne obdine u bivšoj hrvatsko-slavonskoj vojnoj krajini ustrojene su zakonom
od 15. lipnja 1873. i po članku 27 toga nakona pridržano je državi vrhovno pravo
nadzora nad cielokupnom upravom imovne obdine i vrši ga sada kr. zemalj. vlada po
svom povjereniku.


Glede obvezanosti primit se zastupničtva imovne obdine, glede obavljanja toga
zvanja, trajanje uredske djelatnosti i skinuda sa zastupničke službe valjaju po §. 6.
citiranoga zakona iste ustanove, koje vriede po redu za seoske obdine za obdinske
viećnike.


Po §. 3. zakona od 11. srpnja 1881., kojim su razjašnjene odnosno preinačene
neke ustanove zakona od 15. lipnja 1873. imenuje kr. zem. vlada predsjednika i zamjenika
mu odbora, koji po čl. 17. potonjega zakona imovnu obdinu representira.


Činovnike i službenike gospodarstvenoga ureda imovne obdine (čl. 19. zak. od


15. lipnja 1873.) imenuje po §. 8. zakona od 11. srpnja 1881. kr. zem. vlada,
i ona vrši nad timi činovnici i službenici disciplinarnu vlast po istih disciplinarnih zakonih,
koji valjaju za državne činovnike i službenike.
Kako se iz čl. 10. zak. od 15, lipnja 1873. i §. 4. zak. od 11. srpnja 1881.
vidi, nije dohodak imovnih obcina namienjen lih privatnoj svrsi imovnih obcina i obdinara,
ti dohodci imaju se obratiti i na osnivanje, gradjenje i uzdržavanje cesta, na potoke
i zaplave, na pošumljenje krasa, na škole i na obče koristne svrhe.


Iz tih zakonskih ustanova biva jasno, da su imovne obdine javne uredbe (offentliche
Anstalt) u smislu §. 199. si. d. kz. i da su činovnici krajiških imovnih obdina
urednici u smislu §. 101. i 181. kz.


Ti činovnici imenovani po kr zemalj. vladi, vršedi svoju službu rade po nalogu,
koji su od javne državne vlasti primili: sačuvanje imetka imovne obdine i redovita
uprava s tim imetkom tiče se i interesa države; dohodci imovne obdine imaju se trošiti
u svrhe takove, na koje bi eventualno imala trošiti država sama, dakle činovnici
imovnih obdina bivše hrvatsko-slavonske krajine vrše donjekle i poslove vlade.


Tako je i c. kr. glavno zapovjedničtvo kao krajiška zemaljska upraVna oblast u
okružnici od 2. srpnja 1879. br. 1839. pr. (1. z. u kom. VIII. od god. 1879.) protumačilo
svojstvo činovnika imovnih obdina.


Dakle prema pređnavedenom, da su činovnici krajiških imovnih obcina „javni
činovnici", da su imovne obdine „javne uredbe": to dosljedno iz toga jasno proizlazi,
da se gospodarstveni uredi krajiških imovnih obdina imaju smatrati „javnimi uredi", te
da podnesci stranaka podpadaju biljegovnoj pristojbi, u koliko nisu oprošteni od pristojbe
po tar. čl. 49/14 si. a. a.


O pređlaganju blagajničkih dnevnika kod imovnih obćina krajiškog
područja. Kr. zemalj. vlada, odjel za unutarnje poslove, izdala je 8. ožujka 1893.
br. 9177. sliededu naredbu:


„Naknadno k ovdašnjoj naredbi od 7. veljače 1893. br. 5132. ima se gospodarstveni
ured tamošnje imovne obdine shodno uputiti, da propisane blagajničke dnevnike,
i to :


a) dnevnik za obdinsku imovinu;




ŠUMARSKI LIST 4/1893 str. 43     <-- 43 -->        PDF

— 161 —


b) dnevnik za tuđji novac i ine pologe;
c) dnevnik za lugarsku zakladu, vodi u dva primjerka, to jest dnevnik pro
dome i dnevnike u 8istopisu ili izvoru.


Mjesečni blagajnički dnevnici u izvoru, koji se na koneu ujjeseea zaključuju i
propisno podpisuju, imadu se do konca svakog sliededeg mjeseca na kr. zemaljsku
vladu, odjel za unutarnje poslove ođpremati uz prilog prepisah zapisnikah o doznačivanju
drva, žirovine i paše, te po tome imadu se dnevnici za mjesec siečanj i veljaču
1893. do konca mjeseca ožujka predložiti.


Imovinsko-obdinski dnevnik ima se prije odpreme na meritornu cenzuru kod gospodarstvenoga
ureda kontirati u svrhu točnog sastavka gospodarstvenog izkaza i ra
čunskog zaključka.


Svi dnevnici moraju se valjano i točno sa svimi odnosnimi spisi (dokumenti) obložiti,
a broj prilogah na hrbtu označiti.


Kod odašiljanja obloženih đnevnikah ima se priložiti odpremi izkaz po priležečem
obrazcu, na kojemu računarski ured kr. zemaljske vlade potvrđjuje primitak obloženih
đnevnikah.


Nadalje imati de gospodarstveni ured na meritornu cenzuru predložiti putem kr.
vlađnog odjela za unutarnje poslove obloženi uporabni izkaz o šumsko-gojitbenih rađnjah
po dogotovljenju svih radnjah i konštatovanja po upravitelju gospodarstvenog ureda na
licu mjesta u prisustvovanju šumara, da su sve radnje valjano provedene.


Ako je prigodom izvadjanja osnovnih rađnjah nastala potreba, da se troškovni
proračun prekorači, onda ima gospodarstveni ured prigodom podneska uporabnog izkaza
na cenzuru prekoračenje temeljito obrazložiti i pokride izvan proračuna zatražiti.


Predlaganje izkaza o rukovanju i računski zaključak, te našastarah o zgrađah i
prometnih spremištih i inventarah o našastarskih pređmetih na izpitivanje imati de se
takodjer obaviti putem vladnoga odjela za unutarnje poslove, i to do konca mjeseca
travnja za prošlu godinu.


0 uspjehu meritorne cenzure blagajničkih đnevnikah i inih računah dostavljati
de kr. zemaljska vlada, odjel za unutarnje poslove, gospodarstvenomu uredu opazke i
nadopazke, a ovaj de imati davati razjašnjenja i nadrazjašnjenja u ustanovljenom roku.


Pošto je kod cenzure blagajničkih đnevnikah i riešavanje nekojih agenđah tičudi
se računske kontrole neobhodno potreban osobni i pladevui šema činovnikah i službenikah
svih 10 imovnih obdinah, to se ođređjuje, đa se takov sastavi i ovamo predloži
dočim de se u budude svako novo imenovanje ili promjena u osoblju i u užitcih radi
zabilježenja u statusu, računorskomn uredu do znanja staviti.


Pravo na izvršivanje mjerničkih poslova po šumarih — Kr. zemaljska
vlada, odjel za unutarnje poslove, priobdila je odpisom svojim od 16. prosinca 1892
br. 56.947 upravljajudem odboru hrv. slav. šumar, đružtva doslovce slieđede:


„Na tamošnju predstavku ođ 30. studena t. g. br. 44, kojom upravljajudi odbor
opetovano moli, da se za samostalno vođjenje šumarskoga gospodarstva osposobljenim
šumarom ureda radi priznađe pravo na izvršivanje mjerničkih posalah, kako to vriedi
za civilne mjernike, odpisuje se istomu, da ova kr zemalj. vlada, odjel za unutarnje
poslove ne nalazi upitnu predstavku uvažiti, stranom iz razlogah navedenih u ovostranom
odpisu od 20. prosinca 1891 br. 15 771 ex 1890. stranom pako stoga, što prema
normativnoj naredbi ođ 26. veljače 1877. br. 15.660 ex 1876. i sami tehnici,
koji su za inžinire propisane nauke na kojem javnom tehničkom zavodu s uspjehom
svršili, za izvršenje mjerničke prakse posebnu dozvolu ođ zemaljske vlade izhoditi moraju.
— Uvaženjem upitne predstavke priznalo bi se i šumarskim, u javnoj službi
stojećim činovnikom pravo na izvršivanje mjerničtva, pogodnost, koju neuživaju ni tehnički
u javnoj gradjevnoj službi stojedi činovnici, kojima je naredbom od 17. rujna 1889
br. 30.747 ex 1887. svako privatno tehničko zanimanje zabranjeno. —




ŠUMARSKI LIST 4/1893 str. 44     <-- 44 -->        PDF

162 —


Obzirom na prije navedeno nestoji dakle navod tamošnje ponovne predstavke, da
je ovostrano riešenje od 20. prosinca 1891. br. 1.5.771. samo iz nesporazumljenja
uslieđiti moglo, tim više, što prva tamošnja predstavka od 24. travnja 1890 br. 22
za osposobljeno šumarsko osoblje s akademičkom naobrazbom traži ovlast u svojstvu
civilnog inžinira, a za one šumare, koji su svršili šumarske nauke na kojem
srednjem učilištu, ovlast za vršenje tehničke prakse u svojstvu gradjevnog mjernika.


Kod dosadanjeg podieljenja ovlasti šumarom za izvršivanje mjerničke prakse postupano
je toJno prema ustanovam naredbe od 26, veljače 1877. br. 15.660 ex 1876,
a na temelju iste naredbe može svaki za samostalno vodjenje šumarskoga gospodarstva
osposobljeni šumar, ako nestoji u kojoj javnoj službi, i odsele zadobiti ovlaštenje za
izvršivanje mjernifitva u svojstvu mjernika, ako inim propisanim uvjetom udovolji i za
ovlaštenje propisanim putem zamoli.


Službena putovanja kr. žup. nađšumara na račun uredskog paušala.


— Kr. zemaljska vlada, odjel za unutarnje poslove, izdala je 11. ožujka 1893. pod
br. 10956 sliededu naredbu:
„Ovdašnjom naredbom ođ 25. sieSnja t. g. br. 3809., kojom je doznačena dotacija
za putne troškove političkoga, šumarskoga, liečničkoga, veterinarskoga i inžinirskoga
osoblja kod županijskih i kotarskih oblastih, određjeno je naknadno k ovostranoj
naredbi od 3. siečnja 1893. br. 57022 ex 1892. medju ostalim, da se razmjeran dio
putnog paušala prema potrebi službe upotrebi takodjer na uredovna pulovanja kr. županijskih
nadšumarah, te da se ved početkom upravne godine stanovita izaslanja nadšnmarah
u izgled uzmu i za takova putovanja putna sredstva iz putnog paušala reserviraju.


Da se kr. zemaljska vlada, odjel za unutarnje poslove, uvjeri o tom, kako i kojim
načinom se posvećuje briga šumskoj grani javne uprave kod putovanja uredskih na
račun uredskog paušala, poziva se ta kr. županijska oblast, da prije svega ovamo izvjesti,
koja su putovanja u ovoj upravnoj godini za kr. županijskog nađšumara u izgled
stavljena, odnsno koja su sredstva iz putne naklade u tu svrhu rezervirana; nadalje
da u budude svake V4 godine ovamo predloži obrazloženo izvješće 0 djelovanju kralj.
županijskog nađšumara, te izkaz, u kojem označiti valja putovanja, koja su po kr. županijskom
nadsumaru preduzeta, svrhu putovanja i uspjeh, te koja je svota potrošena
na račun putnog paušala, a koja na račun stranakah.


Opaža se podjedno, da se putovanja kr. županijskih nadšumarah, koja obaviti
ima kao nadzorni organ nad upravom i gospodarenjem šumah spadajudih urbarskim obdinam,
za tim kao šumsko-redarstveni organ sbog provedbe šumskoga zakonaj napokon
kao vještak ili consultacioni organ u privatnom interesu, imadu tako upriličiti, da bude
jamstvo pruženo, da šume svoga područja stalno i redovito pregledao bude.


Tim povodom upuduje se ta kr. županijska oblast, da izaslanje kr. županijskog
nađšumara u poslu urbavskih obdinah ograničiti ima na ona službovanja, koja doista
u njegov zvanični djelokrug spadaju prema postojećim propisom, a ne da i takove poslove
obavlja, koja spadaju u djelokrug obdinskih šumarah.


Kada se pako kr županijski nađšumar izašalje na račun obdinah ili stranakah
pozvan kao vještak u privatnom interesu, kojemu se pozivu svakako odazvati mora u
koliko mu to dnpuštaju njegovi ostali zvanični poslovi, buduć takova vrst službovanja
takodjer u njegov djelokrug spadaju, valja nastojati, da se obdinam ili strankam Sto
manji troškovi prouzroče, (ako dobije podvoz u naravi, da nezaračuna kilometrinu), jer
Će i tim načinom, kada svojim strukovnim savjetom na ruku išao bude strankam, te
ih podučavao i pobuđjivao na racionalno šumarenje, ako ne neposredno, a to bar posredno
promicati šumsko gospodarstvo.


0 svakom službenom putovanju, koje je gore navedeno, imat će kr. županijski
nađšumar pođnieti obrazloženo izvješće uz shodne predloge toj kr. županijskoj oblasti,
na temelju kojih se dalnje shodne odredbe izdati imadu.