DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1893 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 122 — Urbarske obćine imadu svoja lovišta, u koliko odgovaraju §. 2. slovo a), dati u zakup, a zakupnina ide u njihovu korist u obćinsku blagajnu. Zakupnici obćinskih lovišta nesmiju nikomu za plaću ili drugu kakovu odštetu izdavati lovne dozvolnice, koje bi ih ovlastile loviti po dotičnom lovištu. U pogledu lovostaje, koja je predmetom II. poglavja, ustanovljuje §. 15. zakonske osnove vrieme, u kojem se niti loviti, niti hvatati, niti ubijati smiju tamo navedene vrsti divljači. Zakonski članak XVIII.: 1870. o lovu, koji je sada u krieposti, ustanovio je naposeb lovostaju samo za jelene, košute, za srne i zečeve, dočim je za perad samo obćenitu lovostaju odredio od 1. ožujka do 15. kolovoza. Predležeća zakonska osnova pako određjuje naposeb lovostaju za sve vrsti dlakave divljači i divlje peradi, koja je obzirom na odnosne ustanove u susjednih zemljah i na osobite odnošaje podnebja ove zemlje ustanovljena. Za uspjevanje srnadi imade u zemlji dosta i vrlo povoljnih prilika, te će uslied toga lovostaja za srne (koze), koja cielu godinu traje, mnogo doprinieti, da se ova vrst divljači umnoži. Srnjaci nesmiju se u pravilu počam od 1. siečnja do 1. listopada ubijati, nu iznimno može županijska oblast (gradsko poglavarstvo) zakupnikom i vlastnikom većih lovišta dozvoliti lov na srnjake već od 1. travnja i to samo vrebanjem (§. 15.). Ova ovlast morala se je ovisnom učiniti od oblastne privole, jer bi se inače mogle počiniti razne zloporabe, ako se takova ovlast nebi ograničila samo na takove ovlaštenike lova, koji su poznati kao racionalni lovci. Nedvojbeno je, da divljač nanaša štetu poljskomu i šumskomu gospodarstvu. Naprama tomu opravdano je, da se političkim oblastim ustupi pravo, da paze na to, da vlastnici lovišta divljač prekomjerno negoje na štetu obće kulture i da pridrže one, kod kojih se opaža velik prirast divljači, da ju razmjerno umanje. Ne može se doduše već sada tvrditi, da se divljač u skorom vremenu tako razplodi, da bi trebalo odrediti ubijanje iste i za vrieme lovostaje, ali ipak može nastati potreba, da se u interesu zemaljske kulture u osobitih slučajevih dozvoli ubijanje i one divljači, koja se u smislu ove zakonske osnove nikako ubijati nesmije. Uvaženjem svih tih okolnosti određjuje §. 16., da političke oblasti paziti imadu na to, da vlastnici lovišta divljač prekoredno negoje na štetu obće kulture, pa zato treba one, kod kojih se opaža velik prirast divljači, pridržati, da ju razmjerno umanje. U tu svrhu može kr. zemaljska vladđ od slučaja do slučaja iznimno dozvoliti, da se strieljaju i takove vrsti divljači, koje su u smislu ove zakonske osnove od strieljanja posve izuzete. Ove ustanove, pa onda dužnost, da svaki, koji lov vrši, vlastnikom zemljišta štetu po divljači počinjenu u smislu §. 32. zak. osnove podpuno nado |