DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1893 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 156 — Od njegovih djela spomenuti nam je u prvom redu prigodom zemaljske izložbe u Budimpešti god. 1885. objelodanjeni opis šumš, ugarske države, koje je statističko djelo osim originalnoga madjarskoga teksta podjedno i u njemačkom i francezkom jeziku izdano. Za obuku lugara jedva da ima sličnog premca njegovo pod nadpisom izdano djelo „Erdo 6r" (Čuvar šumž). Ova sretnom rukom sastavljena, praktično uredjena i marljivo izradjena strukovna knjiga jedva se može prispodobiti drugoj sličnoj strukovnoj knjigi. Valjanost ove knjige dovoljno karakteriše činjenica, da je prošle godine u šesto m z-i danju izašla, što je ne samo u ograničenoj madjarskoj literaturi, nego i u strukovnoj literaturi naprednijih kulturnih zemalja riedki pojav. Sbog literalnoga rMa odlikovala ga je i ugarska akademija znanosti jur u god. 1880., kad ga je u naravoslovnom odjelu izabrala svojim dopisivajućim članom. Priznanja uspješnog svog rMa dobio je Bedo sa svih strana. Podieljen mu je Leopoldov red, red željezne krune III. razreda, a osim toga je on vitez francezke počastne legije, te posjeduje japanski red iztoka sunca i mali krst belgijskoga Leopoldova reda. Od francezke akademije podieljen mu je naslov „akademičkog častnika", a galičko, te i njemačko državno šumarsko družtvo broji Bedo-a medju svoje počastne članove. Što se eminentno naših hrvatskih odnošaja tiče, naglasiti ćemo ovdje, da su njegovom inicijativom sastavljene gospodarstvene osnove 22 šumarija još- u godini 1881., kad je naložio mješovitomu povjerenstvu, koje je izpitivalo višak normalne zalihe drva u državnih šumah, da podjedno sastavi i gospodarstvene osnove, što je na trošak investicionalne zaklade glede izpitanih 22 šumarija zaista i učinjeno. Tako je uprava državnih šumž, tako rekuć bez pare došla do valjanih šumsko-gospodarstvenih elaborata, koji su i dan danas ravnalo kod šumarenja. Bedo-eva je zasluga, da je za gospodarenje u šumah gorskoga kotara ustanovljena obhodnja od 150 godina i to upravo stoga razloga, da se, akoprem na uštrb sadašnjosti, što više prištedi za budućnost. On zahtjeva od šumarskoga činovničtva akademičku naobrazbu u svrhu, da šumsko soblje, od kojega se danas punim pravom očekuje, da rieši veliku zadaću u pogledu razumnog šumogojstva, zaista podigne na veći stupanj inteligencije. A tko da se od nas ne sjeća i onoga upravo sjajnog materijalnog uspjeha, koji je polučen po Bedo-u prigodom prodaje 10-godišnjeg etata brdskih državnih šuma, akoprem smo ga u tom poslu diletantom smatrali. Konačno primiećujemo još i to, da se je Bedo pozivu kao predsjednik porote kod gospodarsko-.^umarske izložbe god. 1891. u Zagrebu poznatom pripravnošću radostno odazvao. K u z m a. |