DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1893 str. 34     <-- 34 -->        PDF

— 152 —


Proslava dvadesetpet-godišnjice ug. zemaljskoga nadšumarnika
Alberta pl. Bedd-a.


Na 4. ožujka ove godine kao na dan dovršenoga 25 godišnjega službovanja
priredili su strukovnjaci državnih šuma svome vodji Albertu pl. Bedo-u.
ministrijalnom savjetniku i zemaljskom nadšumarniku vanredno srdačne ovacije.


Otmene ličnosti naroda, izvrstni i marljivi radnici na polju kako šumarske,
tako i inih srodnih gospodarskih struka došli su iz najdaljih krajeva Magjarske,
Erdelja, Hrvatske i Slavonije, da izraze ne samo pođpuno zadovoljstvo,
nego i najiskreniju odanost i ljubav jubilantu.


Glavni dio svečanosti proslavljen je u sjajnih prostorijab doma ugarskoga
šumarskoga družtva. Prisutno je bilo preko 400 sudrugova i štovatelja Bedo-a,
a medju njimi spominjemo: ministra predsjednika Šandora Weckerle-a; Andriju
grofa Bethlena, sadašnjega i Pavla grofa Szecheny-a prijašnjega ministra poljodielstva;
Nikolu Fehera, sadašnjega i Šandora Matlekovitsa prijašnjega državnoga
tajnika ministra predsjednika. Osim toga bili su prisutni još i Desider Banffy
predsjednik parlamenta; Aurel Miinich i Franjo Kiralj, narodni zastupnici; svi
ministerijalni savjetnici ministarstva poljodjelstva; množina prijatelja, štovatelja,
znanaca, a osobito strukovnjaka, od kojih je potonjih preko tri stotine pohrlilo
iz svih krajeva, da proslave četvrtstogodišnjicu obljubljenoga i zaslužnoga vodje.


Prisutni bijahu ponajviše svečano u fraku obučeni, a ostali su obukli svečanu
službenu odjeću. Nakon što su se štovatelji jubilanta sastali, pozvan je
Bedo k svečanosti po izaslanstvu, u koje bje i veleštovani naš predsjednik hrv.slav.
šumarskoga družtva Milan pl. Durst izabran.


Prvi nagovori svečara šumski ravnatelj iz Marmaroša Szigeta Julio Scholz,
koji je u svečanom govoru nabrojio i naglasio zasluge jubilanta, koje si je stekao
na polju šumskoga gospodarenja i procvata šrmarske ugarske literature,
kojom je ugarsko šumarstvo stupilo u red naprednijih kulturnih evropskih
zemalja.


Na koncu burnimi uzklici popraćenoga govora odkriven je predmet uspomene,
koji je komponovan po glasovitom kiparu Alvisu Stroblu. Ovaj od mramora
i bronza u visini od preko 2 metra izradjen kip predstavlja nam zanimivo
djelovanje zem. nadšumarnika Bedo-a. Na mramornom podnožku uz visoku
pečinu i uz staru u opustošenoj šumi vjetrom prelomljenu jelu postavljen
je dobro pogodjen kip Bedo-a, kako on naloge i upute daje. Na pečini je odtisnut
naslov ugarskoga šumarskoga zakona. Podnožje kipa nakićeno je sa dva
elegorička kipca, od kojih nam jedan predočuje gojitbu šumž, u osobi mladjahne
smrekove biljke sadeće slovačke djevojke, na drugoj pako strani stoji
szekeljski šumski radnik, izradjujuć upravo sad oborenu jelu, što predstavlja
izradbu šuma.


Nakon toga podigao se je predsjednik parlamenta Desider grof Banfify,
da kao drugi podpredsjednik šumarskoga družtva nazdravi jubilanta. U tom
govoru nacrtao je Banffy u kratko djelovanje Bedo-a oko promicanja šumar




ŠUMARSKI LIST 4/1893 str. 35     <-- 35 -->        PDF

— 153 skoga
družtva, te konštatovao da se sadašnje moralno i materijalno povoljno
stanje šumarskoga družtva jedino Beđo-u u zaslugu ubrojiti mora. Predsjednik šumarskoga
družtva ministar Ljudevit grof Tisza bje službeno, odsutan te je
po družtvenom tajniku Šandoru pl. Horvatu pozdravio jubilanta.


Na ime šumarske akademije prosborio je liepo prigodno svečano slovo profesor
Ljudevit Fekete, uručiv jubilantu krasno izradjenu adresu učiteljskoga
sbora akademije.


Na ime veslarskoga družtva, kojemu je Bedo predsjednikom, te koje se
je družtvo prigodom medjunarodne veslarske regatte u Beču prošle godine vanredn
o liepo proslavilo, pozdravio je jubilanta odvjetnik Ljudevit Szohner, uručiv
mu umjetničku izradjenu uspomenu.


Izaslanik kr. slobodnih gradova Selmecz i Belabanje predao je jubilantu
srdačnim govorom diplomu, kojom je Bedo začastnim gradjaninom spomenutih
gradova izabran.


Nas prisutnih Hrvata dojmilo se je baš ugodno, kad je na ime našega
šumarskoga družtva hrvatski nagovorio jubilanta gosp. šumarski ravnatelj Milan
pl. Durst, pozdraviv ga kao muža, koji je umio na polju šumarstva i šumarskoga
družtvenoga života razmjerno u kratkoj dobi neobične moralne i materijalne
uspjehe polučiti, te naše šumarstvo do velike savršenosti podići.


Burnimi „živio" uzklici popraćen je bio govor gosp. ravnatelja Dursta,
kojemu se mnogo od ugarskih kolega pridružiše.


Govorili su još izaslanici slušatelja šumarske akademije, šumarsko osoblje
ug. aust. državnih željeznica i izaslanik strukovnjaka kod uprave privatnih
šuma, a na koncu čestitali su jubilantu ministar predsjednik Wekerle, ministar
grof Bethlen i mnogi drugi.


Vidljivo ganut zahvalio se je Bedo na ovacijah. Sve što je u dobi od 25
godina za napredak šumarstva postignuto, dalo se je lasno postignuti, jer je
ugarska vlada kao i danas uvjek imala ministara u svojem kabinetu, koji su
pravim interesom pratili i drage volje podupirali strukovne naše ođnošaje. Svjedoci
toga, da je u šumarstvu liep uspjeh postignut, jesu i biti će moji prijatelji
strukovnjaci, koji su na tom polju svaki u svom djelokrugu požrtvovno
sudjelovali. Jedan od njih bio je deblo, drugi grana, a treći list drveta, ali
svaki je pripomogao, da drvo lista i zeleni, a nadam se, da će i u buduće sve
svoje sile uložiti, da nam naša dična šumarska struka na diku i ponos služi.


U 6 sati na večer sakupili su se šumari, prijatelji i štovatelji jubilanta
u velikoj dvorani svratišta „Hungaria". Bilo je gostova i ovdje preko 400.


Prvu zdravicu baruna Artbura Feilitzscha, kr. šumarskoga ravnatelja u
Kolosvaru, koja je i duhovita i krasno prosborena bila, slušali su gostovi velikom
napetošću.


Vriedno je, da svu pozornost obratimo na zdra icu gore rečenog govornika.


13




ŠUMARSKI LIST 4/1893 str. 36     <-- 36 -->        PDF

— 154 —


Govornik naime u zdravici spominje, da ponajprije veoma cieni onu Be-
do-evu zaslugu, što je odustao od oponašanja, a stvorio tako rekuć čisto madjarsko
šumarstvo. Kod šumskoga gospodarenja postavio se je Bedo na na sigurniji
temelj potrajnoga gospodarenja, jer se je kod uredjivanja prihoda oslonio
na razdiobu površina. Jubilant zasnovao je gruntovnicu evidencija šumskog
posjeda, uredio je strukovno gospodarenje, odnošaje plovitbe, izvažanja i uuovčivanja
šumskih proizvoda. S njegovim je imenom spojeno pošumljenje opustošenih
šuma i goljeti; on je uveo bezplatno razpačavanje šumskih biljki u velike.
Njegove duševne radnje jesu plod oživotvorenja šumskih nadzorničtva i
šumskih upravnih povjerenstva kod županijskih oblasti. Bedo je ustrojio škole
za uzgoj pomoćnog šumarskog osoblja; njegovoj čvrstoj volji ima se zahvaliti,
da je bivše urbarijalne obćinske šume uzeo u državnu upravu.


Bedo je nastojao, da ugarsko šumarsko družtvo stvori onakovim, kakovo
je. Ono se danas daleko i preko granica Ugarske priznanjem i poštovanjem
spominje.


A unatoč svim tim zaslugam ima žalibože pojedinaca, koji se Bedoovim
zaslugam rugaju, koji preziru sve ono, što je stvorio, koji omalovažuju udomljen
sistem uprave i gospodarenja državnih šuma. Ovakovi ljudi nisu zaista pravi
prijatelji domovine, nego to su ljudi, koji su nadahnuti lih sebičnim! interesi
koji su udarili stranputicom neznanstva i koji uslied krivih informacija napadaju
tamo, gdje se samo hvala izreći mora. (Burno odobravanje). Kod toga zaboravljaju
napadatelji postojećega sustava, da se pogrieške prošlosti u kratkom
roku od 10—20 godina ne mogu izjednačiti, te bi Bedo-u sa malenom bezđušnošću
lako za rukom poći moglo, da postigne veće, dapače zadivljujuće resultate,
imenito kod čistoga prihoda državnih šuma jednostavnim sniženjem obhodnja,
pa ipak on je baš u korist budućnosti protivno radio. (Živahno odobravanje).


Da kritičari današnjega sustava šumarstva promozgaju bitnost šumarskoga
gospodarenja lasno bi uvidili, da se nov pravac neda naprečac provesti i da nije
bilo moguće na jedanput riešiti velike zadaće, koje zahtjevaju uvidjavne radine
i razumne šumarske činovnike.


Za ratovanje treba osim dobroga vodje i dobre čete, a bez novca oružja
i hrane otupaviti će i najbolji vodja. Neprijatelji sadašnjega sustava mogu doduše
govoriti što ih je volja, ali neće jim nikada poći za rukom, da na polju
šumarstva polučene ogromne zasluge Bedo-a omalovaže. Govornik diže čašu na
zdravlje Bedo-a, te želi, da mu se pedesetgodišnjica sjajnije proslavi. (Burni
eljeni).


Poslie Feilitzscha govorili su još mnogi drugi, a osim toga i predsjednik
vrhovnoga računarskoga dvora Stjepan Rakovszky, koji je prisutne Hrvate srdačnom
dobrodošlicom nazdravio. Njegov je govor popraćen burnimi uzklici
„živio" i ^eljen!"




ŠUMARSKI LIST 4/1893 str. 37     <-- 37 -->        PDF

— 155 —


Na koncu zahvalio se je jubilant, nazdravljajuć svojim sudrugom i prijateljem,
koji su se ovamo potrudili, izjaviv podjedno, da neće njihove srdačne
ovacije nikada zaboraviti.


Ovom prigodom dajemo našim čitateljima iz života zemaljskoga nadšu


marnika Alberta pl. Bedo-a kao izvanredno štovanja vriednoga strukovnjaka


sliedeće podatke.


Albert pl. Bedo rodio se je 31. prosinca 1839. u Szepši Kalnoku u er


deljskih Karpatih. Otac mu je bio umirovljen pastor unitarske obćine u Kal


noku. Svršivši Bedoj srednje škole u Kolosvaru pripravljao se je, kao mnogi


drugi u dobi preporoda konštitucijalnoga života za politički život, a upisan bje


god. 1860. kao slušatelj prava na kološvarskom sveučilištu. Uvidiv brzo nestal


nost političkih ođnošaja, odlučio je posvetiti se positivnim naukam, te je postao


slušateljem rudarske i šumarske akademije u Štavnici. Imajući u rukuh izvrstne


svjedočbe ipak nije mogao dobiti mjesta kod uprave državnih šuma, gdje su u


ono doba ugarski mladići prezirani bili, te je s toga stupio u službu u Sla


voniji kod grofa Eltza, gdje se je upoznao sa vlastelinskim ravnateljem Adolfom


Divaldom.


Kad su preporoditelji ugarskoga šumarstva Divald i "VVagner uz postojeće
njemačko šumarsko družtvo godine 1866. zasnovali i madjarsko šumarsko
družtvo, izabran bje Bed(3 tajniKom mladoga družtva. Izbor taj bio je sretne
kobi, jer se materijalnom i moralnom procvatu šumarskoga družtva požrtvovnom
djelovanju tajnika, a kasnije i podpredsjednika Bedći-a zahvaliti mora- Bedo-eva
je zasluga, da ovo družtvo broji preko 2000 članova, da ima strukovnu knjižnicu
od preko lOOO svezaka, da ima liepo uredjene strukovne zbirke i da razpolaže
imetkom od preko 300.000 for.


U državnu je službu stupio Bedci tekar godine 1868. kao perovodja šumarskog
odsjeka financijalnog ministarstva.
Godine 1872. postao je nadšumarnikom, god. 1873. pako referentom šumarskog
odiela.


Nenadanom smrću Wagnera preuzeo je Bed(5 god. 1878. strukovnu referadu
dvajuh ministarstva. Cim mu je ministar financija predao upravu državnih
šumž,, povjerio mu je ministar poljodjeljstva podjedno i izradbu šumskoga zakona.
Usljed napornoga duševnoga rada obolio je Bedo opasno, ah čim se je
oporavio, predana je njegovim nastojanjem i uprava šuma ministarstvu poljodjelstva,
gdje je Bedo kao prvi zemaljski nadšumarnik službovanje započeo


Akoprem je Bedo s uredovnimi i družtvenimi poslovi imao pune šake
posla, ipak je i na književnom polju liep uspjeh postigao. U svakom nam
svezku šumarskoga lista još i danas Bedo daje obavjest o drvnom tržištu za
tu- i inozemstvo, a osim toga napisao je sijaset strukovnih članaka, koji se
odlikuju dubokim znanjem i jasnim slogom.




ŠUMARSKI LIST 4/1893 str. 38     <-- 38 -->        PDF

— 156 —


Od njegovih djela spomenuti nam je u prvom redu prigodom zemaljske
izložbe u Budimpešti god. 1885. objelodanjeni opis šumš, ugarske države, koje
je statističko djelo osim originalnoga madjarskoga teksta podjedno i u njemačkom
i francezkom jeziku izdano. Za obuku lugara jedva da ima sličnog
premca njegovo pod nadpisom izdano djelo „Erdo 6r" (Čuvar šumž). Ova
sretnom rukom sastavljena, praktično uredjena i marljivo izradjena strukovna
knjiga jedva se može prispodobiti drugoj sličnoj strukovnoj knjigi. Valjanost
ove knjige dovoljno karakteriše činjenica, da je prošle godine u šesto m z-i
danju izašla, što je ne samo u ograničenoj madjarskoj literaturi, nego i u
strukovnoj literaturi naprednijih kulturnih zemalja riedki pojav. Sbog literalnoga
rMa odlikovala ga je i ugarska akademija znanosti jur u god. 1880., kad ga
je u naravoslovnom odjelu izabrala svojim dopisivajućim članom.


Priznanja uspješnog svog rMa dobio je Bedo sa svih strana. Podieljen
mu je Leopoldov red, red željezne krune III. razreda, a osim toga je on vitez
francezke počastne legije, te posjeduje japanski red iztoka sunca i mali krst
belgijskoga Leopoldova reda. Od francezke akademije podieljen mu je naslov
„akademičkog častnika", a galičko, te i njemačko državno šumarsko družtvo
broji Bedo-a medju svoje počastne članove.


Što se eminentno naših hrvatskih odnošaja tiče, naglasiti ćemo ovdje, da
su njegovom inicijativom sastavljene gospodarstvene osnove 22 šumarija još- u
godini 1881., kad je naložio mješovitomu povjerenstvu, koje je izpitivalo višak
normalne zalihe drva u državnih šumah, da podjedno sastavi i gospodarstvene
osnove, što je na trošak investicionalne zaklade glede izpitanih 22 šumarija
zaista i učinjeno. Tako je uprava državnih šumž, tako rekuć bez pare došla
do valjanih šumsko-gospodarstvenih elaborata, koji su i dan danas ravnalo kod
šumarenja.


Bedo-eva je zasluga, da je za gospodarenje u šumah gorskoga kotara
ustanovljena obhodnja od 150 godina i to upravo stoga razloga, da se, akoprem
na uštrb sadašnjosti, što više prištedi za budućnost. On zahtjeva od šumarskoga
činovničtva akademičku naobrazbu u svrhu, da šumsko soblje, od kojega se
danas punim pravom očekuje, da rieši veliku zadaću u pogledu razumnog šumogojstva,
zaista podigne na veći stupanj inteligencije.


A tko da se od nas ne sjeća i onoga upravo sjajnog materijalnog uspjeha,
koji je polučen po Bedo-u prigodom prodaje 10-godišnjeg etata brdskih državnih
šuma, akoprem smo ga u tom poslu diletantom smatrali.


Konačno primiećujemo još i to, da se je Bedo pozivu kao predsjednik
porote kod gospodarsko-.^umarske izložbe god. 1891. u Zagrebu poznatom pripravnošću
radostno odazvao.


K u z m a.