DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1893 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 152 — Proslava dvadesetpet-godišnjice ug. zemaljskoga nadšumarnika Alberta pl. Bedd-a. Na 4. ožujka ove godine kao na dan dovršenoga 25 godišnjega službovanja priredili su strukovnjaci državnih šuma svome vodji Albertu pl. Bedo-u. ministrijalnom savjetniku i zemaljskom nadšumarniku vanredno srdačne ovacije. Otmene ličnosti naroda, izvrstni i marljivi radnici na polju kako šumarske, tako i inih srodnih gospodarskih struka došli su iz najdaljih krajeva Magjarske, Erdelja, Hrvatske i Slavonije, da izraze ne samo pođpuno zadovoljstvo, nego i najiskreniju odanost i ljubav jubilantu. Glavni dio svečanosti proslavljen je u sjajnih prostorijab doma ugarskoga šumarskoga družtva. Prisutno je bilo preko 400 sudrugova i štovatelja Bedo-a, a medju njimi spominjemo: ministra predsjednika Šandora Weckerle-a; Andriju grofa Bethlena, sadašnjega i Pavla grofa Szecheny-a prijašnjega ministra poljodielstva; Nikolu Fehera, sadašnjega i Šandora Matlekovitsa prijašnjega državnoga tajnika ministra predsjednika. Osim toga bili su prisutni još i Desider Banffy predsjednik parlamenta; Aurel Miinich i Franjo Kiralj, narodni zastupnici; svi ministerijalni savjetnici ministarstva poljodjelstva; množina prijatelja, štovatelja, znanaca, a osobito strukovnjaka, od kojih je potonjih preko tri stotine pohrlilo iz svih krajeva, da proslave četvrtstogodišnjicu obljubljenoga i zaslužnoga vodje. Prisutni bijahu ponajviše svečano u fraku obučeni, a ostali su obukli svečanu službenu odjeću. Nakon što su se štovatelji jubilanta sastali, pozvan je Bedo k svečanosti po izaslanstvu, u koje bje i veleštovani naš predsjednik hrv.slav. šumarskoga družtva Milan pl. Durst izabran. Prvi nagovori svečara šumski ravnatelj iz Marmaroša Szigeta Julio Scholz, koji je u svečanom govoru nabrojio i naglasio zasluge jubilanta, koje si je stekao na polju šumskoga gospodarenja i procvata šrmarske ugarske literature, kojom je ugarsko šumarstvo stupilo u red naprednijih kulturnih evropskih zemalja. Na koncu burnimi uzklici popraćenoga govora odkriven je predmet uspomene, koji je komponovan po glasovitom kiparu Alvisu Stroblu. Ovaj od mramora i bronza u visini od preko 2 metra izradjen kip predstavlja nam zanimivo djelovanje zem. nadšumarnika Bedo-a. Na mramornom podnožku uz visoku pečinu i uz staru u opustošenoj šumi vjetrom prelomljenu jelu postavljen je dobro pogodjen kip Bedo-a, kako on naloge i upute daje. Na pečini je odtisnut naslov ugarskoga šumarskoga zakona. Podnožje kipa nakićeno je sa dva elegorička kipca, od kojih nam jedan predočuje gojitbu šumž, u osobi mladjahne smrekove biljke sadeće slovačke djevojke, na drugoj pako strani stoji szekeljski šumski radnik, izradjujuć upravo sad oborenu jelu, što predstavlja izradbu šuma. Nakon toga podigao se je predsjednik parlamenta Desider grof Banfify, da kao drugi podpredsjednik šumarskoga družtva nazdravi jubilanta. U tom govoru nacrtao je Banffy u kratko djelovanje Bedo-a oko promicanja šumar |
ŠUMARSKI LIST 4/1893 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 153 skoga družtva, te konštatovao da se sadašnje moralno i materijalno povoljno stanje šumarskoga družtva jedino Beđo-u u zaslugu ubrojiti mora. Predsjednik šumarskoga družtva ministar Ljudevit grof Tisza bje službeno, odsutan te je po družtvenom tajniku Šandoru pl. Horvatu pozdravio jubilanta. Na ime šumarske akademije prosborio je liepo prigodno svečano slovo profesor Ljudevit Fekete, uručiv jubilantu krasno izradjenu adresu učiteljskoga sbora akademije. Na ime veslarskoga družtva, kojemu je Bedo predsjednikom, te koje se je družtvo prigodom medjunarodne veslarske regatte u Beču prošle godine vanredn o liepo proslavilo, pozdravio je jubilanta odvjetnik Ljudevit Szohner, uručiv mu umjetničku izradjenu uspomenu. Izaslanik kr. slobodnih gradova Selmecz i Belabanje predao je jubilantu srdačnim govorom diplomu, kojom je Bedo začastnim gradjaninom spomenutih gradova izabran. Nas prisutnih Hrvata dojmilo se je baš ugodno, kad je na ime našega šumarskoga družtva hrvatski nagovorio jubilanta gosp. šumarski ravnatelj Milan pl. Durst, pozdraviv ga kao muža, koji je umio na polju šumarstva i šumarskoga družtvenoga života razmjerno u kratkoj dobi neobične moralne i materijalne uspjehe polučiti, te naše šumarstvo do velike savršenosti podići. Burnimi „živio" uzklici popraćen je bio govor gosp. ravnatelja Dursta, kojemu se mnogo od ugarskih kolega pridružiše. Govorili su još izaslanici slušatelja šumarske akademije, šumarsko osoblje ug. aust. državnih željeznica i izaslanik strukovnjaka kod uprave privatnih šuma, a na koncu čestitali su jubilantu ministar predsjednik Wekerle, ministar grof Bethlen i mnogi drugi. Vidljivo ganut zahvalio se je Bedo na ovacijah. Sve što je u dobi od 25 godina za napredak šumarstva postignuto, dalo se je lasno postignuti, jer je ugarska vlada kao i danas uvjek imala ministara u svojem kabinetu, koji su pravim interesom pratili i drage volje podupirali strukovne naše ođnošaje. Svjedoci toga, da je u šumarstvu liep uspjeh postignut, jesu i biti će moji prijatelji strukovnjaci, koji su na tom polju svaki u svom djelokrugu požrtvovno sudjelovali. Jedan od njih bio je deblo, drugi grana, a treći list drveta, ali svaki je pripomogao, da drvo lista i zeleni, a nadam se, da će i u buduće sve svoje sile uložiti, da nam naša dična šumarska struka na diku i ponos služi. U 6 sati na večer sakupili su se šumari, prijatelji i štovatelji jubilanta u velikoj dvorani svratišta „Hungaria". Bilo je gostova i ovdje preko 400. Prvu zdravicu baruna Artbura Feilitzscha, kr. šumarskoga ravnatelja u Kolosvaru, koja je i duhovita i krasno prosborena bila, slušali su gostovi velikom napetošću. Vriedno je, da svu pozornost obratimo na zdra icu gore rečenog govornika. 13 |
ŠUMARSKI LIST 4/1893 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 154 — Govornik naime u zdravici spominje, da ponajprije veoma cieni onu Be- do-evu zaslugu, što je odustao od oponašanja, a stvorio tako rekuć čisto madjarsko šumarstvo. Kod šumskoga gospodarenja postavio se je Bedo na na sigurniji temelj potrajnoga gospodarenja, jer se je kod uredjivanja prihoda oslonio na razdiobu površina. Jubilant zasnovao je gruntovnicu evidencija šumskog posjeda, uredio je strukovno gospodarenje, odnošaje plovitbe, izvažanja i uuovčivanja šumskih proizvoda. S njegovim je imenom spojeno pošumljenje opustošenih šuma i goljeti; on je uveo bezplatno razpačavanje šumskih biljki u velike. Njegove duševne radnje jesu plod oživotvorenja šumskih nadzorničtva i šumskih upravnih povjerenstva kod županijskih oblasti. Bedo je ustrojio škole za uzgoj pomoćnog šumarskog osoblja; njegovoj čvrstoj volji ima se zahvaliti, da je bivše urbarijalne obćinske šume uzeo u državnu upravu. Bedo je nastojao, da ugarsko šumarsko družtvo stvori onakovim, kakovo je. Ono se danas daleko i preko granica Ugarske priznanjem i poštovanjem spominje. A unatoč svim tim zaslugam ima žalibože pojedinaca, koji se Bedoovim zaslugam rugaju, koji preziru sve ono, što je stvorio, koji omalovažuju udomljen sistem uprave i gospodarenja državnih šuma. Ovakovi ljudi nisu zaista pravi prijatelji domovine, nego to su ljudi, koji su nadahnuti lih sebičnim! interesi koji su udarili stranputicom neznanstva i koji uslied krivih informacija napadaju tamo, gdje se samo hvala izreći mora. (Burno odobravanje). Kod toga zaboravljaju napadatelji postojećega sustava, da se pogrieške prošlosti u kratkom roku od 10—20 godina ne mogu izjednačiti, te bi Bedo-u sa malenom bezđušnošću lako za rukom poći moglo, da postigne veće, dapače zadivljujuće resultate, imenito kod čistoga prihoda državnih šuma jednostavnim sniženjem obhodnja, pa ipak on je baš u korist budućnosti protivno radio. (Živahno odobravanje). Da kritičari današnjega sustava šumarstva promozgaju bitnost šumarskoga gospodarenja lasno bi uvidili, da se nov pravac neda naprečac provesti i da nije bilo moguće na jedanput riešiti velike zadaće, koje zahtjevaju uvidjavne radine i razumne šumarske činovnike. Za ratovanje treba osim dobroga vodje i dobre čete, a bez novca oružja i hrane otupaviti će i najbolji vodja. Neprijatelji sadašnjega sustava mogu doduše govoriti što ih je volja, ali neće jim nikada poći za rukom, da na polju šumarstva polučene ogromne zasluge Bedo-a omalovaže. Govornik diže čašu na zdravlje Bedo-a, te želi, da mu se pedesetgodišnjica sjajnije proslavi. (Burni eljeni). Poslie Feilitzscha govorili su još mnogi drugi, a osim toga i predsjednik vrhovnoga računarskoga dvora Stjepan Rakovszky, koji je prisutne Hrvate srdačnom dobrodošlicom nazdravio. Njegov je govor popraćen burnimi uzklici „živio" i ^eljen!" |
ŠUMARSKI LIST 4/1893 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 155 — Na koncu zahvalio se je jubilant, nazdravljajuć svojim sudrugom i prijateljem, koji su se ovamo potrudili, izjaviv podjedno, da neće njihove srdačne ovacije nikada zaboraviti. Ovom prigodom dajemo našim čitateljima iz života zemaljskoga nadšu marnika Alberta pl. Bedo-a kao izvanredno štovanja vriednoga strukovnjaka sliedeće podatke. Albert pl. Bedo rodio se je 31. prosinca 1839. u Szepši Kalnoku u er deljskih Karpatih. Otac mu je bio umirovljen pastor unitarske obćine u Kal noku. Svršivši Bedoj srednje škole u Kolosvaru pripravljao se je, kao mnogi drugi u dobi preporoda konštitucijalnoga života za politički život, a upisan bje god. 1860. kao slušatelj prava na kološvarskom sveučilištu. Uvidiv brzo nestal nost političkih ođnošaja, odlučio je posvetiti se positivnim naukam, te je postao slušateljem rudarske i šumarske akademije u Štavnici. Imajući u rukuh izvrstne svjedočbe ipak nije mogao dobiti mjesta kod uprave državnih šuma, gdje su u ono doba ugarski mladići prezirani bili, te je s toga stupio u službu u Sla voniji kod grofa Eltza, gdje se je upoznao sa vlastelinskim ravnateljem Adolfom Divaldom. Kad su preporoditelji ugarskoga šumarstva Divald i "VVagner uz postojeće njemačko šumarsko družtvo godine 1866. zasnovali i madjarsko šumarsko družtvo, izabran bje Bed(3 tajniKom mladoga družtva. Izbor taj bio je sretne kobi, jer se materijalnom i moralnom procvatu šumarskoga družtva požrtvovnom djelovanju tajnika, a kasnije i podpredsjednika Bedći-a zahvaliti mora- Bedo-eva je zasluga, da ovo družtvo broji preko 2000 članova, da ima strukovnu knjižnicu od preko lOOO svezaka, da ima liepo uredjene strukovne zbirke i da razpolaže imetkom od preko 300.000 for. U državnu je službu stupio Bedci tekar godine 1868. kao perovodja šumarskog odsjeka financijalnog ministarstva. Godine 1872. postao je nadšumarnikom, god. 1873. pako referentom šumarskog odiela. Nenadanom smrću Wagnera preuzeo je Bed(5 god. 1878. strukovnu referadu dvajuh ministarstva. Cim mu je ministar financija predao upravu državnih šumž,, povjerio mu je ministar poljodjeljstva podjedno i izradbu šumskoga zakona. Usljed napornoga duševnoga rada obolio je Bedo opasno, ah čim se je oporavio, predana je njegovim nastojanjem i uprava šuma ministarstvu poljodjelstva, gdje je Bedo kao prvi zemaljski nadšumarnik službovanje započeo Akoprem je Bedo s uredovnimi i družtvenimi poslovi imao pune šake posla, ipak je i na književnom polju liep uspjeh postigao. U svakom nam svezku šumarskoga lista još i danas Bedo daje obavjest o drvnom tržištu za tu- i inozemstvo, a osim toga napisao je sijaset strukovnih članaka, koji se odlikuju dubokim znanjem i jasnim slogom. |
ŠUMARSKI LIST 4/1893 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 156 — Od njegovih djela spomenuti nam je u prvom redu prigodom zemaljske izložbe u Budimpešti god. 1885. objelodanjeni opis šumš, ugarske države, koje je statističko djelo osim originalnoga madjarskoga teksta podjedno i u njemačkom i francezkom jeziku izdano. Za obuku lugara jedva da ima sličnog premca njegovo pod nadpisom izdano djelo „Erdo 6r" (Čuvar šumž). Ova sretnom rukom sastavljena, praktično uredjena i marljivo izradjena strukovna knjiga jedva se može prispodobiti drugoj sličnoj strukovnoj knjigi. Valjanost ove knjige dovoljno karakteriše činjenica, da je prošle godine u šesto m z-i danju izašla, što je ne samo u ograničenoj madjarskoj literaturi, nego i u strukovnoj literaturi naprednijih kulturnih zemalja riedki pojav. Sbog literalnoga rMa odlikovala ga je i ugarska akademija znanosti jur u god. 1880., kad ga je u naravoslovnom odjelu izabrala svojim dopisivajućim članom. Priznanja uspješnog svog rMa dobio je Bedo sa svih strana. Podieljen mu je Leopoldov red, red željezne krune III. razreda, a osim toga je on vitez francezke počastne legije, te posjeduje japanski red iztoka sunca i mali krst belgijskoga Leopoldova reda. Od francezke akademije podieljen mu je naslov „akademičkog častnika", a galičko, te i njemačko državno šumarsko družtvo broji Bedo-a medju svoje počastne članove. Što se eminentno naših hrvatskih odnošaja tiče, naglasiti ćemo ovdje, da su njegovom inicijativom sastavljene gospodarstvene osnove 22 šumarija još- u godini 1881., kad je naložio mješovitomu povjerenstvu, koje je izpitivalo višak normalne zalihe drva u državnih šumah, da podjedno sastavi i gospodarstvene osnove, što je na trošak investicionalne zaklade glede izpitanih 22 šumarija zaista i učinjeno. Tako je uprava državnih šumž, tako rekuć bez pare došla do valjanih šumsko-gospodarstvenih elaborata, koji su i dan danas ravnalo kod šumarenja. Bedo-eva je zasluga, da je za gospodarenje u šumah gorskoga kotara ustanovljena obhodnja od 150 godina i to upravo stoga razloga, da se, akoprem na uštrb sadašnjosti, što više prištedi za budućnost. On zahtjeva od šumarskoga činovničtva akademičku naobrazbu u svrhu, da šumsko soblje, od kojega se danas punim pravom očekuje, da rieši veliku zadaću u pogledu razumnog šumogojstva, zaista podigne na veći stupanj inteligencije. A tko da se od nas ne sjeća i onoga upravo sjajnog materijalnog uspjeha, koji je polučen po Bedo-u prigodom prodaje 10-godišnjeg etata brdskih državnih šuma, akoprem smo ga u tom poslu diletantom smatrali. Konačno primiećujemo još i to, da se je Bedo pozivu kao predsjednik porote kod gospodarsko-.^umarske izložbe god. 1891. u Zagrebu poznatom pripravnošću radostno odazvao. K u z m a. |