DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1893 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 128 — S toga se može punim pravom očekivati, da će se strogom provedbom ustanova, predloženih u ovoj zakonskoj osnovi, gojenje divljači bolje unaprieđiti i da će lovstvo, pošto će se divljač brojem umnažati, za mnogo unosnije biti, nego što je to u mnogih krajevih Hrvatske i Slavonije dosada bilo. Y.* Razvitak drvarskog obrta, trgovine i industrije. Do god. 1873. imala je naša šumska uprava tu uredbu, da je na manje hrpe šume prodavala prema postepenom zazvitku naših trgovaca, a tim je omogućila pristup velikom broju naših trgovaca. Konkurencija bila je živahna, ali ipak uz sve to prodjoše svi dobro. Od to doba nastadoše veleprodaje, a tomu su krive ponajviše prerano gradjene željeznice. Domaći trgovac nije se odvažio takove poslove preuzimati, te je uslied toga mnogi od domaćih trgovaca padati počeo. Uz to nebijaše za svjetsku veletrgovinu priviknuti domaćih trgovaca, niti su 0 tom radili, da ustroje medju sobom udruge, kao što je ona „Societe d. Imp. de chen u Barču" i t. d. Sve do sad kod nas udomaćene tudje tvrdke nisu ništa drugo, nego velika družtva. S toga nije ni čudo, da naš pojedini trgovac ne može u toj borbi živu glavu iznieti, pošto ga refakcije i druge sitnice toliko ubijaju, da ne može napredovati, ma da svoje sile napne. Zaista nebi se vjerovalo, da način prodaja u velike može promieniti trgovinu. Tako primjerice do god. 1875./6., dok veleprodaja kod investicionalne zaklade nije bilo, proizvadjala se je polovica količine francezkih dužica ponajviše u Slavoniji i u Madjarskoj, a od to doba, imenito poslie god. 1878./80. raslo je proizvadjanje dužica u Slavoniji osobito do god. 1888,, te je tada od sveukupne količine za Francezku ovdje proizvedeno skoro OS dužica. Nu čim je nastala veleprodaja u Bosni, dakle poslie god. 1888., počelo je proizvadjanje dužica, a osobito u Madjarskoj padati tako brzo, da se u rečeaih zemaljah jur od god. 1889./90. tekar 02—0´3 dužica proizvadja, a sve ostalo u Bosni, te bosanska roba potiskuje dan danas upravo nemilo sve druge šumovlastnike. Nesretni taj današnji položaj morao bi nas probuditi iz nehajstva, te bi se morali pitati, da U se nebi moglo tomu pomoći tako, ako bi se sječine razstavile na hrpe i to kod bukovih i jelovih šuma u vriednosti od 10.000 for., a one kod hrastovih šuma u vriednosti do 30.000 for. Ovakav način prodaje svakako bi tudje trgovce od prodaje iztisnuti morao, jer je poznato, da se upravo male hrpe najbolje prodavaju i da se upravo kod prodaje šume na manje hrpe samo domaći trgovci najviše natječu. To nastojanje proti importu inozemnih grosista morala bi biti glavna zadaća kako Hrvata, Srba, tako i Madjara, jer mi odtud najveću štetu trpimo. * Vidi opazku uredničtva na str. 24. broja I. „Šum. lista" za god. 1892. |