DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1893 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 115 ćuje i najvećim kapitalistom na udoban način, da mogu sa našom šum. robom pazarati, pa ma da su ti trgovci iz Englezke, Njemačke i t. d. Taj prerani import tudjinaca zakrčio je put našim domaćim trgovcem, te toga radi možemo punim pravom reći, da naša domovina od g. 1873. u drvarskoj trgovini pada i da narod neće od tud ništa imati, ma sjekle se šume i unovćivale koliko više i koliko mu drago, pače narod će tim većma propadati, ako se flebudu razborita sredstva rabila. (Nastavit <5e se). ILIISTJ^K:. Osobne viesti. Imenovanja. Ban kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije blagoizvolio je imenovati protustavnika otočke imovue obćine Leona Si peka računarskim reviđentom II. razreda i kr. računarskog vježbenika Dušana Vranešević a kr. račun, asistentom, oba sa sustavnim! berivi. Isto tako imenovan je vlastelinski pristav u Rumi Filip Pa k li o gospodarskim pristavom u privremenom svojstvu kod brodsk e imovn e obdin e (za vlastelinstvo Pletemica-Velika, koje je vlastelinstvo rečena imovna obdina kupila). Grosp. Uašo Vac, kot. šumar u Dol. Stubici imenovan je kot. šumarom u Dol. Miholjcu. — Velemožni gosp. šumarski savjetnik zemaljske vlade Ferd o Zikmundov s k y pristupio je kao utemeljiteljni član hrv. slav. šumarskom đružtvu sa prinosom od 100 for. Sitnice. Električna biljka. U Niearaguaji ima njeka biljka, koju biljari nazvašePhytalacea electrica. Već samo ime te biljke kaže, daje zbilja električna (munjevna), jer čim se tko grančice od ove biljke prstom dotakne, u taj čas oduti takav udarac, kao da se je dotaknuo munjila. Ako takovoj biljki približimo sjevernicn (buaulju, kompas), odmah de se zannjetiti djelovanje munjine čak i onda, ako je sjevernica udaljena od biljke na 7 do 8 koraka. Odklon sjevernice opaža se i onda, ako se od biljke uđaljujemo. Ako se sjevernica u polovicu biljke postavi, onda se igla sjevernice neprestano okreće. Tlo, na kojemu ta munjevita biljka raste, neima u sebi niti željeza, niti inih kovina. Stoga se ne može ni misliti, da biljka svoju munjevitost prima od kovina, kad jih u tlu neima, nego ona je akma. po sebi munjevita. Čudnovato je svakako, da u noći ponestaje munjevnosti kod te biljke skoro posve. Ona je ponajjače munjevna po bielom danu oko 3 sata posije podne, a ako je burno vrieme, onda je kod te biljke munjevnost vanredno jaka. Kod kišovitog vremena objesu se listovi, te bi red da su uvehli. Na grančicah ove biljke nepadaju ptice nikad na počinak, niti na prespalo, a to je očiti znak, da ptice bjež« od te biljke. |