DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1893 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 110 — Od god. 1820. do 1862. trajala je zlatna doba za Senj, ali od god. 1862. do 1873. nastala je zlatna doba i za hrvatske drvarske trgovce, drvarske radnike i za domovinu. Da nam bude nješto jasniji naš trgovački razvoj, moramo promotriti obće stanje šumš, napram njihovoj porabi i napram svjetskim zahtjevom, kojimi su šume zadovoljiti imale. Istina je živa, da se nigdje nisu šume razborito izrabljivale, a dokazom budi to, što je Španjolska davno izharala svoje šume za rudokopja, kao što i Englezka, a u pradobi nestalo je šuma i u Grčkoj, Maloj Aziji, te i uzduž ciele obale sredozemnog mora. I Francezka izsjekla je već za rana sve svoje šume uz obale, po ravnicah i brežuljcih, te su se uslied toga jur god. 1870. morale načimati šume planinske skoro u svih europejskih državah osobito i u onih državah, koje su uz more. Poraba drva poskočila je u tom vieku osobito uslied napredka u lučbi, te gradnjom željeznica u god. 1840. do 1850., nadalje gradnjom parobroda od god. 1807. i gradnjom parostroja od god. 1851., pa koje čudo, ako su hrvatski njeki krajevi, koji su pristupniji drugim zemljam, sad najsiromašniji na šumah, dočim manje pristupniji uživaju svjetski glas, jer jih njekom srećom od mora do XVIII. vieka julske alpe uzčuvaše. Mljetačka u trgovini najpronicavija, najbogatija i najrazvijenija, morala je kao susjed naših šumš, prva otvoriti put trgovini sa drvi. Iza francezke revolucije god. 1791. i Napoleonskih ratova početkom XIX. vieka nastalo je tek pravo kulturno gibanje na sve strane svieta, a osobito u drva,rskoj trgovini i u šumarstvu. Do god. 1388. vidimo iz povjesti grada Senja, da se za šumsku upravu u Hrvatskoj skoro nitko ozbiljno brinio nije, a do te dobe vidimo, da su drvarski trgovci bili izključivo plemići, kojim je bio na čelu Zrinski i Frankopan. Tek od onda, odkad je austrijska vlada počela stezati prava na šumu Senjana god. 1488. i od kad su Hrvati god. 1514. napisah Tripartitum, te od kako je god. 1790/1. pod Marijom Terezijom izdan po saboru zak. čl. 57; nadalje, od kako je po hrv. zak. čl. XXI. zabranjena gradnja kuća iz drva, te od kako je Napoleon g. 1806. do 1813. kod nas šumske nadzornike i lugare postavio, i konačno od kako je kastelanat fužinski g. 1725. postavio svoja skladišta drva u Bukarcu i g. 1780 isto tako i krajiška uprava u Jablancu i Sv. Jurju, a poglavito od kako je g. 1857. šumski zakon svoju snagu zadobio, od onda započelo se je i kod nas paziti na vlastnike šuma, da šumu goje i da šume u tutanj neizrabljuju. Doklegod se do g. 1848. nerazbiše lanci robstva, dotle nebijaše niti pomisliti prije, da će procvasti trgovina, koja ište slobodu i vlastiti svoj život. Medju drvarske trgovce najstarijih vremena koji su se bavili trgovanjem sa mekanom gradjom i sa drvom za gorivo brojimo s^me plemiće, te ću još spomenuti i one, koji su si kuće posagradili, naime: kuća Larićeva sagradjena je g. 1425., kuća Josipa Škalca g. 1483., kuća Barač-Mileusnić u XV. vieku, kuća Antuna Vlahovića god. 1487. i Vranicanijeva god. 1565 |