DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1893 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 109 — žao preko Tethemja u Trst. Do god. 1845. pomanjkalo je hrastika oko Karlovca, prem je takovih do god. 1861. svakako iztočno napram Sisku dosta bilo, te tako okrenula je trgovina sa hrastovinom god. 1820. do 1861. iz okoUšja Karlovca napram kranjskim i bosanskim šumam, a u potonjih izvažao je hrastovu robu Nepomuk Turković od Bihaća na izvorih Une preko Zavalja, a valjda iz Otofica u Senj, a od Maljevca na izvorih Gline i Korane preko Karlovca opet na Senj. Odkad se je ovdje šuma odmakla, od onda je Vjenceslav Turković prešao u Madjarsku oko Budimpešte, — nu te dobe g. 1845. do 1860. svakako sjekli su se hrastići niz Kupu do Siska, a tekar posHe god. 1861., odkako je željeznica Sisak—Trst sagradjena, došli su i slavonski hrastici na red. U god. 1861. tražile su se po hrvatskih šumah sposobne vrsti drveća, osobito hrastovina za austr. mornaricu, te je u tu svrhu godine 1861. pređbilježeno bilo: U bivšoj varaždinsko-križevačkoj pukovniji na 28.005 jut, šume 41.050 hrastovih stabala; u gjurgjevačkoj pukovniji na 5.500 jut. šume 2.000 hrastovih stabala, 1.000 gi´abrovih stabala, 2.000 jasenovih stabala; u brodskoj pukovniji na 35.736 jut. šume 47.000 hrastovih stabala, 6.100 brestovih stabala i 4.800 jasenovih stabala; u prvoj banskoj pukovniji na 2.014 jut. šume 4.000 hrastovih stabala; u drugoj banskoj pukovniji na 7.645 jut. šume 13.500 hrastovih stabala, 1.000 brestovih stabala, u slunskoj i otočkoj pukovniji na 17.883 jut. šume 19.500 hrastovih stabala, 52.500 crnogoričkih stabala, u vlastelinstvu Kutjevo 50.000 hrastovih stabala ili ukupno 194.450 stabala sa 566.186 m* drvne gromade. U slunjskoj i otočkoj pukovniji bilo je rezervirano još i 24.000 komada grbavih hrastova, te 30.000 kom. borova i 22.500 komada smreka i jedrenjaka. Zanimivo je, da je još te godine rezervirano bilo stabala za aust. mornaricu po držav. mljetačkih šumah, kao u šumariji Montello, Udine Conegliano, Padua i Pordenone, a jelovine u Čadori, Canigliji i Beluni. Zato Magdić pravo tvrdi, da je Senjska zlatna doba do god. 1862. trajala Može se reći, da je od god. 1820. do 1861. sva trgoviaa sa mekanom bukovom ili hrastovom te inom gradjom i gorivimi drvi ležala podpuno u rukuh hrvatskih trgovca i radnika, osim njemačke bačvarske gradje, a bila se je ta trgovina orijaški razvila. Do sada najznamenitiji hrvatski trgovački grad Senj pao je, a Bakar i Rieka počeše se dizati. Konačno je Rieka u tom natjecanju nadkrilila sve naše gradove. U to doba izticao se je Trst osobito, jer je sva trgovina sa hrastovinom u taj grad okrenula, dočim je Rieka ostala kao grad za trgovinu sa čamuljom i bukovinom, a poslie Rieke uvažane su te vrsti drva i u Bakar, Senj, Kraljevicu, Bakarac, Pag, Jablanac i sv. Juraj. Od god. 1861. postao je Trst mjesto Mljetka pravo drvasko skladište, te je tako za trgovinu hrastovine iz Slavonije i Madjarske, a za bukovinu i mekanu gradju iz Istre, Kranjske, Štajerske i Hrvatske upravo glasovit postao. Tako je to bilo sve dotle, dok nije sagradjena željeznica iz Zagreba u Rieku god. 1873. 9 |