DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1893 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 108 — izvažalo. To potvrdjuje i Schadelloock, jer veli, da je slična hrastova gradja još do god. 1830. iz Livorna u Englezku putovala, te prema tomu je i Italija sličnu gradju podmiriti mogla. Izvjestno je, da je iz Danciga, Memela i t. d. dakle iz njemačkih hrastovih šuma sve do god. 1779. hrastova duga u Francezku i Englezku dolazila, a ne iz hrvatskih šuma, jer je Francezka i Italija, kako to Schadeloock tvrdi, manjak na dugah podmirivala sve do god. 1840. iz ostatka svojih hrastovih i kestenovih šumš,. Sveza ceste sa Senjom, te i ona Bakarac, a imenito cesta Lujzinska od Karlovca na Bakar i Rieku, koja je dovršena god. god. 1803., probudila je obćenitu pozornost trgovaca na duge iz šuma Pokupske i iz okolice Bihača. Do te dobe bijaše trgovina u Bakru i na Rieci mrtva, prem je ovdje bilo trgovaca od IX. do XIII. vieka. Šumska trgovina započela je dakle od pradavnine uz jadranske obale, te se je bavila prodajom jelove, bukove i smrekove grad je svih vrsti, te gorivom i ugljenom sve do god. 1820., a tekar kasnije u novije doba i sa primorskom hrastovinom. Trgovina sa hrastovinom počela je iz hrvatskih šuma god. 1820. u Bakru, kako to J. Polić kaziva, a po Schadelloocku počeo je riečki trgovac Adamić g. 1826. izvažati duge za Marsiglin iz Karlovca. U tih godinah počela se je zaista duga izvažati, ali se je već počela plaćati i maltarina, pak uslied toga morali su trgovci promišljati, kuda bi se izvoz najprobitačnije navratiti imao. Oni pronadjoše, da je izvoz sa šum. proizvodi po Josefinskoj cesti najpovoljniji. Istina je, što Magdić za grad Senj tvrdi, da je zlatna doba za ovaj grad trgovinom započela od godine 1824. do 1862., jer je nepodobitno, da je izvoz sa hrastovom dugom krenuo iz Karlovca god. 1824. do god. 1862., u Senj, a samo podređjene vrsti gradje dovažale su se u Bakar i na Rieku, a ne u Kraljevicu ili u Bag. Sva duga išla je na Marsiglui, Bordeaux i Cette, a ponajviše u Španiju, ništa u Italiju niti u druge krajeve, kao što danas. Ciela množina duga iznašala je ovih godina 10 milijuna komada na godinu, a po „Rapporto della camera di coroercio di Fiume od god 1852., dolazilo je od svega toga samo 4 milijuna duga na Senj, a sav drugi ostatak na Bakar i na Rieku. Odkad su gore rečene primorske ceste sagradjene, od onda pomaknula se je komunikacija na sve strane po šumskih piitevih, a prem je cesta bilo i prama Črnomlju i Metljiki, a isto tako i iz Karlovca napram Bihaču. Oko Karlovca zapadno u našem gradjanskom području kao takodjer i sjevero zapadno uz Pokupje napram Črnomlju i Metljiki, te južno napram Bihaču otvorila se je znamenita trgovina sa hrastovinom, te se ovud održala sve od god. 1820. do god. 1861. dok se nije sagradila željeznica iz Budimpešte preko Tetenja, Pragerhofa i Trsta oko god. 1845. God. 1861. izgradjena je željeznica Sisak, Steinbriick i Trst U madjarskih šumah radio je trgovac V. Turković iz Karlovca, te je francezku dugu izva |