DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1893 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 105 — trag njekađanjeg hrastika vidi. Ali i ovdje iza Skita i Sarmata postale su oranice sve neplodnije, a neplodnost uz tadanji sistem gospodarstva protegla se je i na krčevine po otocih i kopnu Istre, Liburnije i Dalmacije, koje su krčevine Rimljani ponapravili, te kako god su Rimljani pod svojimi carevi u I. do IV. vieku po Is. najviše drva trošiti umjeli, tako su i skrbiti znali, da jalove i iztrošene oranice umjetno pošume sa hrastici. Sume na nepristupnih otocih Rabu, Hvaru i na drugih, kao takodjer uz obale Senja i Rieke, te u obće one šume, koje su u zaledju otoka, niiu Rimljani trebali još dirati, s toga se ovdje i vide tragovi bivših prašumž, od jele, omorike i bukve u vrieme došašća Hrvata. Hrvati dakle došav iza VI. vieka zatekli su dakle mnogo šuma od svake vrsti drveća, te su i Rimljani mogli doživjeti sve umjetno zasadjene hrastove šume, a bilo jim je moguće i prije došašća Hrvata takove šume sjeći za brodarsku gradju. Od II. vieka pr. Is. do VI. vieka po Isusu, ako je rimski publican podjedno bio i drvarski trgovac, onda bi se govoriti moglo o rimskoj drvarskoj trgovini po Istri, Dalmaciji i Hrvatskoj; ali reć bi, da su ti publicani sve drugo nabavljali za rimsku državu samo ne drva, jer veću brodarsku gradju valjda su vojnici sami dopremali, a valjda i za namirenje lokalne potrebe sa drvi kao n. pr. m Sisak. Odtuđ možemo zaključiti, da se Rimljani u naših krajevih nisu drvarsku trgovinu tjerali, te se o trgovcu sa drvi u povjesti nigdje niti ne spominje. Poslie VI. do IX. vieka po Is. poznato je, da su se Italci već po mnogih stranah sa šikarjem služiti morali, a osobito uz obale izmedju Pole — Aquileje i Ravene mnogo je šumž, od prije posječeno, te je Ravena pače bila glavna luka za rimsku mornaricu. Ako dopustimo, da su u tom razdobju Hrvati stajali u njekoj ovisnosti prema bizantinskom caru, ipak nigdje se ne spominje drvarska trgovina, kako o tom niti naš povjestničar Smičiklas ne govori. Takove trgovine nije bilo niti za Carigrad. Ili su u toj dobi morah Hrvati dopuštati izvoz drva iz svojih šuma ih su to dobrovoljno učinih, nu svakako morala je biti šumska trgovina veoma neznatna. n PU IX. vieku dolaze Mljetčani u dodir sa Hrvati, jer se oteše rimskom carstvu, a pošto se je ovo sve jače razpadati počelo, i prem nisu Hrvati već od rimskog carstva ovisni bili,";; ipak je^´izvjestno, da su iza razdora medju grčkom i rimskom crkvom god. 857. Grci i Latinci sve to slabiji bivali, dočim su Hrvati i Mljetčani sve to jači postojali, ´uslied česa su i Hrvati počeli bolje pripaziti na svoje šume, jer su Mljetčani jbog pomanjkanja šuma sve to više na naše obale dolazili. Od IX. do XIII. vieka izsječene su ipak sve šume po drugi put, koje su Rimljani pod svojimi carevi u I. ´do IV. vieka uzgojili po svih naših otocih, a to učiniše mljetački trgovci i drvari, medju kojima je bilo i hrvatskih radnika. |