DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1893 str. 3 <-- 3 --> PDF |
Br. 3. u ZAGREBU, 1. ožujka 1893. God. XVII. Zakonska osnova o lovu za kraljevine Hrvatsku i Slavoniju"^. Poglavje I. Opravulova. §. 1. Pravo lova vrši se po ustanovah ovoga zakona. Pravo lova vlastni su vršiti: a) Vlastnik spojena kompleksa zemljišta od najmanje 400 (četiri stotine) katastralnih jutara (jutro po 1600 5etv. hv.). b) Upravne obćine na zemljištih, koja nisu pridržana vlastnikom spomenutih u to6ki a). Spojenim kompleksom zemljišta na kojem po §. 2. slovo a) smiju vlastnici vršiti pravo lova, smatra se posjed, gdje su zemljišta, bila ona u području jedne ili više obćina, kotara ili županija u takvu savezu, da jim se s jedne čestice može doći do druge, a da ne treba preći tudje koje zemljište. Ovakova kompleksa neprekidaju javne ceste, željeznice, vode i slični predmeti, te valja i o otocih držati, da su spojeni sa susjednim zemljištem. ´ §.4. "Vlastnici zemljišta, koji su voljni služiti se pravom, što im ga daje ovaj zakon u §. 2. slovu a), valja da u one kr. kotarske oblasti, u čijem području leži odnosni kompleks zemljišta, redovno zamole, da im se taj kompleks izluči kao posebno lovište. *) Ovu zakonsku osnovu o lovu, koju je visoka vlada predložila na ustavno pretresivanje saboru, priobdujemo ovdje, jer smo uvjereni, da će naše lovce i prijatelje u velike zanimati sbog bitnih promjena i nađopunjenja njekih ustanova, koje su različite od onih, koje su u dosadanjem pozitivnom zakonu o lovu bile, i jer smjeraju onamo, da se kod nas lov racionalno goji i uživa. UredniCtvo. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1893 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 78 — A valja da to zamole najkasnije tri mjeseca prije, nego li će minuti postojeći zakup obćinskoga lovišta, u kom se nalazi kompleks zemljišta, što ga žele imati kao posebno svoje lovište. Ako toga ne učine u spomenutom roku, valjati će i za njihova zemljišta ustanova §. 5. ovoga zakona. Sižu li njihova zemljišta u više kotara, valja izlučbu zamoliti u one kotarske oblasti, u čijem je području najveći dio odnosnoga kompleksa. Ako bi se obseg privatnoga lovišta budi prodajom ili diobom, budi inim kojim načinom promjenio tako, da nebi odgovarao ustanovi §. 2. si. a) ovoga zakona, valjati će i glede njega ustanova §. 5. ovoga zakona, ali tek poslie izminuća roka, do kojeg je odnosno obćinsko lovište u zakup dano. §. 5. Sav prostor, koji nije izručen za privatne vlastnike, ima nadležna kr. kotarska oblast, saslušavši obćinska poglavarstva i stručnjake, porazdieliti u obćinska lovišta i to prema položaju zemljišta i obzirom na to, da se što uspješnije može gojiti divljač i vršiti lov. Obseg jednoga obćinskoga lovišta ne smje da bude manji od lOOO katastralnih jutara. Omedjašujući obćinska lovišta, valja da se kotarska oblast drži granica poreznih i upravnih obćina. Ako se od zemljišta spadajućih k obćinskomu zakupu, stvori privatno lovište, ili ako se tomu zakupu podvržena zemljišta spoje sa postojećim već privatnim lovištem, onda se pravo privatnoga lova, koje se izvodi iz posjeda tih zemljišta tako dugo obustavlja, dok zakup traje. Izvandražbenim produljenjem zakupnog ugovora (§. 10.) ne može se ta obustava produljiti. § 6. Zemljište, na kojem upravnu obćinu ide pravo lova (§. 5.), za koje ne ima u površini 1000 (hiljadu) katastralnih jutara, može uzeti u zakup najbliži vlastnik privatnoga lovišta. Ustanovit će mu tad nadležna kr. kotarska oblast prema iznosu zakupnina, što se plaćaju za bhžnja obćinska lovišta. Ako li se lovište ni ovako ne uzme u zakup, ima se tada dati u zakup po propisu §. 7. ovoga zakona. § 7. Obćinska lovišta, sastavljena po §, 5. ovoga zakona, valja da kotarske oblasti dadu javnom dražbom na 12 do 15 godina zaporedo u zakup za izključivi lov onomu, koji ponudi najbolju zakupninu. Eok, Ka koji je urečena dražba radi zakupa lovišta, treba oglasiti u službenih novinah, u sjedištu kotarske oblasti i u svih područnih upravnih obćinah- Dražbuje se ustmeno u uredu odnosne kotarske oblasti, dražbu rukovodi izaslanik kr. kotarske oblasti, a imadu joj prisustvovati i dotična obćinska poglavarstva. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1893 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 79 — Ponajprije valja da se dražbuje za pojedina lovišta, učinili se nakon dražbe pojedinih lovišta prije zaključka dražbe jednaka kumulativna ponuda za sva ili vize lovišta jednoga te istoga kotara, to će ovu ponudu ići prednost pred drugimi ponudami. Bude li više takovih ponuda, valja dražbu prema tomu nastaviti. §. 8. Prije, nego li što započe dražba, valja da oni, koji su voljni dražbovati, predadu izaslaniku kotarske oblasti žaobinu u gotovu novcu u iznosu od SO^ izklične ciene, dostalac pako valja da nakon dovršene dražbe preda izaslaniku kotarske oblasti dvogodišnju zakupninu, u koju će se uračunati žaobina po njem već položena. Polovica položene po njem dvogodišnje zakupnine vrieđiti će kao zakupnina za prvu godinn zakupa, druga pako polovica kao jamčevina, odnosno zakupnina za posljednju zakupnu godinu. Jamčevinu, koja se ima pohraniti kod obćinskog ureda, slobodno je položiti bud u gotovu novcu bud u državnih papirih po burzovnom tečaju. Kamati, što će ih nositi jamčevina, idu onoga, koji ju je položio. Godišnja zakupnina valja da se 30 dana prije svršetka svake zakupne godine unapred plati u obćinsku blagajnu. Ako zakupnik nakon jednokratne opomene za 14 dana ne izpuni te svoje dužnosti, imadu se dotična lovišta odmah o njegovu trošku i na njegovu pogibelj dati javnom dražbom iznova u zakup i to samo na ono vrieme, za koje su i ostala lovišta dotičnoga kotara dana u zakup. § 9. Ako za dražbe ne bude za koje lovište nikakove ponude, valja da dotično obćinsko poglavarstvo dade to lovište upravljati po stručnjacih i to sve dotle, dok se za nj ne javi koji zakupnik. Lovište se takovo ne smije dati u zakup na dulje, nego li što su dana u zakup i druga lovišta istoga kotara. Lovišta, koli privatna, toli i obćinska, slobodno je dati u zakup samo osobam neporočna života. Obćine kao takove ne mogu uzimati u zakup lovišta. §. 10. Produljenje lovnih ugovora bez predhodne javne dražbe dopustivo je samo uz privolu obćinskoga zastupstva i to u prvoj polovici posljednje zakupne godine. § 11. Obćinska lovišta uzeta u zakup mogu se samo dozvolom kotarske oblasti dati u podzakup. Zakupnici obćinskih lovišta nesmiju nikomu za plaću ili drugu kakovu odštetu izdavati lovne đozvolnice, koje bi ih ovlastile loviti po dotičnom lovištu. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1893 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 80 § . 12. Godišnji čisti prihod obćiaskih lovišta ide u obćinsku blagajnu, te će se upotrebljavati za namirivanje obćinskih potreba. §. 13. Urbarske obćine imadu lovišta svoja, u koliko odgovaraju §. 2. si. a), dati u zakup, a zakupnina ide u njihovu korist u obćinsku blagajnu. Poglavje II. 0 lovostaji i lovi t bi. § U. Sliedeće vrsti divljači ne smiju se u vremenu niže naznačenom niti loviti, niti hvatati, niti ubijati: a) jelen i od 15. listopada do 1. srpnja; b) košut e od 1. siečnja do 15. listopada; c) jeleni šarenjaci (lanjci) od 1. studenoga do 1. srpnja; d) košute šarenjaci od 1. siečnja do 15. listopada; e) divlji jarci ciele godine; f) đivokoze ciele godine; g) srne ciele godine, sr nj a ci od 1. siečnja do 1. listopada; h) zečevi od 15. siečnja do konca kolovoza; i) tetriebi gluhani (veliki) i ruževci (mali tetriebi) od 1. lipnja do posliednjega dana veljače; j) tetriebke i ruževice (male tetriebke) čitave godine; k) Iještark e (jarebice) od 15. siečnja do 15. kolovoza: 1) gnjeteli od 15. siečnja do 1. rujna; m) snježnice, jarebice grivnje od 15. siečnja do 1. rujna; n) potrči veliki i mali (dropi i droplje) od 15. siečnja do 1. rujna; o) trčk e od 15. prosinca do 16. kolovoza; p) divlje guske, patke svake vrsti, golubovi, ptice močvarnice i ptice vodarice od 15 veljače do 15. lipnja; q) šljuke i prepelice od 15. travnja do 1. kolovoza; r) na ptice pjevačice u svako doba. Kao što lov zabranjuje se takodjer vaditi jaja i ptice iz gnjezda. To je slobodno samo vlastnikom i zakupnikom lova, koji trebaju ptičjih jaja za umjetnu gojitbu divljači. Prodaja živih gnjetela (fasana) dozvoljena je u svako doba. §. 15. Županijska oblast može vlastnikom i zakupnikom većih lovišta dozvoliti lov na srnjake već od 1. travnja i to samo lov vrebanjem. Divljač ovako ubijenu slobodno je prodavati uz stege navedene u §§. 25, i 26. ovoga zakona. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1893 str. 7 <-- 7 --> PDF |
81 — 16. Upravne oblasti imadu na to paziti, da vlastnici lovišta divljač prekoredno ne goje na štetu obće kulture, pa zato treba one, kod kojih se opaža velik prirast divljači, pridržati, da ju razmjerno umanje. U tu svrhu može zemaljska vlada od slučaja do slučaja i za lovostaje iznimno dozvoliti, da se strieljaju i takove vrsti divljači, koje su u smislu ovoga zakona od strieljanja posve izuzete. §. 17. Zemaljska vlada vlastna je na izvjestno vrieme posve zabraniti strieljanje pojedinih vrsti divljači u predjelih, gdje je uzgoj divljači posve zanemaren. § 18. Koristnu divljač slobodno je loviti samo puškom ili na konju, rabeći lovne pse svake vrsti, a umjetno hvatanje koristne divljači dozvoljeno je ovlašteniku lova ili njegovu pomoćnom osoblju samo u svrhu uzgoja te divljači. Zabranjeno je loviti lovnimi psi od 15. siečnja do 1. listopada osim pasa prepeličara kojimi jo slobodno loviti u svako doba izim za lovostaje. § 19. Nitko nesmje hodati s puškom po tudjem lovištu osim po javnih cestah i putovih. § 20. Nitko nesmije poći u potjeru za divljači, koja je nastrieljena u vlastitom lovištu a utekla u tudje lovište. Isto tako nesmije si nitko prisvojiti divljač, koja se je samo nabola ili uginula s druge težke ozliede. §. 21. Divlje svinje slobodno je držati samo u zvjerinjacih, koji su glede provale sigurni. §. 22. Grabežljivce, pa u §. 14. izrično nespomenute dlakare i divlju perad smije ovlaštenik lova u svako vrieme ubiti i prodati. §. 23. Crnu divljač, zatečenu izvan zvjerinjaka, pa vukove, medjede i ostale grabežljivce smije svatko u svako doba ubiti, ako to zahtjeva obrana svoje osobe ili imovine. §. 24. Ovla|tenik lova smije samo uz dozvolu kotarske oblasti metati otrov za tamanjenje grabežljivaca na mjestih, gdje mu oblast izrično naznači. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1893 str. 8 <-- 8 --> PDF |
- 82 — §. 25. Osim prvih osam dana, pošto je za koju vrst divljači nastala lovostaja, nesmije nitko za ciele lovostaje divljač te vrsti ni prodavati ni kupoviti; a kad mine i dalnjih osam dana, nesmije se ni u gostionah divljač te vrsti ni unašati u jestvenike ni prodavati, osim slučajeva navedenih u §. 15. i §. 31. § 26. Prodavaoci divljači, ter svi, koji se bave s trgovinom divljači ili ju kupuju po sajmovih i selih, dužni su izkazati se, od koga imadu dotičnu divljač. U izkaznici ovoj treba da je naznačeno: a) ime vlastnika ili zakupnika lovišta, ili lovišta, iz kojega potječe divjač; b) broj i vrst divljači, a kod jelena, zatim jelena šarenjaka i srna treba da je naznačen i spol; c) dan, kad je izdana izkaznica; d) podpis vlastnika ili zakupnika lovišta, ili upravitelja lovišta; e) podpis i pečat odnosnoga poglavarstva, kojim se potvrdjuje istinitost vlastnika ili zakupnika lovišta. Takova izkaznica vriedi osam dana. Javni organi sigurnosti dužni su zaplieniti divljač, za koju nema izkaznice, te će se ona prodati javnom dražbom. §. 27. Na oranicah nije slobodno loviti od sjetve pa dok se ne spravi ljetina; na sjenokošah od 1. travnja pa dok se ne spravi sieno i otava; a u vinogradih od 1. veljače pa dok se ne oberu, §. 28. Svatko, komu na gospodarstvu prieti šteta od divljači, vlastan je goniti ju sa svoga posjeda, ter divljač strašiti nočnom vatrom po stražarih, ili inim načinom, al nesmje da tim ošteti samu divljač. §. 29. Potuži li se pučanstvo, susjedni vlastniei i zakupnici lovišta, da se je u kojem lovištu grabežljiva zvjerad vrlo umnožala, ima kotarska oblast vlastnika ili zakupaika pozvati, da u zapornom roku, koji mu se dati ima, grabežljivu zvjerad potamani. Mine li rok taj bez uspjeha, ima kot. oblast narediti pod vlastitim nadzorom obć. hajku, u kojoj se smije samo grabežljiva zvjerad ubijati, pa i ta pripada vlastniku ili zakupniku onoga lovišta, gdje je ubijena. Za tu hajku imadu obćine bezplatno dati potrebite pogoniće, a vlastniei i zakupnici lovišta svoje zaprisežene lovske službenike Takove hajke nije slobodno držati u nedjelje i blagdane. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1893 str. 9 <-- 9 --> PDF |
-- 83 — ´ . §. 30. Vlastnici i zakupnici lovišta i lovačko osoblje vlastoi su u svom lovištu ubijati mačke, koje se po njem Fskiću, u daljini od 300 metara, računajuć od najbliže kuće, a pse u istoj daljini, ako se skicu. § 31. Prije navedene ustanove o lovostaji i tjeranje lova ne tiču se, izuzev §. 25. i 26., ogradjenih zvjerinjaka i gnjetelinjaka. Poglavje III. 0 naknadi šteta, počinjenih po divjači i za izvršivanja lova. §. 32. Tko je ovlašten vršiti lov, dužan je naknaditi: a) štetu (lovnu štetu), što ju za izvršivanja lova počine: on sam, njegovi pomoćnici, sluge ili njegovi gosti lovci i b) u pravilu svaku štetu (štetu s divljači), što ju u njegovu lovnu području počini divljač na zemljištih i na produktih, koji se nalaze na tih zemljištih. § 33. Ako li pravo vršiti lov ide više osoba, odgovaraju ove sve nerazdieljeno za lovne štete i štete s divljači. §. 34. Onoga, koji je dužan naknaditi lovne štete (§. 32. a), ide regres proti neposrednu krivcu po načelih obćega gradjanskoga prava. § 35. Vlastnik zemljišta nije doduše dužan štititi svoje zemljište od šteta s divliači ogradami ili drugimi udesbami, ali će ipak samo tada moći zatražiti naknadu štete, što ju divljač počini po voćnjacih, kućnih vrtovih i vrtovih za ures, u ciepilnjacih (Baumschule) i na pojedinih mladih stablih, ako se dokaže, da je bilo udesba, kojimi razuman gospodar u pravilu običaje zaštićivati takove predmete. § 36. Bude li u vinogradih, na žitku ili na drugih poljskih plodina, kojim se puna vriednost daje istom za žetve ustanoviti, šteta lovnih ili štetž, s divljači, to valja štetu naknaditi obsegom onim, kakvim se ovaj ukaže za dobe žetve, dotično berbe. § 37. 0 tražbinah na naknadu lovnih štetž, i šteta s divljači odlučuju političke oblasti. U prvoj je molbi nadležna kotarska oblast (gradsko poglavarstvo) onoga kotara, u kojem se je sbila ošteta. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1893 str. 10 <-- 10 --> PDF |
-- 84 §. 38. Oštećenik ima naknadu šteta, uzročenih mu lovom s divljači, najdulje za 14 dana, odkako je saznao za štetu, kod kotarske oblasti zatražiti. U slučajevih §. 36. ima osim toga oštećenik za dobe tražiti procjenu štete još prije, nego počme žetva. Ne zatraži li se naknada štete u spomenutom roku, odnosno propusti li oštećenik tražiti procjenu, ugasne pravo na odštetu. §. 39. Kotarska oblast (gradsko poglavarstvo) treba da najprije pokuša nagodu stranaka. Ako li ovaj pokus neuspije, obavit će ona na odnosnu mjestu izvide, koji bi se ukazali potrebnimi, te prema njim i prema procieni štete, obavljenoj po vještacih, odlučiti koli o naknadi štete, toli o naknadi troškova postupka. §. 40. Politička postupajuća oblast može naložiti obdinskomu načelniku, neka obavi izvide, potrebite na odnosnu mjestu i provede procjenu. 0 tom i o izvidih, napomenutih u §. 39. valja za dobe obavjestiti učestnike. §. 41. Lovni vlastnik, koji bude osudjen na naknadu štete, dužan je u pravilu naknaditi oštećenomu troškove, koji su mu trebali da uspije svojom tražbinom na oštetu. S druge strane pako dužan je tužitelj, bude li tražbinom odbijen, lovnomu ovlašteniku naknaditi troškove, koji su mu trebali za shodnu obranu. U ostalom može oblast troškove razmjerno razdieliti, ako naknada štete po njoj dosudjena neiznosi polovicu svote, što ju je ovlaštenik lova prije procjene štete ponudio bio nagodbenim putem oštećeniku. Poglavje IV. Ozaštitilova. §. 42. Zakupnici obćinskih i vlastnici izlučenih privatnih lovišta moraju radi nadzora nad lovom pod svojom odgovornosti namjestiti i kotarskoj oblasti prijaviti izučene lovce, ili bar takove, koje politička oblast priznaje sposobnim! za taj posao. §. 43. Da se to učini, daje se sadanjim ovlaštenikom lova tromjesečni rok, računajuć od dana, iza kako ovaj zakon stupi u kriepost. Mine li taj rok bez uspjeha, tada ima kotarska oblast proti ovlaštenikom privatnih lovišta upotriebiti primjereno prisilje, a proti zakupnikom lovišta ima se postupati tako, da se zakupni odnošaj s njimi razrieši i lovište na njihovu pogibelj i trošak iznova u zakup dade. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1893 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 85 — § 44. Nađzirači lova treba da su neporoćna života i da su navršili 20 godinu. §. 45. Nađzirači lova dužni su u službi osim puške i lovačkog noža nositi na prsiju okrugao štit od biele kovine, komu je obrub ponješto uzvišen, a u sredini ima lovački rog od žute kovine. Nadzirače lova valja da zaprisiže nadležna kr. kotarska oblast, te ih u posebnoj bilježnici točno drži u evidenciji. §. 46. Zakletva nadzirača koli privatnih toli i obćinskih lovišta glasi: „Kunem se Bogom, da ću uviek pomno i vjerno nadzirati lovna prava, povjerena mojemu nadzoru, da ću bez obzira na osobe, sdušno sve one prijavljivati i ako uztreba po zakonu plieniti i uhititi, koji bi buđ kojim načinom htjeli povriediti ili su sbilja povriedili ta lovna prava, da neću nedužnoga krivo tužiti ili osumnjičiti, da ću, koliko mogu, priečiti svaku štetu, a počinjeni već kvar dojavljivati, procienjivati i po zakonu tražiti, da se naknadi, da se nikada bez znanja i dozvole mojih gospodara neću uklanjati svojim dužnostim, te da ću 0 povjerenu mi dobru uviek onako, kako valja polagati račun. Tako mi Bog pomogao". §. 47. Nađzirači lova, vršeći svoju službu, uživaju zaštitu zakona poput ostalih poglavarstvenih osoba i gradjanske straže. Što po tom nađzirači lova pozivom na službenu im zakletvu (§. 46) izkažu 0 činjenicah ili ob okolnostih, tičućih se izvušivanja njihove službe, imati će podpunu moć dokaza. § 48. Svatko je dužan pokoriti se onomu, što zapriseženi nadzirač lova, vršeći svoju službu, odredi. S druge je strane nadzirač lova pod strogom odgovornošću dužan čuvati se, da se u ničem neogrieši o zakon. Navlastito nesmije oružje, što ga nosi u službi, upotriebiti izim u slučaju nuždne obrane. Poglavje V. Lovni prekršaji i kazne im. §. 49. Tko bez dozvole vlastnika ili zakupnika lova lovi u njihovu lovištu, kazniti će se novčanom globom od 25 do 50 for., a ako lovi na konju ili noćju, ili u branjevini ili zabranjenim! sredstvi, kazniti će se globom od 50 do 100 for. Povrh toga vlastni su ovlaštenici lova ili njihovi nađzirači, ako ga zateku |
| ŠUMARSKI LIST 3/1893 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 86 — U činu, oduzeti mu ubijenu divljač i oružje, kojim je lovio, te postreljati lovne pse, što ih je rabio za lov. Oduzeta je divljač svojinom vlastnika ili zakupnika onoga lovišta, gdje je oduzeta, oduzeto pako oružje valja predati nadležnoj kotarskoj oblasti, koja će s njim postupati po ustanovi §. 57. ovoga zakona. Ako zvjerokradica, zatečen u lovu, zataji svoje ime ili ako se pogibeljno zaprieti onomu, koji ga je u činu zatekao, može ga ovaj uhititi i predati nadležnom kotarskom sudu ili ga prijaviti, da se proti njemu postupa po propisih kaznenoga zakona. § 50. Tko vlastniku ili zakupniku lova, ili onomu, koji lovi njegovom dozvolom neopravdano smeta u izvršivanju lova, ili ga napade, kaznit će se novčanom globom od 25 do 50 for., a ogrieši li se ujedno i o ustanove kaznenoga zakona, još će se povrh toga kazneno progoniti. § 51. Tko lovi za lovostaje (§. 14. ovoga zakona), kaznit će se novčanom globom od 50 do 100 for. §. 52. Tko mladu koristnu divljač iU divlju koristnu perad (§. 14. ovoga zakona) ili jaja njezina izvadi iz gnjezđa, kaznit će se glom od 25 do 50 for. §. 53. Tko za lovostaje (§. 14. ovoga zakona) proda ili kupi koristnu divljač ili ju u gostionah u jestvenicih na prodaju ponudi (§. 25.), kaznit će se novčanom globom od 50 do 100 for. Divljač takovu valja zaplieniti i prodati. Gornja ustanova valja da se uporavi i protim onim prodavaocem ili kupcem, koji nebi mogli izkazati (§. 26.) odakle im divljač, koju su ponudili na prodaju, ili ju kupili za preprodaju. § 54. Tko hotice svoga psa vodi lova radi na tuđja lovišta, ili za vremena zabranjena zakonom (§. 14.) lovi lovnimi psi, kaznit će se globom od 50 do 100 for. § 55. Tko opetovano prekrši ustanove ovoga zakona, tomu će se novčana globa za svaki slučaj podvostručiti. Globa nesmije u pojedinom slučaju ipak prekoračiti iznosa od 300 for. §. 56. Ako se proti komu podnese na jedan put tužba sbog više lovnih prekršaja, valja mu globu odmjeriti na pose za svaki prekršaj. Tko u prekršaju zakona o lovu upotrebi bud članove svoje obitelji, bud osobe, živuće s njim u istom kućanstvu ili stojeće pod njegovim štitničtvom ili |
| ŠUMARSKI LIST 3/1893 str. 13 <-- 13 --> PDF |
- 87 — skrbničtvom, bud svoje trgovačke ili obrtničke kalfe ili šegrte, bud svoju služinčad ili težake, jamčiti će za globe, na koje budu te osobe osudjene. § 57. Utjerane novčane globe i utržci dobiveni za prodanu divljač (§. 55. ovoga zakona) teku u zakladu za promicanje gospodarskih svrha kraljevina Hrvatske i Slavonije u smislu zakona od 25. rujna 1881. Oduzeto oružje (§. 49.) valja učiniti ne uporabivim, te ga kao staro željezo prodati na korist gore spomenute zaklade. Financijalnoj oblasti ima se svaki takav slučaj priobćiti, kad se komu oduzme oružje. Od utržka, koji se dobije od prodane divljači ili prodanog oružja ide jedna trećina prijavitelju. § 58. Novčanu globu valja i u osudi odmjeriti, bila ona ili ne bila utjerivom. Podjedno valja novčanu globu za slučaj neućerivosti, pretvoriti u kaznu prosta zatvora i to za svakih 5 forinta globe posve ili djelomice neutjerive, ima se dosuditi jedan dan prosta zatvora. Zatvor ne smije neprekidno trajati preko tri mjeseca. §. 59. Nadležna politička oblast dužna je, da postupa proti prekršiteljem ovoga zakona ne samo na prijavu oštećenika ili njegova osoblja, već i sama ureda radi, ako je doznala za prekršaj. §. 60. Za prekršaje ovoga zakona nadležna je u prvoj molbi kr. kotarska oblast ili gradsko poglavarstvo, u čijem je području prekršaj počinjen. Ako je prekršaj počinjen u području vise kotarskih oblasti ili gradskih poglavarstva, nadležna će biti ona kotarska oblast ili gradsko poglavarstvo kamo je prekršaj najprvo prijavljen. §. 61. Počini li prekršaj više osoba zajednički, jamče solidarno za naknadu štete. Novčanu globu valja u osudi napose odmjeriti svakomu prekršitelju. § 62. U osudi izrečenoj o samom prekršaju, valja takodjer ustanoviti odštete i troškove, koji su nastali s prekršaja, a prijavljeni su za razprave. Bude li tu ženik riešen od obtužbe, valja privatnoga tužitelja osuditi na naknadu postu povnoga troška. § ´J2. U pogledu molbenoga tečaja u slučajevih lovskoga prekršaja mjerodavne su ustanove zakona od 6. veljače 1886. ob ustroju županija i uredjenju uprave |
| ŠUMARSKI LIST 3/1893 str. 14 <-- 14 --> PDF |
- 88 u županijah i kotarih, odnosno zakona od 5. veljače 1886., kojim se preinačuju odnosno nadopunjuju nekoje ustanove zakona od 28. siečnja 1881. ob ustroju gradskih obćina u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji. § 64. Kažnjivost prekršaja lovskoga zakona zagodjuje na tri mjeseca od dana počinjena prekršaja, ako prekršitelj za toga vremena nije pozvan na odgovornost. Radi li se pako o činu, kažnjivu po zakonu kaznenom valjaju glede zagode ustanove kaznenoga zakona. Poglavje VI. Prelazne ustanove. §. 65. Lovne prekršaje, počinjene prije krieposti ovoga zakona, valja kako glede kazne, tako i naknade štete suditi po ustanovah zak. čl. KVIII.: 1870. o lovu. § 66. Zakupne pogodbe o lovištih obćinskih, sklopljene prije krieposti ovoga zakona, vriediti će i posije krieposti ovoga zakona za vrieme, za koje su utanačene. Zakupne pogodbe o lovištih privatnih, sklopljene prije krieposti ovoga zakona, razrješavaju se, ako im vrieme neizteče prije izminućem zakupnoga vremena o-inosnoga obćinskoga lovišta, u koliko dotično privatno lovište neodgovara zahtjevom §. 2. si. a) ovoga zakona. § 67. Zakonski se članak XVIII. od godine 1870. o lovu ovim dokida, izuzam ustanovu §. 1. toga zakonskoga članka, koja ostaje i nadalje u krieposti. §. 68. Provedba ovoga zakona povjeruje se banu kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Obrazloženje. U kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji uredjeno je pravo lova zakonskim člankom XVIII. od godine 1870 Dosadanje izkustvo pokazalo je, da su nekoje ustanove toga zakona nepodpune, te da je nuždno, da se preinači. Privita zakonska osnova o lovu ima dakle tu svrhu, da se opažene manjkavosti uklone i na taj način racionalno lovstvo što više unapriedi. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1893 str. 15 <-- 15 --> PDF |
- 89 - Ta zakonska osnova imađe šest poglavja, te radi: I. poglavje 0 pravu na lov, II. poglavje 0 lovostaji i lovitbi, III. poglavje 0 naknadi šteta, IV. poglavja 0 zaštiti lova, V. poglavje 0 lovnih prekršajih i kaznah, VI. poglavje 0 prelaznih ustanovah. Koli ugarski zakonski članak XX. 1883. o lovskom zakonu, toli i zakon 0 lovu, valjani u kraljevinah i zemljah, zastupanih u carevinskom vieću, polaze sa stanovišta, da pravo lova izvire iz zemljištnoga vlastnifitva. Time je načelno vlastnikom zemljišta priznano pravo lova na njihovih zemljištih, ali je to pravo glede izvršbe spomenutimi zakoni ograničeno odnosno stegnuto prema zahtjevom lovskoga redarstva i razumne lovitbe. Tako se za vlastito lovište zahtieva u Ugarskoj spojeni kompleks od 200 jutara, a u zemljah, zastupanih u carevinskom vieću, površina od 115 hektara. Izuzeta su od tud samo zemljišta, koja su ogradami ili prema svojem naravnom položaju više manje za se odieljena. Na takovih zemljištih pripada vlastniku pravo vršenja lova bez obzira na njihovu površinu. Sva ostala zemljišta, koja nemaju napomenuta svojstva, imadu se spojiti u zajednička lovišta. U Ugarskoj moraju vlastnici takovih zemljišta vršenje prava lova u obsegu tih lovišta u zakup dati, dočim u drugoj polovici monarkije pripada vršenje lovnoga prava u takovih lovi štih lovnim udrugam, koje su sastavljene od vlastnika dotičnih zemljišta i to tako da se lovišta ili u zakup dadu ili da se lovište povjeri upravi stručnjaka. Godišnji čisti prihod, koji daju ta zajednička lovišta, ima se koli u Ugarskoj, toli u zemljah, zastupanih u carevinskom vieću, razdieliti medju pojedine vlastnike dotičnog mjesta, preraa prostornom razmjerju njihovih zemljišta. Zakonski članak XVIII.: 1870. kojim je, kako je spomenuto u uvodu, uredjeno lovstvo u Hrvatskoj i Slavoniji, ukinuo je regalno pravo lova bez odštete (§. 1.), te dozvoljuje u §. 3. vršenje prava lova: a) vlastnikom spojena kompleksa od najmanje 200 katastralnih jutara; b) obćinam na prostoru, koji nije pridržan spomenutim vlastnikom. Lovski zakon, koji sada valja u Hrvatskoj i Slavoniji, jest dakle preraa navedenomu samo ondje spojio pravo lova s vlastničtvom zemljišta, gdje jedan te isti posjednik ima u neprekinutom spoju bar 200 katastralnih jutara posjeda, gdje toga nema, nije niti pravo lova spojeno sa zemljištnim vlastničtvom, nego je predano obćinam. Da je tomu tako, jasno proizlazi ne samo iz § 3. zakonskog članka XVIII. 1870., već i iz ustanove § 15. rečenoga zakonskoga članka, po kojoj godišnji čisti dohodak od obćinskih lovišta pripasti ima obćinskoj blagajni u svrhu pokrića obćinskih potreba. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1893 str. 16 <-- 16 --> PDF |
- 90 — Ovakovo uredjenje prava lova postoji već 22 godine u krieposti, pa je već prešlo i u praktični život. Jedino je dosadanje izkustvo pokazalo, da je lovište od 200 katastralnih jutara za racionalnu lovitbu odviše maleno. U istinu je vrlo težko na tako malenih lovištih razumno lovogojstvo i uzgoj divljati, pošto susjed susjedu pomaže trošiti divljač, uslied čega se njezin broj umanjuje, a osim toga je i pravedna razdjelba štete po divljači počinjene skoro nemoguća. Obće je poznato, da je lovstvo tim lošije, čim više lovskih medja imade. Iz svih tih razloga ukazalo se potrebitim, da se minimalna izmjera zemljišta za vlastito lovište povisi na 400 katastralnih jutara spojenoga kompleksa. U suglasju s tim vlastni su prema § 2. zakonske osnove vršiti pravo lova: a) vlastnici spojena kompleksa zemljišta od najmanje 400 katastralnih jutara. b) upravne obćine na svih zemljištih, koja nisu pridržana vlastnikom, spomenutim u točki a). § 3. Zakonske osnove označuju pojam spojenoga zemljišta istim načinom, kao što § 4. sada u krieposti stojećega zak. članka XVIII.: 1870. Ta oznaka sudara se i sličnimi oznakami drugih zakona o lovu. Po § 4. zakonske osnove imađu vlastnici zemljišta, koji su voljni služiti se pravom, što jim ga daje ovaj zakon, kod one kr. kotarske oblasti, u čijem području leži odnosni kompleks zemljišta, zamoliti, da jim se taj kompleks izluči kao posebno lovište, i to najkašnje tri mjeseca prije, nego što će minuti postojeći zakup obćinskog lovišta, u kom se nalazi kompleks zemljišta, što ga žele imati kao posebno lovište. Ako bi se obseg privatnog lovišta budi prodajom ili diobom budi inim kojim načinom promienio tako, da nebi odgovarao ustanovi § 2. si. a), valjati će i glede njega ustanova § 5. ovoga zakona, ali tek poslie izrainuća roka, do kojega je odnosno obćinsko lovište u zakup dano Sav prostor, koji nije izlučen za privatna lovišta, ima nadležna oblast u smislu § 5. u govoru stojeće zakonske osuove, saslušavši obćinska poglavarstva i stručnjake, porazdieliti u obćinska lovišta i to prema položaju zemljišta i obzirom na to, da se što uspješnije gojiti može divljač i vršiti lov, i da obseg jednog obćinskog lovišta nesmije manji biti od 1000 kat. jutara. Naprama do sada u krieposti stojećoj zakonskoj ustanovi, po kojoj je najmanji obseg obćinskog lovišta 200 kat. jut. iznašati morao, povećana je ta minimalna izmjera u predležećoj zakonskoj osnovi u interesu racionalnog lovstva za pođpunih 800 jutara. Ako se od zemljišta, spadajućih k obćinskom zakupu stvori privatno lovište, ili ako se tomu zakupu podvržena zemljišta spoje sa postojećim već privatnim lovištem, onda se pravo privatnog lova, koje se izvodi iz posjeda tih zemljišta tako dugo obustavlja, dok zakup traje. Izvandražbenim produljenjem zakupnog ugovora (§ 10.), nemože se rečena obustava produljiti. (Nastavit <5e se). |