DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1893 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 102 — ugljena, za tesanje i rezanje gradje, te za izradjivanje francezke duge hrvatski je radnik ponajbolji, dočim je Niemac ostao kod izradjivanja njemačke bačvarske gradje, u čemu je vrlo vješt; nu nadamo se, da će Niemac i u tom poslu malo po malo podleći hrvatskomu radniku, koji je počeo već izradjivati i tu vrst gradje. Odkad se je šumski obrt razmahati počeo, od onda nasta obćenita potreba, da se uvedu trgovačko-obrtne komore. Ovakovih ustrojeno je u Franceskoj najprije, a god. 1848. u Pruskoj, god. 1850. u Austriji, god. 1853. u Bavarskoj, god. 1854. u Wirtemberžkoj i god. 1861. u Saskoj. Vidili smo iz dotičnog izvješća riečke trg.-obrt. komore od god. 1852., kako je ustrojena, a isto tako ustrojena je i u Zagrebu, te u to doba i ona u Osieku, a tekar god. 1876. u Senju. Godine 1872. stvoren je obrtni zakon za slobodni obrt, a god. 1884. bje isti preinačen tako, da se tjeranje obrta dozvoljava samo zato sposobno proglašenim obrtnikom, kojim se propisuju i šegrtski nauci. God. 1882. ustrojena je obrtna stručna škola u Zagrebu i s ovom u savezu otvoreni su tečaji za nauke košararstva u Gospiću, Osieku i Bistrici, te god. 1885.—6. škola za drvorezbarstvo u M. Bistrici, Križevcih i Ogulinu. Sa potonjom stoji u savezu i urarska škola. Uslied ovakovog ustrojstva obrta bezdvojbeno možemo se nadati liepomu napredku, te suzbitku importiranju inozemne robe, prem glavnoj zadaći našeg drvarskog obrta još i danas dovoljna briga posvećena nije. Za procvat obrta imademo u Zagrebu dobro uredjivan list „Obrtnik", koji se i šumarom preporuča, a nemanjka već ni novčarskih zavoda itd. Po statističkih podatcih možemo navesti, da ima već sada u Hrvatskoj i Slavoniji kolara 854, stolara 910, tokara 100, rezbara 2, bačvara 513, tesača 223, graditelja 63, košarača 55, kalupčije 3, ladjara 25, sitara 37, drv. trgovaca 287, trgovaca pokućstva 34, drv. tvorničara 96. Ali i u šumskom drvarskom poslu ima množina radnika, koji takodjer osebujne sposobnosti zahtjevaju i koje takodjer punim pravom medju obrtnike računati možemo, a biti će po prilici ovi: Za izradbu francezke duge: 100 gospodara ili trgovca, 20 upravitelja, 35 ulagača, 80 razvrstača, 5500 radnika. Za izradbu njemačke bačvarske duge: 50 gospodara ili trgovaca, 8 upravitelja, 12 ulagača, 30 razvrstača, 2000 radnika. Za izradbu bukovih i jelovih duga: 20 gospodara ili trgovaca, 1 upravitelj, 2 ulagača, 4 razvrtača, 300 radnika. Za izradbu ručne tesane i rezane gradje: 100 gospodara ili trgovaca, 8 upravitelja, 12 ulagača, 30 razvrstača, 3000 radnika. Za izradbu mehanično rezane hrastove gradje: 13 gospodara ih trgovaca, 13 upravitelja, 14 ulagača, 18 razvrstača, 600 radnika. Za izradbu mehanično rezane bukove i meke gradje: 20 gospodara ili trgovaca, 10 upravitelja, 10 razvrstača, 400 radnika. |