DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1893 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 101 — tomu neima dvojbe, da su se tesari za taj posae mnogo kasnije razviti morali. Ako si pako predstavimo tadanje vrsti stanova, kako smo jur o tom spomenuli, onda znajuć, da se kod gradnje kuća nije gledalo na razkoš (luksus), jer nebijaše ni dvorova ni dvorana, nego su dapače krvatski i srbski knezovi, došav u današnju domovinu, prvobitno onakve palače gradili, kakove su po opisu iz centralne Afrike i Amerike kojega vojvode poludivljaka. Po Plinusu bile su rimske ladje iz crnogorice, a po Virg. Georgu III. bile su velike gradjevine iz smrekovine. Kuće Rimljana bile su drvene, slamom i trstikom pokrivene, a lilo je i drvenih ćuprija kao n. pr. na Tibru itd. Za vrieme došašća naših djedova imali su Rimljani već zidanih sgrada, dapače i veličanstvenih hramova, a zidari kao najstariji obrtnici svakako su stariji od tesača za gradnju kuća. U susjedstvu Rimljana naš je narod brzo koje kakve obrte naučiti mogao´ a samouka imao je od pradomovine kao svaki narod. Naši praotci nisu se prije došašća u našu domovinu bavili sa mornarstvom, pa od tud zaključujemo, da i majstorskih tesača nismo imali u ono doba niti za gradnju kuća, niti za brodogradnju, osim po kojega samouka, koji se je za primitivnu potrebu u svaki drvarski obrt po nješto razumio. Naš je narod dakle tek poslie VI. vieka počeo vrstne tesače ođgojivati, i to od kad je na jadranskom moru prisiljen bio ladje praviti, koje je naučio praviti po rimskih mođelih. Majstorija tesača u našem narodu razvila se već u VI. i VII. vieku za brodogradnju, a za gradnje kuća valjda u XI. i XII. vieku, od kako se mlinovi na vodu i suhare po Dalmaciji i oko Zagreba spominju. K tomu pridonio je osebujni pokret Hrvata pod upravom hrvatskih kraljeva, te mnoge gradnje kuća, brodova i samostana u ono doba. Uz tesače razvili su se i tokari, a talijanski tokari bijahu majstori najstariji, kao takodjer i oni uzduž našeg jadranskog mora. Kolari su kod Germana najvrstniji bili, pa prem da je i naš narod takovih samouka u domovini dosta imao, ipak se ovekov obrt tekar nakon gradnje cesta razvijati počeo i to kod nas tek poslie XVII. vieka. Prije došašća Franceza god. 1807.—1813. bila je riedkost viditi drugih kola, osim velikaških ili poštarskih, da su željezom okovana. U okolici Požege vidjena su tekar poslie g. 1830, prva željezom okovana kola. Francezi su prvi sagradili parižka teretna kola i od onda nastalo je u našoj đomoviniTmnogo kolara iz svih strana svieta, te se je naš narod počeo i kolarstvom baviti. Drvarski obrtnici počeli su svoj zanat podpuno tjerati poslie god. 1800., te su god. 1382. ustrojili majstorske cehove, imenito poslie god. 1828. u Pakracu, Jastrebarskom, Daruvaru, Virovitici, Kutjevu, dakle u svih većih gradovih i trgovištih. Mi bi mogli kazati, da su kod nas glavni obrtnici kolari i tesači Hrvati, dočim su tokari ponajviše Niemci i Talijani. Za ciepanje hrastova, za palenje |