DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1893 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 100 vih vođenih pila iza g. 1860. prenapravljeno tako, da sada na prasicu, koja za jednu testeru od 7 konjskih snaga troši jaram i pokreće već racionalnije vodeno kolo prenosom snage sa remenjem, a tim se pol snage prištedjuje. Ova vrst vodenih pila kadra je natjecati se sa svakom parnom pilom, osobito što se tiče njeke vrsti piljenica, koje se posije blanjaju. God. 1862. sagradio je grof Khuen-Hedervary u Markušici prvu parnu pilu za hrastovinu sa jarmovi množpila (Bundgatter). God. 1870. sagradio je Pongratz tvornicu na paru za mehaničku stolariju u Vrbovskom, koju je g. 1882. pretvorio Schlesinger u pilu za bukove tavolete sa fournir-noževi. God. 1851. sagradio je u Prezidu parnu pilu V. Velasti iz Ljubljane, koja je slična Durbešićevoj. God. 1874. sagradila je Thurn-Taxis parnu pilu sa Thopamovi jarmovi množpila za mekanu gradju uz okružače za bukove tavolete. God. 1883. sagradio je Riese-Stahlburg u Kaptolu parnu pilu amerikansku s okružačami za rezanje hrastovine. God. 1882. sagradila su braća Radošević parnu tvornicu u Lokvah za okrugle palice, a god. 1884. i vodenu pilu sa Tjseherovim jarmom sa množ pila za bukove tavolete. God. 1884. sagradio je Alnoch u Bregani na vodi tvornicu za palice ki šobrana i za šetnju. God. 1856. sagradio je Reiszner u Osieku tvornicu za žigice. God. 1887. sagradila je Vagnerica u Velikoj tvornicu na vodu za kolarstvo. God. 1882. sagradilo je englezko družtvo: „The Oac Extract Comp." u Županji prvu tvornicu tanina sa mehaničkim bačvarstvom. God. 1872. sagradio je Pongratz parketnu tvornicu u Zagrebu. Iz do sad spomenutog razabrati ćemo samo povjestni razvitak u hrvat skom drvarstvu, a u kakvom je zaista stanju razvitka, dokazati ću kasnije. U drvarskom obrtu: U povjesti starih naroda spominje se na više mjestih o brodogradji, bojnih kola, hramovih i o drugih gradjevinah, kod kojih su drvarski obrtnici u dosta razvijenom stanju svoje umjeće dokazali, što nam i opisivanje drvarskog orudja tadanjeg doba svjedoči. Da su Rimljani drvarski obrt kao posebnu kastu (kollegium) gojiti mo rali, dokazuju nedvojbeno mnogobrojne sagradjene ladje, a prema tomu su Hrvati i Srbi, koji su bili u neposrednom dodiru s ovakimi radnici, uviditi mo rali važnost šumskog obrta, pošto je onda bilo dosta tokara, koji su pravili okrugle stupice na ladjah i rabili za prenos koturice (Seilrollen) itd. Tesači su svakako najstariji obrtnici, jer je ove stvorila prieka potreba kod gradnje kuća i brodogradja. Osobito za hrvatskih kraljeva god. 900. do 1102. bilo je takovih obrtnika ponajviše osim šum. radnika, koji su stabla samo u okruglom sjekli, ali jih nisu prema svojoj svrhi izradjivali. Gradnja kuća nije one vještine zahtjevala kao brodogradnja, te prema |