DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1893 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 99 — goše Francezi, dapače u malom obrtu i nadkriliše, kao što u najnovije doba nadkriljuju Amerikanci sve druge narode i u tom. U Austriji i Njemačkoj počelo se je napredovati na mehaničkoj izradbi drva tek poslie g. 1840. U razdobju dakle od g. 1800. do danas usavršili su tehnici proizvadjanje drvarske robe na različite načine tako daleko, da se dan danas drvo ne samo mehanički, nego i u svakom obliku tokariti, rezbariti, vrtati, dubsti, plesti, savijati, lupiti i stiskati može, pa je skoro do toga došlo, da u drvarskom obrtu neima predmeta, koji bi se morao samo rukom obdjelati, a da se nebi i mehanički proizvadjati dao u ovakovih oblicih, kojima se upravo čudom čudimo. Tko nepozna mehanički natokarene palice u svakovrstnih fagonah i okruglih ili plosnatih ili grbavih, kao što su to kundaci za puške; tko nepozna lupine iz drva, koje se kao artija bud na okrug stabla ili uzduž žice ili hoblanjem amerikanskih noževa ili rezanjem franceskih fournirpila snimlju; tko nepozna vrtače, s kojima se probušuju rupe za vez gradje u svakom položaju, kao što se to vidi u tršćanskom arsenalu, a tko nezna, da se sad najtočnije može dubsti glavčina u kolarstvu, te tko nepozna Grossmanove drvene rozete kao najjeftiniji nakit kod stolarstva, utisnut iz drva, a komu je danas nepoznata drvena klompa, kotač, stolac itd., dapače i izrezana drvena glava, poput čovječje ili drugog kojeg oblika? Sve ovo strojevi rade, a čovjek takove strojeve samo poslužuje i gotove predmete za uporabu slaže. Samo mehanikom uspjelo je drvenu vunu jejtino proizvadjati ili iz drvenog sitniša, kao n. pr. iz piljotina pomoćju lučbe prešati koji hoćeš predmet, koji je potrebit u kućanstvu ili kod proivzadjanja artije i tanina. A što će još svega biti, kad se već danas drvo za marvu kao hranivo priugotavlja? Ako na čas promotrimo naše odnošaje, te prispodobimo naš napredak s onim, što do sad rekosmo, onda ponovno moramo priznati, da se naše drvarstvo takmiti može već sada sa najnaprednijimi državami. God. 1800. podignuta je na vodi Rječina prva mehanička pila po Peši i Prosenu iz Grobnika sa 4 testere za izradbu razne rezane gradje i to: smrekove, jelove, bukove, a najviše javorove, što ihnogobrojni oko Grobnika izrabljuju, a od tada do danas izgradjeno je sličnih pila venecijanskog sustava njih 50 na broju sa 99 testera (pleha), koje pile pokreće 297 konjskih ili 2079 ljudskih snaga. Ove pile izradjuju ponajviše jelovinu i smrekovinu, a manje bukovinu. God. 1850. sagradio je Durbešić u Crnomlugu pilanu na paru na 6 jarmova, od kojih ima svaki po 1—2 testere sa snagom oko 25 konjskih sila, a izradjuju se ponajviše bukovi tavoleti, a manje jelove i smrekove žaganice i tavaloni. Sustav ovih pila je kombiniran mletački, jer silu prenaša remenjejer su u jarmu dvie mjesto jedne testere, a osim toga na pokretnom kolu stoji teretno kolo, koje brzinu regulira, dočim toga prasica neima. Taj kombinovani sustav preinačio je mnoge starije vodene pile na prasice, te je mnogo ovako |