DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1893 str. 16 <-- 16 --> PDF |
- 90 — Ovakovo uredjenje prava lova postoji već 22 godine u krieposti, pa je već prešlo i u praktični život. Jedino je dosadanje izkustvo pokazalo, da je lovište od 200 katastralnih jutara za racionalnu lovitbu odviše maleno. U istinu je vrlo težko na tako malenih lovištih razumno lovogojstvo i uzgoj divljati, pošto susjed susjedu pomaže trošiti divljač, uslied čega se njezin broj umanjuje, a osim toga je i pravedna razdjelba štete po divljači počinjene skoro nemoguća. Obće je poznato, da je lovstvo tim lošije, čim više lovskih medja imade. Iz svih tih razloga ukazalo se potrebitim, da se minimalna izmjera zemljišta za vlastito lovište povisi na 400 katastralnih jutara spojenoga kompleksa. U suglasju s tim vlastni su prema § 2. zakonske osnove vršiti pravo lova: a) vlastnici spojena kompleksa zemljišta od najmanje 400 katastralnih jutara. b) upravne obćine na svih zemljištih, koja nisu pridržana vlastnikom, spomenutim u točki a). § 3. Zakonske osnove označuju pojam spojenoga zemljišta istim načinom, kao što § 4. sada u krieposti stojećega zak. članka XVIII.: 1870. Ta oznaka sudara se i sličnimi oznakami drugih zakona o lovu. Po § 4. zakonske osnove imađu vlastnici zemljišta, koji su voljni služiti se pravom, što jim ga daje ovaj zakon, kod one kr. kotarske oblasti, u čijem području leži odnosni kompleks zemljišta, zamoliti, da jim se taj kompleks izluči kao posebno lovište, i to najkašnje tri mjeseca prije, nego što će minuti postojeći zakup obćinskog lovišta, u kom se nalazi kompleks zemljišta, što ga žele imati kao posebno lovište. Ako bi se obseg privatnog lovišta budi prodajom ili diobom budi inim kojim načinom promienio tako, da nebi odgovarao ustanovi § 2. si. a), valjati će i glede njega ustanova § 5. ovoga zakona, ali tek poslie izrainuća roka, do kojega je odnosno obćinsko lovište u zakup dano Sav prostor, koji nije izlučen za privatna lovišta, ima nadležna oblast u smislu § 5. u govoru stojeće zakonske osuove, saslušavši obćinska poglavarstva i stručnjake, porazdieliti u obćinska lovišta i to prema položaju zemljišta i obzirom na to, da se što uspješnije gojiti može divljač i vršiti lov, i da obseg jednog obćinskog lovišta nesmije manji biti od 1000 kat. jutara. Naprama do sada u krieposti stojećoj zakonskoj ustanovi, po kojoj je najmanji obseg obćinskog lovišta 200 kat. jut. iznašati morao, povećana je ta minimalna izmjera u predležećoj zakonskoj osnovi u interesu racionalnog lovstva za pođpunih 800 jutara. Ako se od zemljišta, spadajućih k obćinskom zakupu stvori privatno lovište, ili ako se tomu zakupu podvržena zemljišta spoje sa postojećim već privatnim lovištem, onda se pravo privatnog lova, koje se izvodi iz posjeda tih zemljišta tako dugo obustavlja, dok zakup traje. Izvandražbenim produljenjem zakupnog ugovora (§ 10.), nemože se rečena obustava produljiti. (Nastavit <5e se). |