DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1893 str. 7 <-- 7 --> PDF |
, .-; ^ 43 ™-, ,, ´ 4 Sa strane slikovne ploče pričvršćen je mali šiljak, koji 6e pokazivati brojeve, kad se bude kamera otvarala, i to zato, da se može ođčitati udaljenost slike od glavne točke (v, 2. h). Prema gore spomenutom promjera slikovne ploče, ima se tražiti shodan objektiv. Objektivi su danas u fotograflčkoj .struci skoro posve usavršeni, a takovi objektivi mogu se umetnnti samo prema iomn^,kakovu sliku želimo imati, naime da li jasniju, manja ili veću. U tu svrhu najt:olje zadovoljavaju aplanati, euriscopi, pantoskopi, anastigmati i t đ. Postupanje kod samoga snimanja, te sa slikom jest onakovo, kakovo je i kod svakog drugog fotografiranja; nu buduć se stablo može pril<:azati i u negativi , i jer tim njegova slika nije ničim pokvarena, to je ovim načinom mnogo od posla prištedjeno, docim je taj posao kod običnog fotografiranja sbog ljepote slike neizbježiv.. Samo se. sbog jasnoće slike može ploča u stanovitu raztopinu zamočiti. Kod snimanja slike postavi se stroj liorizontalBo na poznatu udaljenost i tako se žira, da slabio, koje hoćemo da snimimo, pada u sredinu, a ostala stabla ako ih imade, dođju sa strane, te se tako prema navedenom dalje postupa. Eazumjeva se, da će moj fotografički stroj služiti ponajviše ondje, gdje se hoće da proračuna kubičnina uzor-stabala, te kod ispitivanja procjene stabala i kod rektificiranja drugih mjerača visine. Fotografički deudrometer je lakši od običnog mjeraćeg stola, te ga Jedan čovjek lako može nositi. Obširnije o fotografiji n obće, a napose o fotogrammetriji i fotografičkom đenđrometru razpravljati ću drugom sgođom. Primjećujem, da sam na moj fotografički deudrometer zatražio privilegij. n.. Spružive Hi izvlašlve skele (grušt). Spruživi grušt, kako sam ga ja sastavio, sastavljen je iz povoljnog broja unutra i van povlačećih se drvenih ili kovinastih dielova, koji sa tako međjusobno spojem, da se razstaviti ne mogu, ako se izvlače ili uvlače. Svaki dio tog grušta na stanovitom mjestu proviđjen je koloturicami, preko kojih su tako, užeta ili lanci prevučeni, da se dielovi grušta, ako je grušt sklopljen, kad se slobodni krajevi lanca ili užeta ma kojom silom povuku^ jedan iz drugog do stanovite mjere izvući mogu tako, da postane grušt višekrat dulji, nego što je bio. Ako grušt u skopljenom stanju osovce stoji, onda se ti dielovi izvlače ih spruže u vis; ako sklopljen grušt nagnuto stoji iU ako leži, onda se ti dielovi izvlače koso, odnosno vodoravno. Ako je grušt spružen okomito ili koso, onda se sklopi sam od svoje te |
| ŠUMARSKI LIST 2/1893 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 4A — zine, čim se povučeni krajevi užeta odpuste, ako je pako grošt vodoravno spražea, onda´s.e sklopi natrag, čim se uielovi posebnim i na stanovitom mjestu prikopčanim užećom povuku natrag. Slobodni kraj užeta ili ianca, kojim se gfašt izvlači ili uvlači, pričvrsti se 0 valjak, koji se namjesti u dolujem dieln ili izpod grašta i koji se tada poinoćju poluge rukom ili ma kojim drugim motorom okretati može u svrhu, da vučenje užeta ili lanca, odnosno izvlačenja i uvlačenje grušta bude brže i sigurnije. Spruživi grušt sastavio sam na dva načina tako, da imadem dvie vrsti grušta. Prva je vrst, kako to pokazuje lik L, kad se naime grašt izvlači u vertikalnom proreza, dočim lik 2. pokazuje sklopljen grnst (u perspektivi), Druga je vrst, kako pokazuje lik 3- vertikalni prorez grušta t, j . kad se gruSt u vis izvlači, a lik 4. pokazuje korizontaini prorez lika 3., te lik 5. prorez vodoravno izvlaćećeg se grušta. Kako se vidi iz lika 1. i 2., sastoji se spruživi grušt prve vrsti iz povoljnog broja dielova a\ a´\ «^ a^, ... . kojih su postrani bridovi h\ ž>-, l^^ međjusobno poput § spojeni tako, da sačinjavaju žljebove, u kojih se žljebovih dielovi mj)gu izvlačiti i uvlačiti, bez da se razstaviti mogu. Svi dielovi (lik 2.), osim diela a\ imaju na priečki, koja nesmije biti posve na gornjem kraju oklopa kolotura S, dočim na doljnem kraju svakog diela izim prvoga a^, je^t oklop koloture sasina na dolnjoj priečki. U oklopih koloturica učvršćeni su koloturi r, preko kojih je prevučeno uže ili lanac Jc^ od kojega je jedan kraj na najdolnjoj priečki izvlačećeg se diela a* u h pričvršćen, dočim drugi kraj užeta ili lanca prolazi preko svih koloturica i izlazi preko kolotura dolnje ili gornje priečke izvlaćećeg se zadnjeg diela a-´^, kako u liku 2. pokazuje slovo k^. Ako je kraj užeta k´^. izašao van, onda se prevuče preko valjka, koji se ili na zadnjom dielu a^, odnosno a^- pričvrsti ili pako preko valjka, koji takodjer posebice pričvršćen biti može. Kod lahkih grušta može se uže k-i prostom rukom vući, dočim kod većih grušta u slučaju, ako ide uže preko valjka, može se uže rukom ili pomoćju kojeg motora vući, da se svi djeiovi izvuku i da se grušt spruži. Kod većih grušta na istoj strani može se istim načinom preko isto tako postavljenih kolotura još jedno uže prevući u svrhu, da se druga nova sila upotrebiti aiože. Vučenjem užeta ili lanca k´ najprije se izvuče dio a´^ dotle, dok najdoljna priečka i čvor k nedodje u jednaku visinu sa gornjom koloturicom S drugoga diela a" (lik L), a tad se izvuče drugi dio a- skupa sa prvim dielom a^ dotle, dok najdolnja priečka ovog drugog diela Bedodje u istu visinu sa gornjim koioturom trećega diela a^ i t, đ. Ako se uzetom k^ popusti, onda će se podignuti dielovi jedan za drugiisi uslied vlastite težine natrag sklopiti. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1893 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 45 — Takav je postupak i kod druge vrsti gmšta (lik 3., 4., 5. i 6.), samo što đielovi oisii sa strane pomoćju žljebova spojeni^ nego se faktično cieli prvi dio a* nalazi u drugom dielu a^, a sva tri mogu biti u cetvitoni i t d. Kod izvlačerija je posljedak isti, jer se gore opisani postupak, koji se kod prve vnsti jednostrano dogadja, može kod ove vrsti na dvie strane uže ili lanac Y-^ prevuči (lik 4.j, dapače i na sve četiri strane grušta, ako je grušt četverokutan. Izpod grusta ili sa strane u pravcu, prema kojemu se krajevi užeta k^ vuku, namjeste se valjci, pomoćju kojih se mogu užeta ili lanci odnosno dielovi grušta lakše izvući. Kod velikih stojećih grušta nije dovoljna ručna snaga, nego konjska, parna ili munjevna. Ako li se pako grušti prve ili druge vrsti postave horizotalno i ako se isti postupak ucioij onda će se izvući i dielovi takodjer horizontalno, kako se to primjerice u liku 5. i 6. vidi. U slučaju, ako se grušt natrag sklopiti ima, onda se mora na prvom dielu a" (lik 5.) pričvrstiti drugo uže K, pomoćju koga se može horizontalno izvučeni grušt natrag povući. Praktična uporaba spruživih ili izviačivih grušta prve vrsti u šumarstvu i mjera čin i. Po liku 1 i 2 sastavljen je grušt prve vrsti što r^oguće laganijeg sastava. Dielovi odnosno sklopljeni grušt dugačak je 2´5 cmt., a širok 20 cmt. Debljina grušta zavisi o broju izvlačećih se dielova. Svaki dio TU debljini zaprema 2—3 cm. Prema tomu je debljina grušta 20—30 cm., ako ima 10 dieiova. Gornja priečka točno je kod 2 m. visine na svakom dielu, a na svakoj gornjoj priečki točno kod 2 cm. sa koloturicami (tik 2) tako providjena, da se od svakoga diela točno 2 m. izvući može. Ako dakle grušt 10 dielova ima, onda se može grušt u visinu 20 m. spružiti. Da bude grušt lakši za ovu porabu, ima svaki njegov dio samo prlečke^ na kojih se nalaze parni decimetri, te je grušt 25—35 klg. težak, a može ga jedan čovjek nositi. Ova mjerača za visine stabala imade odozdo gore ubilježene metre tako, da aajgornji izvlačni dio imade najveći broj. Pojedini metri razdieljeni su na take decimetre. Ako se ta mjerača udesi tako, da imade priečke, na kojih su samo polovice metara ubilježene, onda postane mnogo lakšom. Kod porabe ima se mjerača pomoćju posebnog stalka ili podpona uzdržati osovno. Da je u šumi posve praktična, o tom ne mogu uztvrditi, ali za slučaj, ako bi se htjelo rastuće t. j . stojeće stablo kakovom mjerom mjeritij onda bi se moglo to Samo ovom mjeračom postići. Buđuć je ova mjerača u ovu svrhu razđleljena u metre i decimetre, može dobro služiti za izpitivanje drugih altimetra ili visomjera, jer se na njoj može neposred.no visina odćitati ili ako altimeter nepokazuje pravo visine, onda se može opetovanim mjerenjem izpraviti. U niveliranju kod dubljina i visina naglo se spuštajućega tla može služiti za motku, a u tu svrhu je mjerača sastavljena iz tri djela i točno u metre razdieljena. Sklopljena motka je dugačka 2*5—3*5 cmt. široka 15 cmt, a jaka 10 emt.j te se može spružiti 6 do 9 met. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1893 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 46 U moraarici, vatrogastvu, graditeljstvu i gospodarstva služiti može ovaj grušt za liestve, male mostove izmedj brodova, dizala itđ. iz 3 do 5 dielova od veličine, kako ju već svrha zahtjeva. . Druga vrst grušta može poslužiti u ovih navedenih slučajevih upravo onako, kao i prva vrst, a osim toga, pošto se ova vrst gra^tai u najjačoj i najvećoj mjeri sastaviti dade, mQže se uporabiti Još i u vojniStvu kod pionira (lik 5) i za mostove, koji se sjedne obale na drugu prebaciti mogu, U tu svrhu ima se samo shodno na jednoj obali pomoćju kotva i poluga pričvrstiti i onda povući uže, da se dielovi izvuku i prieko rieke ili ponora pruže. Kazumjeva se, da je takav most jaSi, čita je kraći. Svaki dio grušta (lik 5) obije se na gornjoj strani mostnicama. Takav most može se spružiti 20-40 mt. daleko, samo što treba onda više ručnih snaga, a prieko njega može više ljudi prelaziti. U ratnoj mornarici mogu se takodjer ovakovi mostovi uspješno rabiti. Sklopljen most dugačak je 8 — 12 m., širok 2-5 du 3´5 m,, a visok I* m. 1*5 mt U vojničtvu može se takav grušt prema napravi (lik 3) upotrebiti i za veđete, koje služe za pretraživanje zemljišta i kretanje neprijatelja. Takove veđete pričvi-šćene su na kolih, te se mogu , voziti, ako se polože i sklope. Jedna sklopljena vedeta dugačka je 3—5 mt.. široka 0-80—1 mi, a jaka 0´8 —1 mt, te se može pružiti u vis od 8 do 16 mt. U vatrogastvu može se rabiti ovaj grušt za vježbalačke tornjeve i kod gašenja za noseće tornjeve u svrhu brzog dolazka izvana u najgornje spra^ ove goruće zgrade, nadalje za spašavanje ljudi i brzog transportiranja pokućtva kroz prozore iz najvisokijih spratova, bez da se takovo pokućtvo pokvari. U. tu svrhu sagradjeni su gruštovi onako, kako to lik 3 pokazuje. Na podu -P. smjeste se ljudi ili roba, a radi lagšeg dovažanja postavljen je grušt i učvršćen na kolih. Takav grušt sklopljen visok je 5 — 10 m., a 1.5—2 debeo. Spružen grušt u vis može doseći 15—40 mt. II graditeljstvu može se ovaj grušt rabiti mjesto onih grušteva, koje zidari uzidjuju u stiene zgrade ili ga grade tik zgrade do najveće visine zgrade. Spruživi grušt služi mjesto takovog grušta, a gradnja takovih grušta nije za pođuzetničtvo skupo. Ovim gruštom mogu se visoko podići radnici, sprave i podovi, te se može na njih u povoljnoj visiui, zidati. U tu svrhu je na unutarnjeoi đielu a´ (lik 3) priredjen podac P., koji se može pružiti preko svih ottalih dielova. Oko jedne zgrade trebalo bi više grušteva i spojiti medjusobno podove P. u slučaju, ako se u istoj visini radi: Za svaku zgradu nije potrebito posebice ovakove grušteve graditi, jer se jedni te isti lako k drugoj zgradi precašati mogu, bez da se razstavljaju, pošto su odozdol proviđjeni kolesi. Isto tako mogu u velikih crkvah i zgradah slikari i vajari na ovakovih gruštah posve lako stropove i stiene slikati i vajati, te netrebaju izmriežati Btiene svakakvim! gređami, jer to´ mnogo troška stoji. Takovi gruštevi velik m J-Sto onako, kakovi se rabe i kod vatrogastva. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1893 str. 11 <-- 11 --> PDF |
^ 47 ~- Odtud se razabire, da se ova vrst grušta može upotrebiti n razne koristne svrhe, a osim toga i ^a svetionike kod mora i za električne svetioaike u gradovih kod raznih prigoda, te prigodom izložba za zabijače pilota i t. đ. Takav grušt kao svetionik, kad je sklopljen visok je 2*5 m., 0 5 — 1 m. širok i jak, te se može spružiti 8—16 m, u vis. Svi do sad navedeni gruštevi mogu se sprnžiti sa jednom dvostrukom ili ručnom snagom, nu ručnu snagu može zamieniti i snsga kakovog drugog motora. Gruštom, gradjenim po liku 3. može se pomoćju parne snage podignuti i spružiti toranj do najveće visine. U tu svrhu treba da je grašt čvrst gradjen iz drva i po poti^ebi okovan željezom. Takav spruživi toranj, ako je sklopljen, bio bi visok 10 — 20 m., 5—20 m. širok i jak, a spružiti bi se mogao u vis 100—400 metara. Ovakav toranj mogo bi se sagraditi na izložbi u svrhu, da se na njem mogu posjetitelji podići u vis do velike visine, da razvide eielu okolicu. — Trošak gradnje grušta za´ praktičnu porabu razmjeran je i nije velik, a zavisi 0 jakosti gradje i veličine, te i svrhe, u koju ima služiti. Kod većih -gruštova povisuju nabavnu cienu oni strojevi, koji se imaju pri tom upotrebiti; — Do 100 metara visine sprožen grušt nestoji premnogo, dočim za veće vrsine rasta nabavni trošak progresivno. Za grušte, kako su gore opisani, zatražio sam patent u svih zemaljah. V."^ Razvitak drvarskog obrta^ trgovine I industrije. u predmetu ovom da mogu do temeljnih zaključaka doći, morao sam skoro sve povjesti do danas prelistati, a da svrnem pozornost povjestoičara i na potrebu naše šumske povjestig o kojoj još traga neima, dodirnuo sam dapače i pradavninu. Samo tako mogao sam potrebite podatke povezati, da bude i nepovjestničaru moja razprava razumljiva. Učinio sam to nadalje i zato, što pređpostavljam, da je to potrebito u obrana mojih zaključaka, kojima se đosadanje predsude bez temelja u mnogom protive i da nevjernike ođputim na nauku povjesti, te da se tako vremenom razbistre zamršeni i pomućeni pojmovi u povjesti šumarstva, odnosila se ova na vrst drva^ obrta ili ma na koju mu drago šumsku čest. Nastojati ću ipak, da što kraće moje zaključke opišem, a da se u toj zadaći mučno sabrani moji podatci za buduću raduju šum. povjesti neizgube, naći će ih čitatelj u „Šumarskom Ustu" podnađpisom: „Pabirci za povjest hrvatsko-srbskib šumL" 0 vrsti drva. Iz. povjestnih podataka razabire se, da je hrastovina po ^ Vidi opazku uredniČtva na. str, 24. broja I. ,,Šura. lista za god, 1892 |