DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1893 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— ´TO´ — Aleksander K^/ser ; šum. kandidatima I. razreda dosadanji siim. vježbenici Ernst Hanto š i Emil To r a i, a šum. kaBdidatima 1. rasreda šum. kandidati IL razreda Emil Kundrat, Emil E e Š a e r, Juiijo Morway i´Aleks. M a r i a n 7 L — Kod kr. šumskog ureda u Otočcu povjerena je uprava rečenog ureda đosadanjem upravitelju za pošumljenje krasa kr. šumarniku Eduardu Malbohanu . Osim toga imeBOvani su kr. nadšumarima kr. šumar Vinko D r a 6 a r ; šumarima I. razreda imenovani su Šumari 11. razreda Viihelm Per e i Kamilo Z a j c, a šum. kandidatima I. razreda šum. vježbenici IL razreda Joban Š i m a t o v i 1. razreda, te mu je povjereno vodstvo kr. šumarskog knjigovodstva u Otočcu ; Nikola Sabli d kr. šumsko-rafiunarskim oficijalom I. razreda kod šumskoga knjigovodstva u Otoi^cu; Mijo Križa n i Mijo Bošnja k kr. šumsko-raGunarskimi oficijali II. razreda kod kr, šumskog knjigovodstva n Zagrebu 5 Bela pl. Thuransk j kr. šumsko-računarskim oficijalom III. razreda kod kr. šumskoga knjigovodstva u Otočcu; upravljaju(5i nadšumar Hinko Straša k kr. kontrolirajućim nadšumarom II. razreda, kr. šumar I. razreda Mibael Masle k kr, npravljajut^im nadsamarom; kr, šumari II. razreda G-eza pL H 0 r V a tj Josip K 0 z a r a č i Eobert Bokor kr, šumarima I. razreda ; šumarski kandidat Pavao Dianovsk y kr; šumarom [I. razreda i šumarski vježbenik IL razreda Gjuro pL L e b 0 c z k 7 kr. šumarskim vježbenikom I. razreda ; računarski oficijal L razreda Vilim M aren i č računarskim reviđentom i upraviteljem Šumskog knjigovodstva kod kr. nadšumarskog ureda u Vinkovcih, a kr. računarski oficijal II, razreda Hinko Sol e kr. računarskim oficijalom I, razreda kod istoga knjigovodstva. Umro. Lugar brodske imovne ob Fo pređlogu nadlugara MikinČiča i Rakitiča sakupljeno je medju lugarima 21 for. 20 novč. za pokojnikovu udovu« Ugledali se u sličnom slučaju u taj liep primjer i drugi! Šumarsko i gospodarsko knjlžtvo, Tiskane su siieđede nove knjige: Statistiscbes Jabrbucb des k. k, Ackerbauministeriums fiir das Jabr 1800.^ 2. Heft: „Forst u. J a g d s t a t i s t i k", 8^ Wienj k. k. Hof-u, Staatsdruckerei, a stoji 5 mrk. — E n g e 1, Commer, R, Aeks.: „Ungarns Ho Iz i n đ u s t r i e fiir Holzbandler, Holzindustrielle, Porstwirtbe u, s. w. Eine Monograpbie", 2. Tbeil, gr. 8**,^ Wien, W. Frick, a stoji ukupno 9*60 mrk. — yelnovsk7, Frof. Dr. J.: „Neue Naebtrage zur Flora v,on Buigarien " (Aus Sitzungsber. d. k. bobmiscben Gesellscb. đ. Wiss,) gr, 8^, Prag, F, Bivnač, a stoji 24 novČ. -´ Siinioe« Natječaj. Kod kr. šumskog ravnateljstva u Zagrebu imaju se popuniti 7 lugarakib mjesta IV. razreda. Beriva su 8liede Molitelji imaju svoje molbenice predložiti rečenom ravnateljstvu za 6 tjedana. Trazi se mjernik, koji će preduzeti omedjašenje međja kod vlastelinstva u Kutjevu u nkupnoj duljini od 376 kilometara, a platit de mu se 14 for. od kilometra obavljenog posb, l^ernik imati_ de esim toga toSno postaviti medjašmce sa stupovi, koji (5e mu se dopremiti, te vlastitim troSkom međjašnice prosjeci sa 4 met. širokimi prosjeci Sav ovaj posao ima mjernik valjano dovršiti kroz lieio a s Pobližu uputti daje šumski ured vlastelinstva u Kutjevn " |
| ŠUMARSKI LIST 2/1893 str. 35 <-- 35 --> PDF |
~ 71 ~ Smrtni strah, kod životinja (Kiataplexija), Ne samo da se ljudi od straKa uko2e ili „odrvene", nego se od stralaa i Životiaje ukoSe fc j , Životinje n strahu padaju u mrtvilo (ulivat). Mnoge životinje odrvene od straha i užasa, ako se naglo rukom dohvate ili ako se trgnu, te čvrsto rukama drže njekoliko gasova. Kod takove životinje prestaje hotifeno gibanje, oko ima neobičan tudji pogled, a disanje je posve slabo i duboko, U takovom sluSaju može se životinja postaviti po volji u kakov mu drago položaj, a nede se micati ni za Četvrt sata, ma da se takova životinja rukom i nedrži. Učeni pater Athanasij Kirchner u svom dielu: „Aro magna lucis et imbre** (Velika umjetnost svjetla i sjene), koje je tiskano u Rimu god. 1646.^ priobcuje zanimiv pokus pod nadpisom „Experimentum mirabili đe imaginatione gallinae" (Čudnovati pokus uobražavajuce se kokoši). Ako se naime kokos rukom na ledjih i po straui tiela pritisne na pod, te ako se od kljuna, koji mora tik na podu ležati, potegne sa kredom crta na podu, onda ce kokoš, bez da Se makne, ostati na podu ležati, kao da je prikovana, Rečeni pisac svezao je prije pokusa noge kokoši, te priča, da si je kokoS utvarala, da je jos uviek svezana (prem ju je poslie odriešio) misleći, da je kredom po podu povučena crta okrajak konopca, s kojim je kokoš prije pokusa svezao. Prof, Czernak dokazao je drugim pokusom, daje suvišno prije vezati noge kokoši sa konopcem i da netreba od kljuna po podu kredom crtu povuci, pošto se u gornjem slučaju kokos svakako od straha ukoči. On dokazuje, da se guske, patke i ćurke (pure), labuđi i t. d. po gore opisanom postupku, ma da se brane i otimlju, koliko mu drago, ipak posve ukoče od samog straha. Dapače može se ukočena kokoš čak i kotrljati, bez da se makne, kao da ju nevidljiva ruka ua istom mjestu drži, samo Što ovako u mrtvrlo zaljuljane životinje svoju glavu pružaju u prvobitni položaj. Manje ptice, kao: zelenka, crvenovoljka, češljugar (gardeiac) mogu još brže pasti u mrtvilo, a ovakove pokuse čine čarobnjaci najradje. Osobito naši liepi kanarinei u ruci Čarobnjaka najbrže padaju u mrtvilo. Čarobnjak naime položi kanarinca s ledjima na dlauj te držeč mu drugom rukom nožice, zaniše ga u zraku po koji put i kanarinac odmah padne u mrtvilo. Potočni rak ostane od straha ukočen, ako se naglo rukom primi i nosom na stol postavi. Žabe i tritoni najbrže padaju u mrtvilo, ako se naglo s klieštama ili zamkom za stražnju nogu ili za rep uhvate. Ovako od straha ukočene žabe mogu se u vodu uroniti ili na stol postaviti, te su više sati posve ukočene i bezčutljive kao kakove Iješine. Ali ako jim se zamka odrieši ili ako se na ruku postave, onda če odmah postati opet čutljive. Frof. Preyer, bivSi u Kajiru, začudio je Čudom egipatske čarobnjake tim, što je velike afričke guštere, koji su više stopž. dugački, uljuljao u mrtvilo, metnuvŠi jih na ledja. Od Četveronožaca može se osobito brzo u mrtvilo uljuljati vjeverica i zamoreica, te ostaju u tom stanju na ledjih dugo ležati, Ovakovi pohusi nedjeluju niti na pea, niti na mačku, a to stoga, što su se te životinje na čovjeka priučile, te se neplaše, ako se rukom dotaknu. Konji i krave stoje nepomično ukočeno ´onda, ako se oko trupla opaSu sa širokim pojasom, te ako se onda podignu u vis sa porankom, kako to biva kod ukrcanja konja i volova u ladju. Ako je konj ma kako nemiran, odmah će se od straha ukočiti odnosno od straha u mrtvilo pasti, čim se takav nemiran konj u vis podigne t. j . čim osjeti, da ga pod nogama zemlja nenosi. Kabaeni ugalj kao neprijatelj drveća. -— Ako promotrimo kroz povećalo prerez lista (n. pr, bukova), opazit demo mnogo sitnih puČ; (Spaltofnungeu), koje vode u zračnu utlinu (Athemhohle), koja stoji s obližnjimi stanicami u savezu, te je posrednik |
| ŠUMARSKI LIST 2/1893 str. 37 <-- 37 --> PDF |
73 naime, kako je koja vrst vite ili aaanje dutljiva^ t. j . kojoj sumporna kiselina viŽe ili maDJe škodi, sastavio je Lelirvederj Barggreve i Hess potrebite podatke. Svi se slažu u tom, da jela najviše trpi. Po Borggreve-u je uajciitilvija jela . s m r e k a bor i ariš, a od iistača b u- k V a j a aiajSvršći je a tom pogledu b r a s t. Po starosti najviše trpe od upliva sumporne kiseline 15—BO godina stara stabla. Obzirom na stojbinu trpe više ona stabla, koja su na strani vladajucib vjetrova, a tim manje stradaju ona, koja su odaljenija od mjesta, odkuda proizlazi dim. Tako isto stradaju ona stabla, koja eu u blizini ili uz prugu željezui(Sku^ osobito u uvalali i dolu. Po danu je veći upliv ugljii^ne kiseline, nego u nodi sbog assimllacije. Vlaga podupire upliv škodljive kiseline, s toga je kako gore spomenusmo, upliv jos jaSij dok je rosa na iišdu, nego onda, kad je lišde subo. Tegotno je preprie(5iti taj škodljivi upliv, jer ni visoki dim.ajaci tvornica ne pomažu, kako se je mislilo. Jedino je sredstvo, da se u blizini takovih mjesta goje one vrsti, koje su najuztrajnije proti tomu otrovu, n. pr. hrast. Ima doduše i više škodljivih uzdužnina, kao što su plinovi žive, klora, solne kiseline i t, d. Nu pokušaji dokazaše, da svi ti neprijatelji drveća nemaju te snage, sšto je ima sumporna kiselina. Po tom, kako gdje po gradovih četinjače uspjevaju, možemo donekle suditi na nečistoću zraka. V. Faksa . Izkaz 0 rukovanja mirovinske zaklade činovnika imovnih obćina bivše vojne krajine za god. 1891. A. U gotovom. Primitak. 10*^/^ prinos imovnih obćina for. 6,214.— Prinos činovnika jednom trećinom povišene plaće 1.503.80 Kamati od uložnih glavnica 4.-. 126.13 Skupa for. 11.84B.43 Ostatak gotovine od g. 1890 for. 186.72 Sveukupno ´for~ 12.030J5 Izdatak. Uložene aktivne glavnice for. 11.950,44 Za bjelice .............. for. —.50 Skupa fo] 11.950.94 K tomu blagajnički ostatak koncem g. 189K 79.21 Sveukupno T ~, for^ 12.030,15 B. Papirne vriednosti. Primitak. Blagajnički ostatak koncem g, 1890 for. 89.450. Tečajem god. 1891, nabavljene pajjirne vriednosti . 31.900. Skiipa for. 121.3507— Izdatak. Tečajem g. 1891, izdane papirne vriednosti for. 19.000,— Ostaje konceai godine 1891.: a) u drž. obvez. srebrne rente . for. 10.500 ) n n papirne rente for. 79.800 raateretnicah for. 11.950 for. 103.250. 0« |
| ŠUMARSKI LIST 2/1893 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 72 —, kmeđju vanjske atmosfere i imedju vazđaba, koji se nalazi u stam5eYlju Ti sitni otvori postali su od razpora stanici,-jer se mlada stanica razpala u dvie. Vanjskim uplivom (naročito sunee) ovakove se stanice stežu i raztežu, a tim nastaje neko disanje. Kroz te otvore dolaze razni zračni plinovi u organizam biline, pa ako su škodljivi, onda Hljka gine, a ako su koristui, onda pospješuju razvoj njezin. Tako je primjerice vrlo štetan plin, a najštetniji od svega je sumporov dvokis (SOž), koji je u dimu kamenog uglja. _ ^ Prijašnje veliko haračenje šuma, a još više množenje pučanstva pravi je uzrok, da je di-vo poskupilo, te se sad po gradovih rabi kameni ugalj kao mnogo cjenije gorivo od samog drva. Ne samo tvornice, koje trebaju mnogo goriva ^ nego i privatne kuće rabe kameni ugalj. Kameni ugalj sadržaje u sebi sumpora, popriečno do 2^0 , koji razmjerno pospješuje gorenje uglja. Kod izgaranja sumpora spaja se ovaj neposredno sa kisikom (0), koji se u zraku nalazi, te jedan dio sumpora i 2 diela kisika tvore sumporov dvokis (SO2). Ako se pri tom spoji još jedan molekul vode (Ha 0), onda nastane pomoćju kisika, koji se u zraku nalazi, sumporna kiselina t. j, : S O2 -f- H2 0 -}- 0, a to je naj jači otvor, koji i u neznatnoj množini svaki organski život unigtuje, Snieg sadržaje čudnovatu spojevinu, koja se sastoji iz dva diela vodika i dva diela kisika, t. j . vodikov dvokis, a nalazi se u atmosferi, kiši, rosi i sniegu, Kemički sastav te spojevine razlikuje se od sastava obične vode u tom, da ima za jedan dio kisika više, dakle H2 O2, docim se obična voda sastoji od H2 0. Nu ovaj drugi dio kisika lako se dieli od tog vodikova dvokisa, te tako razpada u vodu (H2 0) i kisik. Ako sad đodje sumporov dvokis na snieg, onda nastaje S O2 -|- -^^ ^ "t~ "^ ^^ -^^ S O4, t, j . sumporna kiselina. Da je tomu tako, dokazao je to ved god. 1886. neki monakovski kemičar, uzev za pokus snieg, koji je ležao medju zgradamij koje su kamenim ugljenom grijane bile. Dne 6. veljače, rečene godine našao je taj kemičar u 1 kgr. sniega 6´36 miligr. sumporne kiseline, a 28. veljače našao je več 91^5 milign Kakovo čudo dakle, ako taj otrov ubitačno djeluje na list biline i da ona mora propasti, te nije čudo, da baš četinjače najviše od toga trpe, a to s toga, što u zimi na ČetinjaČab dulje leži smeg, nego na listačab, s kojib brže spada. Osim toga brane se listače od sniega jos i tim, (prem jim" i u ljetu prieti ista pogibelj, jer i u kigi i u rosi ima nešto nevezanog kisika), što jim je gornja površina lista gladka, kao da je voskom prevučena, te se kiša lako ociedjuje, dočim su na dolnjoj strani lista dlačice, koje imaju vrlo važnu zadaću, da štite mikroskopične puci (Spaltoffnungen) disala, i tim zadrže štetne tvari. Kod listača odpada u zimi lišće, a uslied toga i sav organizam spava, te tim prestaje svaki upliv vanjskih zračnib neprijatelja. Ako promotrimo n. pr. četinju od vrsti Pinusa, onda ćemo opaziti^ da je na četinjab naokolo mnogo sitnih, nepravilno poredanih točaka, koje nisu ništa drugo, nego na prosto rečeno prava usta Četinja. KiseHna, koja je nastala onako, kako je gore rečeno, prodre kroz ta disala u nutarnji dio četinje. Tu nastaje njezino pravo gospodarenje i zlokoban uništujući upliv. Prodriev naime nježnu opnu stanice, dodje do protoplasme i uništi ju. Četinja počimlje od vrha žutjeti, zatim crveniti, dok napokon ne odpaue. Iz četinja (lišća) dolazi taj otrov u mlade izbojke i grančice, koje uslied toga obumru, te odpadaju. Kako naglo i pogubno djeluje sumporne kiselina na bilinski organizam, možemo se lako osvjedočiti, ako 90 miligr. sumporne kiseline u 1 litru vode pomješamo, i u tu mjesavmu zaronimo cetinju. Za 24 sata opazit ćemo, ako promatramo prerez dobrim povečalom, promjenu staničevja, jer je nečiste mrke boje Tako ćemo viditi, da u svih većih gradovih četinjače ginu ili okržljave, ako su u blrzmi tvornica. Pokum dokazale, da ne stradaju sve :četinja^e jedeako/Prema tomu |