DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1893 str. 30     <-- 30 -->        PDF

— 66
stado pošteno, jer da ima mnogo tatova. Oa mi odvratio, da to nije nikakovo
čudo, Što su seljani sadnice iz drvoreda pokrali. Smješeć reći 6e: ta pravo
vam je. Čovječe božji, gdje vam je pamet bila, kad ste išli kraj DuBava na^
rance saditi. Tamo je baš mjesto za topote i vrbe, a ne za njekakve jalše.
Kad sam mu kazivao, da na takovih jalšah naranče nerastu, onda mi je odvratio,
da je i on njekakovu jalšu od njekog čovjeka kupio.


Ja sam se s kapetanom sporazumio, da stvar pusti sviđa, pošto su i
onako nasjeli, a drvoreda nebi i onako podigli, jer su se sve do jedne godine
osušile, pošto im ono tlo za rastnje neprija, stoga u onom predjelu nije vidjeti
rasti jalšu niti po šumah, a zato ju tamošnji sviet niti nepozna. J. E.


Biljke I smrzavicEa


Toplina je jedna od temeljnih uvjeta organičkomu životu.


Ako se živuće tielo ohladi, onda i život.u istomu prestane. Granica ohladjenja
za razne organizme različita je. Smrtonosna temperatura čovječemu
tielu, odnosno granica, od kojes se njegova toplina ohladiti može, a da neumre,
dopire do 25^ C — dočim se naša krv tekar kod — B´7^ 0. smrzava.


Isto vriedi i za ostale toplokrvne životinje, izuzam njekojih životinja, koje
zimski san spavaju, kao n. pr. Suslik, jedna vrst tekunica, koja živi u ruskih
stepah, te može podnieti unutarnje ohladjenje i do + 4** C, jer ako izamrzne,
ipak nastupom toplijeg vremena opet oživi.


Životinje hladne krvi jesu opornije proti studeni. Poznato je, da se žaba
može zamrznuti, a da ipak nepogine, jer ako ju polagano odtopimo, počme njezino
srdce doskora tuči i ona oživi.


IS´u i u tom slučaju ima stanovitih granica, jer ako ohladimo izpod 5*^ C»
onda i žaba pogine, jer se smrzne.


Žaba nam dakie daje povoda, da razlučimo pojam zamrznuti od smr:5nuti.


Ako je koja životinja zamrznuta, onda u njezinom organizmu prestaje
svaka životna djelatnost, ali to mirovanje nesmije se odmah prispodobiti sa
smrtću. Protivno pako može se njeka životinja i smrznuti, dakle uslied prekomjernog
ohladjenja poginuti, bez da se je njezina krv sledila.


Toplina je takotljer i glavni uvjet bilinskomu životu; pa kako je u životinjstvu,
tako je i u bilinstvu opornust proti ohladjenju kod raznih vrstih biljka
takodjer različita.


Imade naime ćutljivih i otvrdnutih biljka. Prve uništi jedan jedini mraz,
dočim druge uztraju i u cičoj zimi. Kao što u životinjstvu, tako Ima i u bilinstvu,
kako to vrtljari dobro znadu, njekoje vrsti biljka, koje ako i zamrznu
ipak neobumru. Dapače ima biljka, koje u sniegu i u ledu cvatu, a njihovi
cvietovi nepogibaju ni od mraza, prem su veoma ćutljivi proti stadem.




ŠUMARSKI LIST 2/1893 str. 31     <-- 31 -->        PDF

67 ~


Čudnovato ovo svojstvo Dajbolje opažamo kod ljubičaste alplnske posvice
(Soldaneila atpioa). Biljka ova nemože dovršiti svoj razvoj si kratkotrajiiom
alpiiiskom ljetu, stoga ona u prvoj godini razvije samo svoje debele kožr.ate i
glađke iia zemlji razastrte listove, koji ostaiaa zeleni, te koji u sebi nakupe
branivili tvari, s kojima posvica u dojdućem ljetu svoje Ijubičast-.e zvonaste
cvietove razvije.


Posvice rastu često na hiljade njih u kotiinah velegorja blizu granice
vječnoga sniega. Dogadja se dakle, da snieg u zimi nanesen u kotline, ostane
mjeseca kolovoza ležati, pa ipak nije to više niti onaj rabli, nego jur tvrdi i
na površini ledenom korom pokriven snieg, pod kojim su posvice na polak
razvite rek bi zakopane, da poginu.


Na mjestili ali, gdje se to ledeno pokrivalo toplinom sunca bar donjekie
odtopi tako, da još samo tanku koru tvori — ožive posvice i pooimaju cvietne
pupoljke razvijati, pri čem biljka diše, te razvija i toplinu.


Neznatna ova toplina dovoljna je, da led odkopni. Malom škuljicom protiskuje
se onda cvietni pupoljak takovih biljka, te ljubičastu svoju glavicu slavodobitno
iznad sniega k suncu uzdiže. Dogadja se pako takodjer^ da se cviet
u škuljici još pod ledom razvija, te divnu sliku onako prikazuje kao što umjetne
ruže i cvieti, koji se u staklenoj krugli cakle.


Takove otvrdnute biljke čine dakako iznimku, jer u našem umjerenom
pojasu ciela vegetacija u obće zimi miruje, a osim toga mirovanja nježnije biline
još i posebnu zaštitu traže proti zimi, a narav jim je takova zaštitna
sredstva u obilju pružila.


Poznato je, da je snieg na poljanab i livadah za mnoge biljke, a u
bukovih šumah stelja osobita zaštita proti zimi. Pod steljom prezimi n. pr.
Lazarkinja iliti Prvenac sa zelenim lišćem do budućeg proljeća, bez da se
smrzne. Ima ali opet i takovih biljka^ koje traže zimske stanove, seleć sa
iz jednog mjesta na drugo, a to su vodene biljke, koje ljeti plivaju na površini
vode, dočim pred zimom bježe pod vodu na dno,


Njekoje kopnene biljke, kao lukovice i gomolji, ugibaju se zimi, jer se
tako rekuć u zemlju zavuku. Dočim ove u ljetu svoje lišće nad zemljom razvijaju,
nakupljaju množinu organičkih tvari u sebi, ali jib sprave u one djelove,
koji su pod zemljom. Ovdje se stvori zametak za cviet i za novo lišće,
samo što sve to kroz zimu ostaje pod zemljom, te istom budućeg proljeća probija
na površinu. Međju ove vrsti biljka spada i Mrazovac (Golchiam autom
nale). Cvietove ovoga nalazimo u jeseni, a plod u proljeću, pošto isti kroz zimu
ostaje u zemlji, a tek u proljeću izbije stapka sa plodnicom.


Ove biline mogu nam služiti i´a opažanja glede upliva mraza u obće,
a smrzavice napose prama zemlji, jer se njekoje lukovice i gomolji, ako u crnom
humusu bukovih šuma pod steljoni rastu i ako se samo njekoliko centimetara
pad površinom nalaze, mogu naći u neznatnoj dubljini, dočim se na otvorenoj
livadi tek u 3—4 puta većoj dubljini pod površinom nalaze.




ŠUMARSKI LIST 2/1893 str. 32     <-- 32 -->        PDF

— 68 ^
Položaj gomolja maogih OrMđea kao što i lukovica Mrazovca upravo može
služiti dokazom, kako duboko zemlja u stanovitih pređjeliii zararzne. Biljka si
dakle polag potrebe izabere dubljinu, u kojoj pušta korienje. Takova zaštitna
sredstva mogu ali upotrebljiva« samo manje i Dježnije biljke. Drveće i grirJje
ne mogu .se tako lako sakriti, jer moraju buri i zimi otvorenim čelom odo-
Ijevati. To zaista i mogu, jer jih je narav obdarila drveninom.


Pojmljivo je, da čim je staničje koje biljke nježnije i bogatije na sokovih,
tim se lagije i smrzne. Mladi izboji trpe najviše od kasnih mrazova u proljeću.
Drveće i grmlje našeg pojasa sprema se posebiee za zimu, i to tako, da lišće
najprije požuti, a to znači, da se je u biljki životna ekonomija posve promjenila
t j . da je organizam sve nporabljive organičke tvari iz listova natrag povukao
i pohranio u drvenini i korienju. Staničje izgubi vodu, drvenina dozrije,
te je u tom stanju proti smrzavici osobito oporna, jer i grane mogu sada zamrznuti,
a da ipak neobnmru.


Nu i u tom pogledu su drvenaste biline pogledom na opornost raznovrstne
i to prama tomu, kako su se u borbi za obstanak manje ili više morale boriti
proti studeni. Južne mrče i naranče obumru, ako se okolišna toplina snizi na
2 do i^ C, stoperka tekar kod — 18^ vinova loza — 21", hrast i bukva —
45^, šljiva i trešnja — 31*^, a jabuka i kruška istom kod — 33^ C.


Werhojansk u Sibiriji najhladnije je mjesto na zemlji. Opažalo se tamo
već i — 63^ C. Mjesece i mjesece traje tamo zima od — 40** C. a opet mjesece i
mjesece nediže se toplomjer više od — 30*^ C. u sjeni, pa ipak uspjevaju u onoj
okolici osim mnogih biljka breza i ariž (listvenica), Polarni su putnici dapače
već naišli daleko na sjeveru na čudovište. Oni su ondje vidili sočnu jednu
biljku^ koja je slična našoj žličnici, koje je iznenadjena zimom zamrznuta pretrpila
studen izpod — 40^ C. a nastupam polaznoga ljeta svoj rast nastavila, kao
da se ništa dogodilo nijo. Lišće počelo je opet funkcionirati, a cvjetci se razvili
i procvali. Ushed toga valja nam dakle predmjevati, da se Mlinska protoplasma
i najljućoj zimi prilagoditi može, te da je to svojstvo najbolje sredstvo
proti smrzavici.


Obzirom na to svojstvo e^pomenute sibirske žličnice nemojmo se čuditi,
što zrelo sjemenje mnogih, dapače i tropskih biljka kroz dulje vremena izvrgnuto
zimi od — 40^ 0. ipak klicavost izgubilo nije, te da mnoge sićušne bakterije
ni najljuća zima uništiti ne može.


Smrzavica dakle ne može bilinskomu životu označiti granicu, samo ako iza
ma kako mu drago dugotrajne čiće zime makar i kratko ljeto nasliedi. Na
najdaljem sjeveru, gdje duga polazna noć traje, nebrani ali ni snieg biljku, jer
pošto ga kroz njekoliko mjesecih sunce oeogricva, poprimi on napokon skroz i
skroz Dizku temperaturu zraka. Polarni putnici pronašli su n. pr., da je pjeskovito^
tlo, koje je pokrito bilo sa 63 cm. debelim sniegom, ohladnilo do — 20«
C.; đočini u naših alpah, gdje sunce đanimice snieg ogrieva, 80 do 60 cm.
duboko pod njim toplina niti izpod ništice nepađa. Polarna biljka brani se sama




ŠUMARSKI LIST 2/1893 str. 33     <-- 33 -->        PDF

— G9 —


od smrzavice, da uslied toga dogadja se, da se i pod 83 ^ sjeverne širine za
toli kratkotrajnog ljeta zelene livade pojave, na kojiiaa onda goveda pasu, te
i mnogobrojni cvietovi saretie leptire primamljuJTii


Krivo bi bilo mriienje onoga, koji misli, da je saoio polarna biljka tako
otvrdBula proti vanjskim uplivom.
Oaa doduše podaaša srarzavicu kao nijedna druga, nu zato nemora da
podnaša silnu žegu sunca, te dugotrajnu sušu pustare.


Inaka je sudbina biljka, koje azijske stepe svojini zelenilom prolazno
riese. One u zimi imadu podnieti smrzavicu, koja je skoro jednaka polarnoj
zimi, a u ljeti izvrgnute su žegi, koja je slična onoj u Sahari. Na ovakove
biljke upliva tečajem jedne godine razna temperatura, od koje je najviša po
prilici iOO´´ C. iznad najniže, a biljka ipak postoji, te uztraje na svom mjestu
unatoč silne zime i sunčanoga žara. To je živa slika životne snage, te primjer Ijudem,
da se i u buri života za njom povedu^ te da se prilagode svakoj bjedi i nevolji.


Sz. ´


JIJ J1 ^3 ´J-´»A-JE^


Sa drvarskog tržišta.


Prodaj a drva. Kod gospodarstvenog ureda I, b^mske imovne obdine u Glini
obaviti će se 4- veljače t. g. dražba drvlja, koje je prošle godine u šumi „Aagjelina
kosa" polomio silan vilior. UzklicDa ciena čini 8336 for. 42 nove.


Jeffcimba. Kod gospodai-stvenog ureda ogulinske imovne obdine u Ogulinu obaviti
će se 9. veljače t. g, jeftiooba na pismene ponude glede dobave 100 inetr. hvati
bukovog ogrievnog drva i.j II. i IIL razreda za skladište drva u Slunju.


Uzklična ciena, koja se nudja za izradbu, dovoz na skladiStej čini za podpunt
metr. hvat I, i II, razr. 7 for., a za III. rax. G for.
Drva će se imati izraditi u šumah j,Lipovvrh f Popovvrb" kot. šTimanje piaške.


OsobEne vsestL


Imenovanja. Kr, zenaalj. vlada, odjel za unutarnje poslove, imenovala je u
smislu normativne naredbe od 2. ožujka 1S91. br. 30551. es: 1890. glede izpita
kandidata za lugarsku odnosno šum, tehničku pomcc´nu službu kr. nadšumara županije
varaždinske Franju X. Kesfcerčank a i kr. nadšumara zagrebačke županije Vilima
Dojković a predsjednikom izpitnog povjerenstvu kod recenib ži:p. oblasti na tri godine.


— Kr, ugar. ministarstvo za poljodjelstvo promaknulo je u vee i piaćevn i
razred kod kr, šum. ravnateljstva u Zagrebu službujuc^eg kr. sumarnika Hiigu G r u D da.
kr. nadšumare Ivana Kolara i Julij;; Kuzmu, te kr. šumara ^lt\ksii Brausiia.
Nadalje imenovani su kr. nadšumaria\a sliedeći šnm-^vl: August Kuži ć ka, JoLan
Zezulk a i Albert Eosmanith , (kojemu je povjeres-ia uprava nad/;ornictva za pogumljeaje
krasa); kr. šumarima imenovani su šuu--. kaiididati Dragutia Pola ček