DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1893 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 66 stado pošteno, jer da ima mnogo tatova. Oa mi odvratio, da to nije nikakovo čudo, Što su seljani sadnice iz drvoreda pokrali. Smješeć reći 6e: ta pravo vam je. Čovječe božji, gdje vam je pamet bila, kad ste išli kraj DuBava na^ rance saditi. Tamo je baš mjesto za topote i vrbe, a ne za njekakve jalše. Kad sam mu kazivao, da na takovih jalšah naranče nerastu, onda mi je odvratio, da je i on njekakovu jalšu od njekog čovjeka kupio. Ja sam se s kapetanom sporazumio, da stvar pusti sviđa, pošto su i onako nasjeli, a drvoreda nebi i onako podigli, jer su se sve do jedne godine osušile, pošto im ono tlo za rastnje neprija, stoga u onom predjelu nije vidjeti rasti jalšu niti po šumah, a zato ju tamošnji sviet niti nepozna. J. E. Biljke I smrzavicEa Toplina je jedna od temeljnih uvjeta organičkomu životu. Ako se živuće tielo ohladi, onda i život.u istomu prestane. Granica ohladjenja za razne organizme različita je. Smrtonosna temperatura čovječemu tielu, odnosno granica, od kojes se njegova toplina ohladiti može, a da neumre, dopire do 25^ C — dočim se naša krv tekar kod — B´7^ 0. smrzava. Isto vriedi i za ostale toplokrvne životinje, izuzam njekojih životinja, koje zimski san spavaju, kao n. pr. Suslik, jedna vrst tekunica, koja živi u ruskih stepah, te može podnieti unutarnje ohladjenje i do + 4** C, jer ako izamrzne, ipak nastupom toplijeg vremena opet oživi. Životinje hladne krvi jesu opornije proti studeni. Poznato je, da se žaba može zamrznuti, a da ipak nepogine, jer ako ju polagano odtopimo, počme njezino srdce doskora tuči i ona oživi. IS´u i u tom slučaju ima stanovitih granica, jer ako ohladimo izpod 5*^ C» onda i žaba pogine, jer se smrzne. Žaba nam dakie daje povoda, da razlučimo pojam zamrznuti od smr:5nuti. Ako je koja životinja zamrznuta, onda u njezinom organizmu prestaje svaka životna djelatnost, ali to mirovanje nesmije se odmah prispodobiti sa smrtću. Protivno pako može se njeka životinja i smrznuti, dakle uslied prekomjernog ohladjenja poginuti, bez da se je njezina krv sledila. Toplina je takotljer i glavni uvjet bilinskomu životu; pa kako je u životinjstvu, tako je i u bilinstvu opornust proti ohladjenju kod raznih vrstih biljka takodjer različita. Imade naime ćutljivih i otvrdnutih biljka. Prve uništi jedan jedini mraz, dočim druge uztraju i u cičoj zimi. Kao što u životinjstvu, tako Ima i u bilinstvu, kako to vrtljari dobro znadu, njekoje vrsti biljka, koje ako i zamrznu ipak neobumru. Dapače ima biljka, koje u sniegu i u ledu cvatu, a njihovi cvietovi nepogibaju ni od mraza, prem su veoma ćutljivi proti stadem. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1893 str. 31 <-- 31 --> PDF |
67 ~ Čudnovato ovo svojstvo Dajbolje opažamo kod ljubičaste alplnske posvice (Soldaneila atpioa). Biljka ova nemože dovršiti svoj razvoj si kratkotrajiiom alpiiiskom ljetu, stoga ona u prvoj godini razvije samo svoje debele kožr.ate i glađke iia zemlji razastrte listove, koji ostaiaa zeleni, te koji u sebi nakupe branivili tvari, s kojima posvica u dojdućem ljetu svoje Ijubičast-.e zvonaste cvietove razvije. Posvice rastu često na hiljade njih u kotiinah velegorja blizu granice vječnoga sniega. Dogadja se dakle, da snieg u zimi nanesen u kotline, ostane mjeseca kolovoza ležati, pa ipak nije to više niti onaj rabli, nego jur tvrdi i na površini ledenom korom pokriven snieg, pod kojim su posvice na polak razvite rek bi zakopane, da poginu. Na mjestili ali, gdje se to ledeno pokrivalo toplinom sunca bar donjekie odtopi tako, da još samo tanku koru tvori — ožive posvice i pooimaju cvietne pupoljke razvijati, pri čem biljka diše, te razvija i toplinu. Neznatna ova toplina dovoljna je, da led odkopni. Malom škuljicom protiskuje se onda cvietni pupoljak takovih biljka, te ljubičastu svoju glavicu slavodobitno iznad sniega k suncu uzdiže. Dogadja se pako takodjer^ da se cviet u škuljici još pod ledom razvija, te divnu sliku onako prikazuje kao što umjetne ruže i cvieti, koji se u staklenoj krugli cakle. Takove otvrdnute biljke čine dakako iznimku, jer u našem umjerenom pojasu ciela vegetacija u obće zimi miruje, a osim toga mirovanja nježnije biline još i posebnu zaštitu traže proti zimi, a narav jim je takova zaštitna sredstva u obilju pružila. Poznato je, da je snieg na poljanab i livadah za mnoge biljke, a u bukovih šumah stelja osobita zaštita proti zimi. Pod steljom prezimi n. pr. Lazarkinja iliti Prvenac sa zelenim lišćem do budućeg proljeća, bez da se smrzne. Ima ali opet i takovih biljka^ koje traže zimske stanove, seleć sa iz jednog mjesta na drugo, a to su vodene biljke, koje ljeti plivaju na površini vode, dočim pred zimom bježe pod vodu na dno, Njekoje kopnene biljke, kao lukovice i gomolji, ugibaju se zimi, jer se tako rekuć u zemlju zavuku. Dočim ove u ljetu svoje lišće nad zemljom razvijaju, nakupljaju množinu organičkih tvari u sebi, ali jib sprave u one djelove, koji su pod zemljom. Ovdje se stvori zametak za cviet i za novo lišće, samo što sve to kroz zimu ostaje pod zemljom, te istom budućeg proljeća probija na površinu. Međju ove vrsti biljka spada i Mrazovac (Golchiam autom nale). Cvietove ovoga nalazimo u jeseni, a plod u proljeću, pošto isti kroz zimu ostaje u zemlji, a tek u proljeću izbije stapka sa plodnicom. Ove biline mogu nam služiti i´a opažanja glede upliva mraza u obće, a smrzavice napose prama zemlji, jer se njekoje lukovice i gomolji, ako u crnom humusu bukovih šuma pod steljoni rastu i ako se samo njekoliko centimetara pad površinom nalaze, mogu naći u neznatnoj dubljini, dočim se na otvorenoj livadi tek u 3—4 puta većoj dubljini pod površinom nalaze. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1893 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 68 ^ Položaj gomolja maogih OrMđea kao što i lukovica Mrazovca upravo može služiti dokazom, kako duboko zemlja u stanovitih pređjeliii zararzne. Biljka si dakle polag potrebe izabere dubljinu, u kojoj pušta korienje. Takova zaštitna sredstva mogu ali upotrebljiva« samo manje i Dježnije biljke. Drveće i grirJje ne mogu .se tako lako sakriti, jer moraju buri i zimi otvorenim čelom odo- Ijevati. To zaista i mogu, jer jih je narav obdarila drveninom. Pojmljivo je, da čim je staničje koje biljke nježnije i bogatije na sokovih, tim se lagije i smrzne. Mladi izboji trpe najviše od kasnih mrazova u proljeću. Drveće i grmlje našeg pojasa sprema se posebiee za zimu, i to tako, da lišće najprije požuti, a to znači, da se je u biljki životna ekonomija posve promjenila t j . da je organizam sve nporabljive organičke tvari iz listova natrag povukao i pohranio u drvenini i korienju. Staničje izgubi vodu, drvenina dozrije, te je u tom stanju proti smrzavici osobito oporna, jer i grane mogu sada zamrznuti, a da ipak neobnmru. Nu i u tom pogledu su drvenaste biline pogledom na opornost raznovrstne i to prama tomu, kako su se u borbi za obstanak manje ili više morale boriti proti studeni. Južne mrče i naranče obumru, ako se okolišna toplina snizi na 2 do i^ C, stoperka tekar kod — 18^ vinova loza — 21", hrast i bukva — 45^, šljiva i trešnja — 31*^, a jabuka i kruška istom kod — 33^ C. Werhojansk u Sibiriji najhladnije je mjesto na zemlji. Opažalo se tamo već i — 63^ C. Mjesece i mjesece traje tamo zima od — 40** C. a opet mjesece i mjesece nediže se toplomjer više od — 30*^ C. u sjeni, pa ipak uspjevaju u onoj okolici osim mnogih biljka breza i ariž (listvenica), Polarni su putnici dapače već naišli daleko na sjeveru na čudovište. Oni su ondje vidili sočnu jednu biljku^ koja je slična našoj žličnici, koje je iznenadjena zimom zamrznuta pretrpila studen izpod — 40^ C. a nastupam polaznoga ljeta svoj rast nastavila, kao da se ništa dogodilo nijo. Lišće počelo je opet funkcionirati, a cvjetci se razvili i procvali. Ushed toga valja nam dakle predmjevati, da se Mlinska protoplasma i najljućoj zimi prilagoditi može, te da je to svojstvo najbolje sredstvo proti smrzavici. Obzirom na to svojstvo e^pomenute sibirske žličnice nemojmo se čuditi, što zrelo sjemenje mnogih, dapače i tropskih biljka kroz dulje vremena izvrgnuto zimi od — 40^ 0. ipak klicavost izgubilo nije, te da mnoge sićušne bakterije ni najljuća zima uništiti ne može. Smrzavica dakle ne može bilinskomu životu označiti granicu, samo ako iza ma kako mu drago dugotrajne čiće zime makar i kratko ljeto nasliedi. Na najdaljem sjeveru, gdje duga polazna noć traje, nebrani ali ni snieg biljku, jer pošto ga kroz njekoliko mjesecih sunce oeogricva, poprimi on napokon skroz i skroz Dizku temperaturu zraka. Polarni putnici pronašli su n. pr., da je pjeskovito^ tlo, koje je pokrito bilo sa 63 cm. debelim sniegom, ohladnilo do — 20« C.; đočini u naših alpah, gdje sunce đanimice snieg ogrieva, 80 do 60 cm. duboko pod njim toplina niti izpod ništice nepađa. Polarna biljka brani se sama |
| ŠUMARSKI LIST 2/1893 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— G9 — od smrzavice, da uslied toga dogadja se, da se i pod 83 ^ sjeverne širine za toli kratkotrajnog ljeta zelene livade pojave, na kojiiaa onda goveda pasu, te i mnogobrojni cvietovi saretie leptire primamljuJTii Krivo bi bilo mriienje onoga, koji misli, da je saoio polarna biljka tako otvrdBula proti vanjskim uplivom. Oaa doduše podaaša srarzavicu kao nijedna druga, nu zato nemora da podnaša silnu žegu sunca, te dugotrajnu sušu pustare. Inaka je sudbina biljka, koje azijske stepe svojini zelenilom prolazno riese. One u zimi imadu podnieti smrzavicu, koja je skoro jednaka polarnoj zimi, a u ljeti izvrgnute su žegi, koja je slična onoj u Sahari. Na ovakove biljke upliva tečajem jedne godine razna temperatura, od koje je najviša po prilici iOO´´ C. iznad najniže, a biljka ipak postoji, te uztraje na svom mjestu unatoč silne zime i sunčanoga žara. To je živa slika životne snage, te primjer Ijudem, da se i u buri života za njom povedu^ te da se prilagode svakoj bjedi i nevolji. Sz. ´ JIJ J1 ^3 ´J-´»A-JE^ Sa drvarskog tržišta. Prodaj a drva. Kod gospodarstvenog ureda I, b^mske imovne obdine u Glini obaviti će se 4- veljače t. g. dražba drvlja, koje je prošle godine u šumi „Aagjelina kosa" polomio silan vilior. UzklicDa ciena čini 8336 for. 42 nove. Jeffcimba. Kod gospodai-stvenog ureda ogulinske imovne obdine u Ogulinu obaviti će se 9. veljače t. g, jeftiooba na pismene ponude glede dobave 100 inetr. hvati bukovog ogrievnog drva i.j II. i IIL razreda za skladište drva u Slunju. Uzklična ciena, koja se nudja za izradbu, dovoz na skladiStej čini za podpunt metr. hvat I, i II, razr. 7 for., a za III. rax. G for. Drva će se imati izraditi u šumah j,Lipovvrh f Popovvrb" kot. šTimanje piaške. OsobEne vsestL Imenovanja. Kr, zenaalj. vlada, odjel za unutarnje poslove, imenovala je u smislu normativne naredbe od 2. ožujka 1S91. br. 30551. es: 1890. glede izpita kandidata za lugarsku odnosno šum, tehničku pomcc´nu službu kr. nadšumara županije varaždinske Franju X. Kesfcerčank a i kr. nadšumara zagrebačke županije Vilima Dojković a predsjednikom izpitnog povjerenstvu kod recenib ži:p. oblasti na tri godine. — Kr, ugar. ministarstvo za poljodjelstvo promaknulo je u vee i piaćevn i razred kod kr, šum. ravnateljstva u Zagrebu službujuc^eg kr. sumarnika Hiigu G r u D da. kr. nadšumare Ivana Kolara i Julij;; Kuzmu, te kr. šumara ^lt\ksii Brausiia. Nadalje imenovani su kr. nadšumaria\a sliedeći šnm-^vl: August Kuži ć ka, JoLan Zezulk a i Albert Eosmanith , (kojemu je povjeres-ia uprava nad/;ornictva za pogumljeaje krasa); kr. šumarima imenovani su šuu--. kaiididati Dragutia Pola ček |