DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1893 str. 32 <-- 32 --> PDF |
~ S2 — Osobne viesti. Imenovanja. Ban kraljevina Hr^r. Slav, i Dalmacije imenovao je za predsjednike stalnog izpitaog povjereustva za više državne izpite za samostalno vodjenje šumskoga goapodareDJa ua vrieme od 6 godina, naime od 1893._ do uključivo 1898., Ferdu Zikmundovskoga, kralj. vlad. sum, savjef;mka i Miju Vrbanida^ kralj. vlađ. šumarskoga nadzornika, a za ispitne povjerenike u isto povjerenstvo pako postavljeni su sliedeci šumarski strukovnjaci: B-obert Pia eh bach, kr. vlad. šum. nadzornik; Vatroslav Rački , kr. viadui gumarski povjerenik,- Vladimir Kiseljak , kr, profesor^šumarstva u Križevcih; Ivan Fartas , kr, pravi učitelj šum^-stva u Križevcih; Vilim Dojkovi^ , kr. žup. nadšumar u Zagrebu; Pavle Bariši(5, nađšumar i Šumarski taksator petrov. imovne obcine u MltrovJci; Josip Kozarae , kr. državni šumar u Lipovljanlh i Stjepan Ha n konj i,, vlastelinski šumarski upravitelj u Valpovu. Sto se ovim do opt^ega znanja stavlja. Sitnice. Bašcioe za kro?-. tJ novije doba po^Io je za rukom pripraviti daščice za krov, da budu stalne proti vatri i svakora araSnom uplivu. Daščice me6u se ponajprije 10—20 sati dugo u 5—10^ Beaume jaku raztopinu tekui´eg stakla (Wa3serglasl6sung), tad ee izvade i ostave eiediti. Kad se osuše meću se u 2 — 3^ Beaume jaku razstopinu CliJorcaleia, Chlormagnesia i Chloramonia , te se unutri ostave 6 &-.--ti. Kad se sada ponovno osuse^ prikladne su za porabu. Ovako priređjene i ocaklene daščice stalne su proti vatri i proti svakom zračnom uplivu. Upliv same na broj staiaovnietva. Od kakovog je upliva šuma na broj *stanovničtva, pokazuju franceski statističari sliede(!´im: Trideset departementa u Franceskoj, u kojih su veliki kompleksi šume posječeni, izgubili su od god. 18^6, na stanovničtvu ništa manje, nego 800.000 duša. Može se skoro uzeti kao naravni zakon, da moramo ponajprije pošumiti okružujuče gore, ako hočemo imati doline napučene. Jer kada su strmine gole, bujice i ledenjaci de, nepriečeč ih ništa, svom silom uništiti usjeve, a odplavliti zemlju oranicu. Seljak, kojemu tako nastala neplodna zemlja ništa nenosi, ili 6e morat gladovati ili se odseliti. Pučanstvo centralne Azije umnožaje se sada na novo^ pa tomu nije jedini uzrok taj, Što su Eusi sagradili željezničku prugu i što se Rusi u potonje doba mnogo trse, da pošume one nepregledne pustare. Te pustare nastale su po turkomanskimi nomadi , koji su šumu rušili na sve strane, samo da pribave čim više paŠe za svoja stada. U Franceskoj se je proračunalo, da šteta, koju nanaša poplava, iznosi na godinu juna franaka. Ako bi se dakle obronci pyrenejskih i alpinakih predjela zagajjli, se time škoda, koja nastaje bujicom^ reducirala na minimum, a prištedilo bi šnje najmanje 80 milijuna franaka. Od te svote moglo bi živjeti 100.000 se ljačkih obitelji^ dočim se sad ista gubi uz ovakove odnošaje. Svila iz jelovine. U potonje doba bilo je mnogo govora o toj umjetnoj svili (soie de Chardonnes), koja bi mogla prouzročiti veliki preokret u industriji svile. Obreo ju je ingejiieur Chardomet (po kom i svili ime), a radi se ovdje o tvari, koja se dobiva iz celulose drva, osobito iz jelovine, te koja posve naliči svili i istu zamjeniti može svagdje, gdje se nezahtjeva osobiia trajnost. U Beaan9onu ustrojena je već tvornica za proizvadjanje te umjetne svile, te se već u to ime sastavilo sa glavnicom od 25 milijuna franaka dioničko družtvo, po imenu: „Societć Universelie four la Fabrication de la Soie Chardonnea." I u Švicarskoj je ovo iznasašče patentirano, pa (fe ae i tamo upotrebiti drvo za proizvadjanje umjetne svile. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1893 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Tri hrvatska ig;uma. Iz Narođuih Novmah vadimo viest, da je Njegovo Ve]idHMStvo car i kralj podielio Miji Kriško vi ću, kot, šumaru u BriDJu, vL^e c. i kr. ]>rivilegija za sjjegove izuaie, i to poveljom od 3. lipnja 1B92. broj 50.520 za zemlje ugarske krune, a od 3. lipnja 1892. broj 17,272 za zemljo, zastupane u carevinskom viedu na izumljenu spr a vu za mj er enj e visina ; tiadalje poveljom od 3. lipnja 1892 broj 50.521 za zemlje ugarske krune i poveljom od 3 lipnja 1892. broj 17770 za zemlje zastupane u carevinskom vie<5u na novo izumljeni fotografičk i deudro meter (sta bio mj er), napokon poveljom od 21, lipnja 1892. broj 50.51B za zemlje ugarske krune i poveljom od 2L lipnja 1892. broj 14.918 za zemlje zastupane u carevinskom viet^u na izumljenu spravu „produljivi odar." Prv i stro j izišao je ve(^ ob.^irno opisan u ^Sumar. listu.´´ Drugi stroj, t. j. fotografički dendr om eter (stablomjer), shiži za mjerenje kubičnog sadržaja stoje(5ih stabala. Keima dvojbe, da je fotografieka umjetnost u pogledu jasno(5e slika stigla najve odgovara, to de se iz točne slike (fotografije) najlakše suditi o obliku predmeta. Ako se na pr. fotografijom snimi fiovjek 7 puta manji, pa ako tu sliku dadem slikaru, da ju točno sedam puta poveda, dobit ću sliku, koja to6no odgovara ravnoj veličini i slikanom Čovjeku. Sbog tih svojstva može se taj stroj praktieno upotriebiti i sa snimaBJe stabala. Poznato je, da procjenitelji posije procjene vise uzornih stabala posječi moraju, da sračunaju njihovu sadržinu, da se osvjedoče, kako su procjenu na oko obavili. Bazumjeva se, da je tih stabala šteta, te se kašnje po Što po to unovčiti moraju. Snimanjem stabala pomoču fotografije, dobivamo stablo na ploči odmah u pomanjenom mjerilu, naime 100 puta manje, i to za jedan jedini čas saznamo ne samo visinu i debljinu na svakom mjestu stabla, več iz toga i kubični sadržaj stabla. Stroj taj sličan je drugim fotografičkim strojevom^ samo što imade na stolu mjerilo, uz koje se miče objektiv i koje pokazuje odaljenost od stabla. PloSa pako, na koju slika pada, razđieljena je osovka počam od polovice, gdje je ništica gore i dolje u pomanjenom mjerilu u metre, da se odmah može odčitati visina, a horinzontalno se može odčitati debljina, koja se takodjer i pomoču male posve točne klupe može odčitati. To je prvi stroj te vrsti^ kojim se može tako rekuč u jeđau mah visina, debljina i knbični sadržaj stabla pronaći. Time je nadkrilio ovaj stroj sve dosada poznate dendr ometre« Treča je sprava prođu Ij ivi odar (grušt,) Produljivi odar sastoji iz povoljnog broja unutra i van povlaČečih se drvenih okovanih ili kovinastih dielova, koji su medjusobno spojeni sa žiiehovi, te im jedan dio u drugi ulazi tako^ da se uvlačeći ili izvlačeći nikako razstaviti ne mogu. Svaki dio na stanovitom mjestu providjen je koloturi, preko kojih su tako užeta ili lanci prevučeni, da se dielovi odra, ako je sklopljen^ kad se slobodni krajevi lanca ili užeta ma kojom silom ili mofcavom povuku, jedan iz drugog do stanovite mjere izvuku tako, da odar postane višekrat dulji, nego što je bio sklopljen. Ako odar u sklopljenom stanju osovce stoji, tada se ti dielovi izvlače ili spruže u vis, ako li pako sklopljeni odar stoji nagnuto ili leži, tada se dielovi izvlače koso, odnosno vodoravno. Kad je odar spružen okomito ili koso, to se sklopi sam od svoje težine, čim se povučeni krajevi" užeta odpuste, ako je pako odar vodoravno spružen, to se sklopi natrag, ako se dielovi posebnim na stanovitom mjestu prikopčanim uzetom ili lancem natrag povuku. Slobodni kraj užeta ili lanca, kojim se odar izvlači ili uvlači, pričvrsti se 0 valjak, koji se namjesti na jednom kraju odnosno na doljnjem dielu odra, i koji se tada pomoću poluge rukom ili ma kojim drugim motorom okretati može, da vučenje užeta ili ianea^ odnosno izvlačenje ili uvlačenje bude brže i stalnije. Produljivi odar sastavljen je na dvu načina tako, da imade dvie vrsti grušta ili odra. o |
| ŠUMARSKI LIST 1/1893 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 34 Produljivi odar može rabiti u vedem. mjerilu i to obje vrsti n. pr. n vođaravaom položaju za produljive mostove, U tu se svrhu shodno na jednoj obaL pričvrsti pomodu težkih kotva, i poluge, te se spruži preko potoka i što je taj most kra6, to je i jačz, -a može se samom ljudskom siiom spružiti od 20—40 m. Tako se može upotrebiti kod vojuižtva, u moraastvu, vatrogastva, te prema tomu razne veličine. U osovnom položaju može shižiti u vatrogastvu za. vježbalačke tornjeve i kod gašenja vatre. Naime ti tornjevi providjeni su na gornjem kraju podom i kada se izvuče, digne i pod sobom u najveće visine. Tako bi se iz najviših spratovih ljudi i predmeti mogli kroz prozore na pod smjestiti i lagano spustiti na zemlju. U tu svrhu radi transporta udešen je odar na kolima i razne je veličine, U graditeljstvu uporabiv je ovaj odar mjesto onih podova što ih zidari uziđjuju u sgrade ili ih zidju uza sgrade do najvećih spratova. Ovim odrom mogu dozidati. Ti su odri takodjer rad transporta namješteni na kolima. Oko jedne sgrade treba po fiše takvih uzporedo postavljenih odara, koji se poslije uporabe mogu k drugoj ggradJ premjestiti, jer su na kolima. Isto tako u velikih crkvah i sgradah mogu slikari i vajari ovih odara posve lako, a da neizmriežaju gredami, što je i velikim troškom skopčano, clele prostorij — stropove i stiene — slikati 1 vajati. Veličina ovih odara je kao i kod vatrogastva različita. Izim toga može se osovni odar upotrebiti za. vedete kođ vojničtva, pomoču kojih se moŽe iz ravnica ili gustih Šumica na daleko rekognoseirati tlo ili motriti kretanje neprijatelja, nadalje služiti može n građovih i prigodom izložbe za svjetionike, piramide i t, d. U šumarstvu i mjeračini može rabiti u manjem mjerilu za mjeraču visine, za mjeraču motku kod niveliranja, te za triangularne piramide. Pošto se može osovni odar izvuci u vis veoma visoko i toliko koliko samo mogu užeta, lanci i koloturi podnieti, to bi se uz parn´i silu mogao podiči toranj poput Eifelova i veči. Taj toranj mogao bi se providiti podom, na kojem bi se moglo do povoljne visine dizati i spuštati ljudstvo, da razgleda okolicu. Posto su sva tri stroja upotrebljiva u šumarstvu nadamo se, da če nam naš mladi izumitelj malo obsirnije što god o svojih izumih priobčiti. O kiani po narovoslovnoj crtici prof dr. V. Hessa. — Nakon umorne Šetnje sjedoh u hlad visoke i ktosnate bukve, na mekanu mašinu, da malko odpočinem. Na grani susjednog drveta igrale bezizlene dvie vjeverice. G-ledajač slučajno na jedno duplje istog drveta, opazim u istom času, gdje se malena, te šiljata glavica kroz otvor pomolila, pazeči sa svojima svietlečim se očicama na sve strane. Deblo bukve i njeno gusto iišče pokrivalo me prilično, a uz to bijah miran, ni da bi okom trenuo. Za čas se iz otvora proteglo liepo i tanano tielo kune. Sa divnom lakoćom, posve mučke, popela se sve do grane, gdje se vjeverice zabavljale, ni neeluteči pogibelji tako blizu ; ali ih lom suhe grančice prene, te sa užasom opaze pred oobom svog najljučeg neprijatelja i krvoloka. Poput striele preletiSe granu, na kojoj su bile, te se sa močnim skokom baciše na granu susjednog drveta, Nu ni kuna nečasi, vee sa prirođjenom joj sigurmUu poleti za njima, Od grane na granu, od stabla do stabla, cera razbojnik svoje novine žrtve. Kuna si za plien izabrala obližju vjevericu, te ju cera sa neumornom ustrajnošču, a uplašena životinjica zdvojno se napreže, pravi najsmjelije skokove, nu sve uzalud, jer okretan ra^ibojnik, brz kao i ona, uvjek je na blizu sliedl. Smrtni strah goni ju brzinom, da ju jedva okom slieđitf možeš; ali ne basni ništa, kuna se sve više bliži, još samo jedan ođvažan skok, i za trenutak evo je u njezinih šapah, gdje spustiv glavicu ugnavljena visi. Da me nije upravo presenetila okretoost 1 brzina tih obih živinica nebi bio dopustio, da vjeverica padne žrtvom grabežljive kunej ako prem si i nebi bio u protivnom slučaju bog zna kakove zasluge stekao, jer je poznato, da vjeverica mnoga i mnoga |
| ŠUMARSKI LIST 1/1893 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 85 — gnjezda naSib ptica pjevaGica opustoši. Pošto je vjeverica za kunu poslastica, te se ondje, gdje potonjih imii, vjeverice slabo množe. Nije mi možda do toga, da preporučim posvemaSno utamanenje te nježne životinjicej koja slazi kao ures naše Sume, ali preponitSam svakako umanjivanjenje iste, jer nas izkustvo poučilo, da mjesto, u kojem se njih odviše nalazi, ostavljaju naže toliko koristne ptice pjevat^ice. Umanjivanjem vjeverice (gdje se one umnožavale) korlstna je kuna, ali ta korist izčezava napram kvarUj što ga. ona počini. Samo u mirnih i osamljenih Šumah, gdje joj nitko nesmeta, lovi kuna i danju, inače neostavlja do pod noć svoj ležaj, kog si ona obiSno pripravi u šuplju, ostavljenom gnjezdu vjeverici ili vratit, te u pukotinah peSine, koja sa mašinom ili travom obloži. Nocju kuna pretražuje ptit^ja gnjezda, da ih opustoši ili se vere kradomice do spavajućih ptica, da ih u skoku uhvati. Po5am od možnog tetrieba, pa sve do sićušnog palčića strepi pred tim zlotvorom. Kuna je veoma proždrljiva; tako pripovleda prof. Altum o kuni, da je u jednoj noći proždrla šest drozdova i jednu vjevericu. A svakomu je dobro poznata nevolja , kad kuna zimske noći posjeti kokošinjak. Sa prevejanom ustrajnošĆu znade ona uloviti brzog miša, plašljivog zeca, Nu i veće životinje napada, osobito pak mlađu srnad, a zimi i stariju srnu, priklopiv joj se 0 vrat. Tako pripovieda neki šumarj da je njegov lovac jednog jutra naŠao posvema izmučenu srnu, kojoj bila glava i vrat izgriženi, a dolnja laloka raztrgaua tako, da ju morao ubiti, da se dalje nemući. Malo vremena iza toga nUšla se na i sfcom mjestu opet tako isto izranjena srna, naskoro druga i treća. Mislilo se, da je koj slabiji pas tomu krivac, dok nije slučajno isti šumar naišao na pravi uzrok. Iduć jednoČ kroz mladu zabranu, začuje posve u blizini cvilenje mladog srnečeta. Pritrčav tamo, opazi, gdje velika kuna sjela o vrat tog malog sirotana, koji je od boli tumarao amo i tamo. Tekar onda, kad ju već gumar htio rukom da uhvati, pobježe ona tim sretnije, što ju šumar u gušt^ari nije mogao pogoditi U ostalom hrani se kuna i sa soćnim šumskim i vrtnim voćem, te sa groždjem, v ako dodje do meda u pčelinjaku, onda neće ga Ije ostaviti. Kada zimi zaoštri, zadoaoljava se ona u nuždi i sa travom i drugim. Tako pripovieda isti šumar, gdje je vidio kunUj koja odgriza ubijenom psu komad mesa. Ako i jest kuna kod svojeg haračenja pravi krvolok, to je ona pram svojim mlađim nježna i brižna, pa time vidimo, da je i u tog malenog, ali štrašuog razbojnika srce usadjena ljubav i nježnost. Koneem ožujka ili u travnju izleže ženka u mašinom i lišćem postrieto gnjezdo tri do pet mladi, koji progledaju tek iza Četrnaest dana. Kad ponarasfeu do" veličine izraslog parcova, vodi ih brižna mati izvan gnjezda, Sada počima po grani drveta vesela i nevina igra tih mladića, a opaze li što sumnjiva, strielimice bježe u svoju kolievku ili u slučaju, da za bieg vremena neima, Ćućnu oni mirno na granu. Kuna je kao mati za nabavu hrane za svoje mlade veoma brižna,´ pa u to vrieme padne najviše žrtava. Poslie dva mjeseca uzimlje ih na poduku u grabeži, a njeni malići učenici dobre glave i volje, te sa za kratko vrleme okretni mali vještaci u lovu na miševe, ptice i drugu sitniš. Kad se ulovi mlada kuna, dade se lako pripitomiti, te je jedna od najmilijih životinja, koju Čovjek drži radi zabave. Tako pripovjeda GrriŠov o nekoj kuni, koju on pitomu imao, da mu je sjedila na ramenu, a on ju je gledao: „Džepove mog otca" pripovjeda isti ,točno je uvjek pregledavala, jer bila navikla naći u njih poslastica; tako isto uvlačila se u rukav, gdje joj godila toplina. Sa kućnim psićem igrala se kao mala mačića, da ih bilo milota gledati. JaŠeĆi na njem, naćeravala se po sobi, dok oedosadilo jednom ili drugom.*^ * |