DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1893 str. 2     <-- 2 -->        PDF

~ 2 —


Veteran hrvatskih šumara


Počastoi elan hrv. slav, šumarskoga đružtva c kr. umirovljeni šumarnik
Ante Tomić slavi ove godine devetdeset godišnjicu svoga zaslužnoga
života, jer se je rodio 5. siečnja 1_893. u Vinkovcih«


Vriedai i na polju razvitka našega domaćega šumarstva vele zaslužni muž,
kojega sliku na čelu lista donašamo, najstariji je šumarski stručnjak u našo
domovini, pa prem je „Šum. list« u br I, sv, VIL od god. 1883. prigodom:
slave njegove osamdeset godišnjice obširan životopis tog ođličnjaka priobćio ,
ipak mislimo ugoditi svim našim čianovom šumar, dražtva, ako se nakon 10 godina
opet sjetimo našeg vriednog pregaica na polju domaćega šumarstva. Mi
ćemo dakle u kratko opet opetovati ono, što nam je iz života našega starine
Tomića poznato, e da nam on bude uzorom u rodoljubivom pregnuću i uztrajnom
rMu za promicanje našega domaćega šumarstva.


Naš vriedni starina stupio je god. 1824. u tadanju šumarsku akademiju
u Mariabrunu, te nakon dovršenih stručnih nauka bje imenovan god. 1827.
šumarskim vježbenikom kod gradiške pukovnije. Od to doba služio je naš
vriedni starina neprekidno sve do god. 1859. u raznih krajevih naše domovine,
a medjutim prestupio je na kratko vrieme sa našim neprežaljenim pokojnikom
Franjom Šporerom k novo ustrojenom zemljarinskom katastru kao povjerenik
šumske procjene. God. 1859. prešao je opet Tomić u krajišku službu kao nadšumar
u Bielojcrkvi.


God, 1860. bje Tomić imenovan šumarnikom u Karansebešu, a u istom
svojstvu god. 1867. premješten k šumarskom ravnateljstvu u Zagreb, gdje je
ostao sve do god. 1872., koje je godine nakon 44 godina svoga zaslužnoga
službovanja umirovljen.


God. 1843. stupio je Tomić prvi put na javnost, izradiv obširan elaborat
0 manjkavosti tadanje šumarske uprave u Krajini, u kojemu je predložio i
sredstva, koja bi trebalo poprimiti, da se šumarstvo u Krajini podigne i usavrši.


Ovaj elaborat s njekih osobnih razloga nije bio tada uvažen kod bojnog
vieća u Beču, ali god, 1858. usvojeni su ipak predloži Tomićeva elaborata prigodom
reorganizacije šumarstva u Krajini, a time je Tomić podjeđno svratio
svu pozornost odlučujućih stručnjaka na sebe.


God. 1846. odlućiše rodoljubivi domaći šumari ustrojiti posebno šumarsko
družtvo u Zagrebu, a Franjo Šporer, Dragutin Kos, te nadbiskupski šumarnik
Pauzner pozvali su u prvi sastanak i našega Tomića, cieneć njegovo stručno
zvanje i rodoljubivo pregnuće za napredak domaćega šumarstva, Tomić ostao
je i kasnije vjeran suradnik tog mladog đružtva na književnom polju.


God. 1875. kod ustrojenja sadanjeg hrv. slav. šumarskog đružtva u Zagrebu
bio je opet naš vriedni starina Tomić prvi, da se lati posla nastojeć,
da to družtvo uhvati čvrst korien, te je uslied taga izabran bio prvim predsjednikom
šamarskoga đružtva, u kojemu je svojstvu radio žilavo i uztrajno sve




ŠUMARSKI LIST 1/1893 str. 3     <-- 3 -->        PDF

.,-—$ —


do god. 1878.5 koje godine izabra ga glavna skupštma šumar, družtva, koja se
je obdržavala u Sisku,- svojim požasteim članom n znak harnosti i as.
pjeŠBOg riđa za iiaapredjeHJe samog- družtva. _ ´ _


Spominjemo još, da je kr. zemaljska vlada god. 1871.- imenovala Tomića
predsjednikom- stalnog izpitnog povjerenstva višjib šumarskih izpita-


Mnogi mlađji brvatski šamari i danas se ugodno sjećaju našega Tomića,
kad je on kod zelenog stola, na pročelju kao predsjednik izpitnog povjerenstva
sjedio., motreć svojim blagim, ali pronicavim okom uplašenog kandidata, hrabreć
ga onako, kako to čini odvažan vojskovodja, kad .treba da vođi, na juriš svoje
mlade vojnike, koji prvi put stupaju na bojno polje.


I zaista blag i mio je to starina!


Kad se je počelo raditi o ustrojstva poznatog konzorcija za nabavu šum§iovesticionalne
krajiške zaklade u bivšoj brodskoj´ pukovniji,, ustao je i naš
čestiti Aute Tomić, da obrani čast i korist našega naroda.


Naš Tomić bio je do nedavna vrlo marljiv suradnik „Šumar, lista", a
njegove razprave vrlo su oštroumne i poučne, te svaki redak pokazuje, da Je
vrieđni stainna pravi pravcati stručar „štomigaradiš.^


Od njega su u „Šum. listu" priobčene slieđeče razprave i članci:


— „Spomenica glede onoga diela zakona VIL od god. 1875. o uredjenju
zemljarinskoga poreza, što govori o iztraživanju čistoga prihoda šume i zatim
glede naputka za procjenu šuma od 17. lipnja 1876. br. 24.163, izdanoga radi
provedbe toga zakona".
— „Normalni´ đobođak i normalna´ drvna zaliha uredjene šume". ^
— „Prirast drva na temelju skrižaljke o dohodku ...,,.,.
— „Nekoliko rieči o silhonetti šumarnika Danhelovskoga obzirom na
katastar". .^
— „Na obranu k riešenju pitanja o čistom prihodu šumš.".
— ..Hazjašnjenja k racionalnoj metodi uredjivanju šumskog gospodarstva".
~ „E pitanju, koja se dobitna mjera uzgojnog uredjenja uporabiti ima".
— „Dodatak razjašnjenja racionalne metode uredjenja šum. gospodarstva".
—- „Konačni osvrt na racionalnu metodu uređjivanja šum. gospodarstva*´.
^— „K pitanju uzčuvanja šum^ krajiških strana**.
— ,.K poglavju potrajnog uživanja šuma".
— j,Kritična smotra nauke Dr. Makse Presslera o racionalnom šumarstvu
i njegovom najizdašnijem trajnom gojenju šume".
Ovo njekoliko crtica iz zaslužnog života čestitoga veterana hrvatskih šumara
ptiobćili smo u znak našega dubokoga štovanja, te želimo, da našeg dičnog
starinu dragi bog uzdrži još dug niz godina na ponos našeg domaćeg šumarstva
i na čast roda i naroda hrvatskoga, koga on žarko ljubi i štuje!


V. R-Č-.