DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1893 str. 2     <-- 2 -->        PDF

~ 2 —


Veteran hrvatskih šumara


Počastoi elan hrv. slav, šumarskoga đružtva c kr. umirovljeni šumarnik
Ante Tomić slavi ove godine devetdeset godišnjicu svoga zaslužnoga
života, jer se je rodio 5. siečnja 1_893. u Vinkovcih«


Vriedai i na polju razvitka našega domaćega šumarstva vele zaslužni muž,
kojega sliku na čelu lista donašamo, najstariji je šumarski stručnjak u našo
domovini, pa prem je „Šum. list« u br I, sv, VIL od god. 1883. prigodom:
slave njegove osamdeset godišnjice obširan životopis tog ođličnjaka priobćio ,
ipak mislimo ugoditi svim našim čianovom šumar, dražtva, ako se nakon 10 godina
opet sjetimo našeg vriednog pregaica na polju domaćega šumarstva. Mi
ćemo dakle u kratko opet opetovati ono, što nam je iz života našega starine
Tomića poznato, e da nam on bude uzorom u rodoljubivom pregnuću i uztrajnom
rMu za promicanje našega domaćega šumarstva.


Naš vriedni starina stupio je god. 1824. u tadanju šumarsku akademiju
u Mariabrunu, te nakon dovršenih stručnih nauka bje imenovan god. 1827.
šumarskim vježbenikom kod gradiške pukovnije. Od to doba služio je naš
vriedni starina neprekidno sve do god. 1859. u raznih krajevih naše domovine,
a medjutim prestupio je na kratko vrieme sa našim neprežaljenim pokojnikom
Franjom Šporerom k novo ustrojenom zemljarinskom katastru kao povjerenik
šumske procjene. God. 1859. prešao je opet Tomić u krajišku službu kao nadšumar
u Bielojcrkvi.


God, 1860. bje Tomić imenovan šumarnikom u Karansebešu, a u istom
svojstvu god. 1867. premješten k šumarskom ravnateljstvu u Zagreb, gdje je
ostao sve do god. 1872., koje je godine nakon 44 godina svoga zaslužnoga
službovanja umirovljen.


God. 1843. stupio je Tomić prvi put na javnost, izradiv obširan elaborat
0 manjkavosti tadanje šumarske uprave u Krajini, u kojemu je predložio i
sredstva, koja bi trebalo poprimiti, da se šumarstvo u Krajini podigne i usavrši.


Ovaj elaborat s njekih osobnih razloga nije bio tada uvažen kod bojnog
vieća u Beču, ali god, 1858. usvojeni su ipak predloži Tomićeva elaborata prigodom
reorganizacije šumarstva u Krajini, a time je Tomić podjeđno svratio
svu pozornost odlučujućih stručnjaka na sebe.


God. 1846. odlućiše rodoljubivi domaći šumari ustrojiti posebno šumarsko
družtvo u Zagrebu, a Franjo Šporer, Dragutin Kos, te nadbiskupski šumarnik
Pauzner pozvali su u prvi sastanak i našega Tomića, cieneć njegovo stručno
zvanje i rodoljubivo pregnuće za napredak domaćega šumarstva, Tomić ostao
je i kasnije vjeran suradnik tog mladog đružtva na književnom polju.


God. 1875. kod ustrojenja sadanjeg hrv. slav. šumarskog đružtva u Zagrebu
bio je opet naš vriedni starina Tomić prvi, da se lati posla nastojeć,
da to družtvo uhvati čvrst korien, te je uslied taga izabran bio prvim predsjednikom
šamarskoga đružtva, u kojemu je svojstvu radio žilavo i uztrajno sve