DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1893 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 18 — tih dola/i bkoro podpuu kolat sclereiichyiiuiC!ćki.li stanica. Sekretni kanali dolaze. S obje straue lista nalazi se palisadni parenchvtvi, ii^pođ kojega dolazi temeljni parenchvm, koji zaokružaje samo enđodennu. U sredini izpod fibrovazalnog snopića dolazi po nekoliko aclerenchjmatičkih stanica i to najviše četiri. Poučno putovanje slušatelja II i IIL všumarskoga tečaja "na kr. gospodarsko i šumarskom učilištu u Križevcih od 3. đo 15. lipnja 1892. u šumo brodske i petrovaraninske imovne obcine, spojeno sa posjetom dobara vlastelinstva grofa Choteka u Čerevioii i tvornica tanina u Županji i Mitrovici.* Dne 3. lipnja t. g. izpunila se je davna želja učestnika toga putovanja, da vide najvriednije i najliepše hrastike na.^e domovine; naime šume brodske i petrovaradinske imovne obcine, Jurarnjim vlakom spomenutoga dana u pol osam sati krenulo je 30 učenika šumarstva pod vodstvom podpisanoga kroz Zagreb-Sisak ravno u Vinkovce, kamo prispjesmo oko 2 sata noćju dne 4. lipnja. Dobrovoljno pridružio se je tom putovanju profesor šumarstva Dragutin Hlava, i time je ovo putovanje bilo jošte ugodnije i liepše. Na kolodvoru u Vinkovcih pozdravio oas je u ime imovne obcine brodske g. nadšumar Tropper, a zatim krenusmo umali u naznačene nam stanove. U Vinkovci]} razgledasmo dne 4. lipnja liepu zgradu gospodarstvenog ureda brodske imovne obcine, zatim veliku i krasno uredjenu sbirku kukaca kr. državnoga nađšumara E. Dobiaša, koj je obdario više učenika sa knjižicom: „Entomoiogiscber Almanacb von E. Dobiaš". U 1 sat priredi nam obćina sjajni banket, komu prisustvovahu svi odlični i ugledni činovnici iz Vinkovca; poslie podne bio je izlet u gradjansku strieijanu, a na večer kazalištna predstava dobrov, družtva i plesni vijenčić. Na duhovsku nedielju 5. lipnja započe tek prava ekskursija time, što krenusmo u jutro kolima iz Vinkovaca m V. Cernu, t. j . u II. šumariju brodske imovne obcine, a odanle odmaa u šume iste šumarije. Predvodiše nas pako g. sumarnjk Slavoljub pim. Nemčić, nadšumar BoeMn i šumar Stojanović, koji nam razlagabu razne šumsko gospodarstvene odnošaje imovinskih šuma. * Ovo izvjeade dobili srtjo tekar pred nekoliko dana, pa buduć an sliSua hvješda 1 proglih godina otisnuta bila u „Šum. listu", s toga priobenjomo sada ovo izvješće, kcje nam y. g. nisae, prof. Kiseljak, za porabii ustupio. Uredništvo, |
| ŠUMARSKI LIST 1/1893 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 19 — roiiajprije drzira za potrebito^ da štovanom Staocu predočim samo u kratko obsežaost i vrlednost v;uin{l bvodske imovne obclue. Šume brodske iiiiovne eibćiiie zapreoiaju 63.185 jutara i diele pe ii četiri Auniarije sa sjedištem u Viukovciij, gdje je ujediio gospodar.stveai ured, zatim li V. Cerni, Trnjanih i Rajevornsclu. Od sveukupne gore naznačene šumske površine pripada na: i—20. godišnje branjevine 12.807-89 jutara. 21—40. godišnje šume .. . 15.344*78 41-60. ,-„ 5.309-09 61—80. ,. „ -,...., 1.010-4 1.010-41.010-45 55 „ 81—100. 1.416-G5 „ 101 — 120. 2.oao-63 121 — 140. 25.265-87 Ukupno 63.185´o6 jutara. Čistina imade . . . . » 6.295-84 jutara. Neplodnog tla 4.134´32 Sveukupno 73.651-52 jutara. Drvna :>´.aliha procienjena je na 6,699.846. m^, koja vrisdi mnogo više od 36 milijuna foiinti. Godišnji glavni prihod, koji je ustanovljen na temelju procjene i potrajnog uživanja šuma, iznaša: ua gradji 39,129. lu^, na ogrievu 67.894. m-\, ukupno dakle 107.023. m \ dočim je prolazni iii medjutimni prihod ustanovljen na LG96. m-^ Iz toga se vidi, kako su obsežne i vriedue šume brodske imovne obćine, i koliku glavnicu ista posjeduje kao najimučnija imovna obćina u domovini. Imovna obćina brodska može se pohvaliti valjanim šumskim gospodarenjem i dobrom upravom imetka u svakom pogledu, ona imade na hiljade jutara divno uzgojenih mladih branjevina i šuma. kao što ih je malo gdje u domovini naći. Nu uprava imovne obćine imade u svakom pogledu i skrb i brigu za budućnost i blagostanje svojih obćinara. Razpr^´lažuć silnim kapitalom, ona je od godine 1880. pa do danas, dakle kroz n godina, investirala za svoje pravoužltnike u razne obće koristonosne svrhe 3,592.921. for. Taj novac izdan je za razne gradjevine, puteve, mostove, nasipe, školske investicije i t. d. Od godine 1863.—1889. stvorila je imovna obćina nepotrošivu glavnicu u iznosa od 2,700,000. forinti. Osim toga kupila je uprava imovne obćine dozvolom visoke kr. zem. vlade imanje „rieternicu i Veliku´´ za 550.000 for. te uzela ista imanja u svoju upravu. To su sve činjenice, koje dokazuju, kako je brodska imovna obćina imućna i kako se ona skrbi za valjanu npravu svoga imetka, a za buduću korist svojih obćmara. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1893 str. 20 <-- 20 --> PDF |
90 Šumarija V. Cerna zaprema 25.^52. jutra šume, a od iste razvidismo 5. lipnja srez: Orljak i Baoovdol. — U srezu ,,Or!jaku" tumačio je g. nadšumar BoUein na temelju sastojnovida gospodarstveno stanje toga sreza, iz kojega se razabire, da taj srez imade od ukupne šumske površine 2.052, jutra, koja se điele u 4 okružja, po dobi drveća slieđeće površine: 1—20. godišnje branjevine -. , . . . 291 jutara. . 1 21—40. godišnje šume , . . . ´ 374 , 41—60, . „ n .... 120 „ 121-230. „ . . ...... . . . . . 1-122 ^ Ukupni obrašteni prostor 1.907 jutara. Čistina imade . . . . , . . . . / , 115 jutara. a neplodnog tla ............. 30 Sve ukupno 2.052 jutara, U tom je srezu glavna i vladajuća vrst drveća lužnjak, a nešto ima jasenova i briestova. Obhođnja je 100 godišnja, dorasli i za sječju dospjeli šumski dielovi Sjeku se čistom sječnjom; pomladjivanje preduzima se uz 6—6 godišnje predzabraoe, a to će reći, da je šuma 5—6 godina posve sačuvana od pristupa marve, a kroz te godine uredivši i niknuvši žir tvori mjestimice vrlo guste i bujne samonike. Ona mjesta, koja ostadoše nenaplodjena budi sbog prestarih hrastova ili iz kojega drugoga razloga, nadosadjuju se kasnije žirom. Što se mlađih branjevina tiče, to su iste tako bujno i gusto uzrasle, da si čovjek liepše mlađike ni pomisliti, niti poželiti ne može. Ono obilno crnično, pjekovito, glineno i rahlo tlo, imalo je od vajkada najdivnije hrastike, a i danas prija ono uzgoju hrašća, a to nam svjedoče mlade branjevine sa kriepkim uzrastom, te dorasli hrastići, kakovih obzirom na dimenzije stabla već nigdje u Europi ne nalazimo, Naravnim načinom porasle mlade branjevine ili umjetno uzgojene šumice jednako liepo uspievaja, jer glede uzrasta ovdje ne ima razlike. Osobitu pomnju posvećuje šumska uprava za saćuvanje mladih branjevina, jer su iste ogradjene čvrstom hrastovom ogradom i to koljem i trkljami, te ostaju tako zatvorene do 20. godine. Polazeć dalje kroz srez „Orljak"^ dođjosmo do otvorene 20—40 godišnje mlade šume krasna uzrasta, iz koje proređjivanjem god. 1890. izvadiše topole, jasenove i briestove. Drva, koja proređjivanjem izrađiše, služila su u svrhu: " 1. Da se podmiri kompetencija pravoužitničkoga goriva, n koliko etat dotičnoga sreza nije dopustio, da se iz njega vadi. 2. Pravoužituikom davali su se briestovi i jasenovi za nuzgredne potrebštine i sitnu gradju; topolovina za kopanje i to po 1 for= 60 nč. po m^ 3. Uz šumske doznačnice i uz uplatu podpune pristojbe od 5—6 i 7 for, po kub metru davala se je nepravoužitnikom za tjeranje obrta jasenovina(stovifia. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1893 str. 21 <-- 21 --> PDF |
^- 21 - Usljed predJoga, koga stavi uprava gospof^arstveiiOg ureda imovne obćine brodske i odobremja visoke ki\ zem. viade, dobivaju pravoužitnici gornji dio gradje kod kuća i gospodarskih sgrađa od mekanoga đrva^ i to jelovinu u posve izrađjeDom stanju badava. Gradju tu dostavlja usiied jeftimbe drvotržac Henn \z Vinkovaca. Vrlo važoD. ova odredba od velikoga je zama^aja u novčanom gospodarstvu ove imovne obćine. Sjedne strane imala je riprava imovne oteine pred očima štednju skupocienib hrastova i bolje unovčenje stabala dražbom na razne trgovce, s druge strane radi ujedno na korist samili obćinara, kojim će se usljed te odredbe svake godine glavnica povećati za 85.000 for. Jer dočim je sada pravaužitnik n. pr. za hrast od 5 kub. met, račuri^juć m´l {)0 1 for, 90 ne. plaćao 9 for. 50 nč., sad se isti hrast dražbom unovćuje prosječno sa 75 ´forinti, te prema tomu dodje 1 m^. u oblom stanju u šumi na 15 forinti- Imovna obćina daje svake godine svojim pravoužitnikom 1L131 m^\ gradje* a ta je iz hrastovine vriedna 166.965 for., svu pako čamovinu (jelovinu) već izredjenu i to: ILlSi nr^ može imovna obćina nabaviti 2a 81.300 for,, preostaje joj dakle jošte višak od 85.655 forinti. Hrastovu gradju za dolnji dio gospodarskih sgrada t. zv„ podsjeke dobivaju pravoužitnici na predlog uprave gospodarstvenog ureda i odobrenja visoke kr. zem. viade samo onda, ako je gornji dio gradjeviiie posvema dobar, za da se tim izmjenjivanjem dolnje trošne gradjevine sgrade joste dobro uzdržati mogu. U protivnom slučaju imadu pravoužitnici zidati, a gornji dio gradjevnoga drva t. j . prije spomenutu čamovinu dobiju cd imovne obćine bezplatno i to u posve izpiljenom i izradjenom stanju. Pravoužitnici uživaju osim toga i ine s:nmske ouzužitke kao, pašu i žirovinu bezplatno, te smiju 2 puta nedieljom sabirati suharke i drvene odpadke. Nepravoužitnici plaćani za sum. pašu podpninu pristojbu, koja je prem.a vrsti marve u cjeniku ustanovljena. Zatim dodjosmo u srez ,,Banovdol", 2.773 jutra velik i to ponajprije u dorasli 200—240 godina stari hrastik, od kojega imade 704 jutara baš i liepe i skupociene sume. Tu opazismo na površini od 20 jutara množinu izradjene i liepo složene njemačke bacvarske duge. koju je dala izraditi ,Alnion banka^^ iz Beča. nadalje dodjosmo i do mostne vage, kojom se teret, dužica na jedruh kolih važe, i prema tomu teretu vozari izpiaćuju. Način pomladjivanja je istij kako je prije spomenut za srez „Orljak". I tu nadjosmo po prilici iste odnošaje uzrasta šuma, tom ipak razlikom, da najveći dio šumske površme zapremaju mlade branjevine, i to do 20 godina stare 439 jutara, a izmedju 20—40 god stare 1352 jutara. Ove branjevine razdieljene su liepimi prosjeci u pojedine odjele, te prošav kroz iste,^zadivili smo se krasnom uzrastu tih branjevina, koje doista ne mogu liepše biti, te koje |
| ŠUMARSKI LIST 1/1893 str. 22 <-- 22 --> PDF |
22 Šum. upravi upravo oa čast služe. U ,,Banovomđolu" preduzeto je god. 1890= proredjivanje na znatnoj površini od 400 jutara. Nu što se starih i doraslih hrastika kako Banovdola, tako i ostalih srezova brodske imovne obćine tiSe, opaža se žali bože, da rapidno izumiraju. Putnika upravo zaboli, kad vidi nebrojenu množinu suhovrMh najliepših hrastova, koji će u najbližnoj budućnosti posve izumrieti, a već ih i danas ima mnogo takovih, koji su posve suhi- Ponajglavniji uzrok sbog kojega se hrastovi u vrhu krošnje suše, te svake buduće godine sve više izumiraju, jest povodnja rieke Save i suvišna vlaga u tlu. Rieka Sava razlije se kad što tako jako, da vođa u doraslih hrasticih na 1—2 metra visoko po više nedielja stoji. Time je prepriečen pristup zraka u tlo i do nježnoga korienja, a podjedno se stvaraju u onom preobilno humoznom tlu štetne kiseline za rast drveća. Nježno korienje, kojim bilina, dakle i^ hrast hranu prima, sve više trune i izumire, a nestvara se novo, te time izumire i suši se hrast počam od vrha sve više i više. Šumska uprava morati će ozbiljno oko toga nastojati, da se ti suhovrhi hrastovi za vremena jošte razprodadu i unovče, pa makar se uzele znatno veće sječine, samo da se na vriednom i skupocienom hrastovom drvu ne gubi. OdpoSinuv u šumi „Banovomdolu" uz obilan objed, koga nam priredi imovna obćina, zasjedosmo poslie toga na kola, te se vratismo u V. Cernu na konak. Vozec se šumskimi prosjeci najliepših branjevina,^ u kojih ima u obilju divljači kao: srna, zečeva, a u proljeću šljuka, zatim lisica, koje marljivo tamane, dodjosmo nakon sat vožnje na glavni drum, a pod večer u V. Cernu. Dne 6. hpnja u osam sati u jutro krenusmo opet na kolih iz V. Cerne pod vodstvom šumarnika Nemčića, nađšumara Bolleina i šumara Stojanovića u srez zapadne i iztoćne „Kusare", gdje nam o susret đođje šumar Šumanović i pristav Lončarević iz IY. šumarije u Eajevomselu. Kako zapadne „Kusare^ u površini od 1,567 jutara, tako i srez iztočne „Kosare" ubrajaju se medju najliepše šume brodske imovne obćine, imenito što se tiče doraslih hrastika u dobi izmeđju 200—230 godina. U iztočnih Kusarah ima hrastova, kojim je deblo po 14—16 i više metara čisto od granja, te imadu promjer od jednoga metra i 1 metar 20—30 cm, Takovi su hrastovi popriečno prodani godine 1888|89. komad po 100 forinti. Prije naznačene promjere mjerisrao promjerkom, te bi i dalnje izmjere i procjene nastavih bili, da nas nije gusta kiša u radu priečila, koja je žali bože, ako i prekinuto, šve do IL lipnja uztrajala, te u mnogom kvarila đalnju ekskursiju. Razgledav jošte gusti pomladak sam.onikhh hrasti(^a u iztočnih „Kusara", te okolišne liepe branjevine, moradosmo na kola, da što prije dospijemo u Županju. Sbog hrdjavog vremena ne raogosmo taj dan nikamo iz Županje poći,´ a znamenita tvornicu tanina posjetismo dozvolom Engkza, braće Hepburn, dne 7. lipnja u jutro prije imšega odlazka. Tvornicu tanina u Županji sagradilo je englezko dražtvo: „Oat Extrakt Compagnj" godine 188^, |
| ŠUMARSKI LIST 1/1893 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 2ri ^ Ova tvornica proizvađja u velike svake godine tanin iz odpadaka hrastova đrveta. a gotov se tanin u posebnih bacvah tada izvaža u Englezku i Franceska, gdje isto družtvo posjeduje velike kožarriicea. Županje je najsgodiuje mjesto za tu tvornicu sbog toga, što ima u ogromnih okolišnih šumab državnih, imovno-obdinskili i investicijonalne zaklade uviek u dovoljnoj množini brastovili odpadaka nakon izradbe drva, i Sto se silna množina vode, koja je potrebita u marnoj tvornici, iz Save crpa. Družtvo sklopilo je sa kr. ug. državnom šumskom upravom ugovor, po kojem dobiva i plaća hrastove odpadke prostorni metar po 1 iorint. U veoma razgranjenjoj ovoj tvornici obavljaju se sve radnje u raznih odjelih pomoćju 5 velikih parostroja. Postupak je u kratko ovaj: Hrastovo drvo smrve ponajprije posebni strojevi i to valjci sa noževi u sitno i tanko trešće. Ovo trešće dolazi pomoćju elevatora u ogromne badnje, takovih imade 10, a svaki imade 4 metra promjera i 3 metra visine, pa se u istih pomoćju vrele vode ovo trešće izluži. Taj postupak traje u svakom badnju 8 sati. Za iziuženje treba tvornica na dan L40() hektolitara vode. U tu svrhu dovadjaju iz Save dvie ogromne parne sisaljke vodu, a mogu u jednom satu privući 160 hektolitra. Nakon osam sati badnjevi se opet izprazne, a izluženo drvo rabi se za kurenje parnih kotlova, dočim. se tekućina ili lašija smedje boje (Briihe) odvadja u drugi odjel tvornice, da se tamo očisti. Ovo čišćenje biva opet u posebnih badnjih, svaki imade 160 hektolitra, a čišćenje se obavlja pomoćju praška iz volovske krvi, koji iz Englezke dobivaju. Sad se mora dobiveni čisti talog jošte sgusnuti pomoćju strojeva t. zv. Dupliphar.^ koji mogu u jednom satu 5000 litara lušije, odnosno već očišćenoga taloga na 500 klgr. čistoga ekstrakta sgusnuti. Ovaj se ekstrakt vodi u posebne spremnice, a takovih imade 60. Tu se ohladi, a zatim se napuni u posebne bačve, kojih svaka 250 klgr. obuhvaća. Ove bačve prave se u samoj tvornici a tanin se tada za traaspot sprema. Tvornica ova treba na godinu 80.000 prostornih metara hrastovih odpadaka, te proizvađja iz toga 6 — 7.000 bačava tanina. U ovoj tvornici radi na dan do 100 radnika, a na večer i u noći kod električkoga svjetla. Važnost i znamenitost ove ogromne tvornice u tehničkom pogledu, te obzirom na unovčenje odpadaka iz hrastovih šuma, netreba ovdje pobiže naglasiti. Oprostiv se sa braćom Hepburn, zahvaliv se na gostoljubivom dočeku i dozvoli, da razvidismo tu tvornicu, nadalje oprostiv se ujedno sa g, Šumarnikom Nemčićem, krenusuio iz Žu]}anie 7, lipnja oko 10 sati i)reko Bošnjaka i tamošnjih državnih šuma u Vrbanje. Državni šumar g. Gejza "Mor^^alh iz Županje, a u šumi Boljkovo u susrel nam došavši kr. državni našumar Stražak iz Vrbanje pokazivahu nam tik druma naluzeće se državne srezove: branjevine OrljakKragonju i doravSle hrastike. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1893 str. 24 <-- 24 --> PDF |
~ 24 — Provezosmo se šumom krajiške investicionalne zaklade t. zv. „Bopovo", koja zaprema 80O jutara, te je obzirom na uzrast i jakost stabla jedna od najliepših slavonskih šuma. — Ta je šuma popriečno stara oko 270 godina. Vladajući je u njoj hrast lužnjak, a osim toga ima vrlo omašnih briestova, jasenova, nešto lipa i grabova. Što se hrastova tiče, ima tu takovih, kojim je deblo 14—10, a po gdje kojim i 20 metara čisto od granja sa prsnim promjerom od 1 —1´5 metara 0 bok sa hrastovi takme se u uzrastu i silni briestovi, a samo su jasenovi nešto slabiji. Boljkovo je posve dorasla šuma, koja će se za 10 godina izsječi, a buduće generacije težko da će ikada doživjeti i vidjeti tako veličanstvenih hrastova, jer će šumske obhođnje biti mnogo kraće, a tečaj gospodarenja drugi. U 1 sat poslie podne prispjesmo do parne pilane vlastnika Bačoke i Nerša, koja se nalazi u blizini vrbanjskoga kolodvora, i tu nas spomenuti vJastnici baš gostoljubivo primiše i obilnim objedom počastiše, na čemu se najsrdačnije zahvalismo. Spomenuta nas pilana tim više zanimaše? jer se u njoj izrađjuje najfinije i najskupocienije drvo za razne obrtnike, ponajviše za stolare u inozemstva. Izpiljeno i izradjeno drvo raznih sortimenta izvaža se preko Bieke u London, Glasgov, Liverpol i t. d. Razlaganje izradbe raznih sortimenta drva preuzeše dobrovoljno spomenuti vlastnici i kr. državni nađšumar g. Stražak. Najskupocienije hrastovo drvo, koje ta pilana izrađjuje, jesu izrezci debla, t. ZV. Wagenschus, Ti se izrezci dobivaju samo od posve zdravih i jedrih hrastovih debala, koja nesmiju niti najmanju manu imati, niti zaraslu granu i t. d., jer se umab škartiraju. Kubički metar toga tvorivnoga drva stoji po 75 for. i više, a rabe ga pako stolari u inozemstvu za gradnju finoga pokućtva i za uredjenje soba. Ta pilana izradi na dan 15—18 m^. razne piljene robe, a na godinu 4—5.000 m^, U neposrednoj blizini te pilane nalazi se skladište razne izpiljene hrastove robe iz državnih šumš, koju nam je pokazivao gosp. našumar Stražak, Tamo vidjesmo daske i piljenice raznih dimenzija, frize, dapače i letve, sve iz najliepšega hrastvoga drva do 600 m^. pvavilno izradjeno i složeno drvo. Oprostiv se sa vlastnici te pilane najusrdnije, krenusmo u pratnji nadšumara Stražaka, šumara Stojanovlća, Šumanovića i Lončarevića u Vrbanju, te poslie zajedničke večeri, koju nara priredi opet imovna obćina, podjosmo na počinak. Dne 8. lipnja u 8 sati u jutro krenusmo na koli iz Vrbanje kroz selo Drenovac u šumu Radjenovci. Tamo oboriše vješti drvari u nazočnosti našoj dva omašna hrasta sa 140 cm. prsnoga promjera. Prepiliše ih u trupce od 1-8 metara duljine, iz kojih tada izradiše njemačku bačvarsku dugu. Dok radnici deblo prepiliše u trupce, razlagao je i tumačio g, šumar Sumanović učenicima način izradbe njemačke i francezke duge. Oboreni hrast bio je lužnjak — konćar, oko 200 godina star, te kad prvi trupac prepiliše, bilo je zanimivo gledati, kojom vještinom drvari trupac kalaju, a drugi opet skale u dugu izradjuju. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1893 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Na granah oboreBih hrastova opazismo dosta sitna žira^aove se godine tamo očekuje rodna žiroviaa. Zatim podjosmo kroz liepu visoku šumu Radjenovci u stan starešine Babica na objed i odmor, a-poslie toga´u mjesto Jaminu na konak, kud prispjesmo pod večer. U selu Jamini, koje je već na međji brodske i petrovaradinske imovne obćine, došao je u susret gosp. nađšumar Pavle Barišić i šumar Petrović, koji nas -u me petrovaradinske imovne obćine .srdačno primiše i ^pozdraviše. Petrovaradinska imovna-obćina naprema 64,029 jutara šume, nu od te površine imadu se odbiti znatne čistine od 5.214 jutara i neplodno tlo i- bare u površini od 8.576 jutara, te tim preostaje dakle čisto šumom obraslo tlo u površini od 50.239 jutara. Šume petrovaradinske imovne obćine diele se u 4 šumarije i .to sa sjedištem u Moroviću, Klenku, Kupinovu i Surčinu. Šumarija Moravička zaprema površinu od 23.801 jutara. „ , Klenačka „ „ ´^ „ 14.976 ..:"- „ ..Eupinska .n ^ » ?; 18.155. „´ ´ „ ; Surčinska -, ,„ ; „ „ 7.097 „ Ukupno 64,029 jutara-. Po dobi i starosti drveća zapremaju sve šume petrovaradinske imovne obćine sliedeće površine: 1—20. godišnje branjevine . ,. /. .´ /.,.,. , . ´ 7.858 jutara. 31—40. godišnje šume . . .. . ,..´.. . , 6.575 41—60. 61—80. T) il . ´ 1 . . 11.393 7.564 « n 81—100. W ~´ . . . 2.646 ff 101—120. ´n . . 1.228 n 121—140, i starije . 12.975 n ´ ´ : : ´ -´. Ukupno 50.239 jutara. Ukupna drvna zalika procienjena je na 5,322.216 m^ -Godišnji redoviti prihod iznaša 23.026 gradje, 74.469 m^. goriva drva ukupno dakle 97.495 m^. Vanređni godišnji prihod: na gradji 1 844 m^, na gorivu 1.706 m^. Sveukupni godišoji prihod dakle iznaša 104.045 km^ a od toga odpada na samo gradjevno drvo 25.000 m^ u vrieđnosti od 214,000 far. Ogromni taj. godišnji prihod upotrebljava se za pokriće redovitih potreba tamošnjih pravoužitnika, kojih u obsegu petrovaradinske imovne obćine ima oko 10.000 na broju. Ukupna kompetencija tamošnjih pravoužitaika iznosi: a) na gradji godimice . . . ... . -. -- 17.000 m^ b) na ogrievu godimice . . . . . . . . ... 60.000 nrl Vanređni prihod sa nestalnim dodatkom od redovitih prihoda prodaje se putem javne dažbe svake godine. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1893 str. 26 <-- 26 --> PDF |
^ 26 — Tim načinom dobiveni novac služi m pokriće godišnjih izdataka uprave, za pore^ i kulturne radnje. Obhodnja,visokih šuma ustanovljena je sa 100 godina, a u sitnih šumah 40 godina. Način pomladjivanja je i^ti, kao u šumah brodske imovne obćine. Vladajuča vrst drveća je hrast lužnjak, koji opet u branjevinah spome nutih šumarija zaprema znatne površine, kako se iz prije navedenoga vidi. Neplodno tlo, imenito močvare i bare, n koliko to položaj dopušta, kanalizira imovna obdna, pa je od godine 1885. do danas kanalizirano 500 jutara. Ogojni troškovi variraju na godinu izmeđju 20—24.000 for., javni tereti oko 25.000 for., a uprava i čuvanje 50.000 for., Osim toga ima ova imovna obćina i vanrednih izdataka, kao što su oni za investicije, za podmirenje školskoga nameta tamošnjih pravoužitnika, što takodjer oko 50.000 for. iznosi. Dalnje putovanje po šumah petrovaradi^ske imovne obćine nastavili smo 9. lipnja iz mjesta j,Jamine" rano u jutro. Ponajprije podjosmo uz državnu visoku šumu t. zv. Puk, zatim uz otvorene 25—30. godišnje branjevine Jasenova. Vidismo nadalje liepe guste mlade branjevine „Žeravinac" u dobi od 6—10 godina i istoimenu visoku šumu. Pošav uz visoku državnu šumu Smogvu prispjesmo oko 11 sati u visoku šumu petrovarađinske imovne obćine t. zv. „Varađin". Tu nam imovna obćina petrovaradinska priredi velik objed, kod kojega bijahu mnogi odlični žitelji iz Morovića i obližnjih mjesta, zatim šumarsko i lugarsko osoblje tako, da nas bijaše preko 100 na broju. U šumi „Varadin" tumačio je g. nadšumar Barišić učenicima eielo uredjenje i gospodarenje šumsko kod petrovaradinske imovne obćine, koje u kratko prije ocrtasmo. Od stola digosmo se dosta rano, jer je Mitrovica još daleko, a uz put imadosmo jošte koješta pogledati. Zasjednuv u kola, vozismo se uz liepe mlade branjevine, koje ili posebne ograde ili izkopani jarci čuvaju od ošteta marve. U Mitrovicu stigosmo u 8 sati na večer, nu prije toga posjetismo tik Mitroviee uz Savu ležeću tvornicu tanina, koja je veoma liepo uredjena i providjena svimi potrebami i naredi električnim svjetlom. Braća Cerich kao vlastnici te tvornice primiše nas veoma prijazno, te nas vodiše u sve prostorije , a poslie toga malom južinom počastiše. Ta je tvornica manja, nego što je ona u Županji, nu postupak kod proizvađjanja tanina isti je. U večer imadosmo u glavnoj gostioni u Mitrovici veliku zajedničku večeru, koju nam u čast priredi imovna obćina, a prisutni bijahu i predsjednik imovne obćine g. Jeremić, protustavnik Simonović, g. Cerich, profesori kr. velike gimnazije Darebni, Mudrinić i drugi. Dne 10. lipnja krenusmo iz Mitroviee put Klenka, prekinuv dva puta našu vožnju sbog neprekidne kiše. Toga radi ne mogosmo u nutarnjost šuma te imovne obćine poći, već nam i kod objeda u šumi Vitojevci gusta kiša dodija, te moradosmo brzo na kola, da što prije đodjemo u Klenak. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1893 str. 27 <-- 27 --> PDF |
~ 27 ™ Predvodio nas je pako šumar kleiiačM Dušan Popović. koj nam je već u šumi Vitojevci u susret došao. Eano u jutro 11. lipnja razvidismo jošte tik Klenka lialazeći se razsadnjak, velik 1 hektar i 10,ara, koj je pod opravom Šumara Dušana Popovića u uzornom redu i čistoći, te u kojem se uzgajaju 12 sj^^ena u prugah mladi hrastići- Ovi ge hrastići kao 2 godišnje biljke presađjuju s^^^ ^^ šumske Čistine i krčevine. Oprostiv se sa g. Barišićem nadšumarom i šumarom Popovićem, te drugom gospodom^ koja nas sprovedoše do prevoza na Savi, i zahvaliv se na gostoijublju i požrfcvovnosti, krenusmo preko u Šabac, a od ovud parobrodom u 7 sati u Zemun, kamo dodjosmo 0 podne. Dne 11. poslie podne razgledasmo Zemun, dne 12„ Biograd i divni njegov naravni položaj kao i sve znamenitosti grada. Poslie podne se izvezosmo u ljetnikovac Topćider, te prođjosmo i cielim Košutnjakom. — Vrativ se pod večer opet a Zemun, krenusmo istoga dana i to u 11 sati u noći parobrodom iz Zemuna u Čerević, gdje nas u 6 sati u jutro dočeka vlastelinski šumar g. Dragutin Kaffka. U Cere vicu, na vlastelinstvu presv, grofa Rudolfa Choteka, bijasmo veoma liepo i gostoljubivo primljeni. Mi podjosmo poslie zajutraka u Frušku goru, te u srez Čerević, koji u cielosti zaprema 3.150 jutara. Zatim popesmo se na najvišji vrhunac Fruške gore t. zv Crni Čot, koji ima samo 560 met. absolutne visine, Od ovud pruža se prekrasan vidik na kosu Fruške gore i na susjednu Ugarsku. Gr. Šumar Kaffka vodio nas je po gorskih šumah sreza „Čerević", koje sižu i do najvišje točke u Fruškoj gori, te nam je na sve upite glede šumskoga gospodarenja i lova na j pripravni je odgovarao. Visoke te šume sreza Čerevića sastoje se ponajviše iz bukava, hrastova i lipž. u smjesi, te su ponajviše vitkih i tanko uzraslili stabala, kakova se obično u gorah vide. Spomenuti srez daleko je na glasu sbog obilja visoke divljači, imenito jelena, kojih tamo ima 350—400 komada, te koji se čuvaju i goje osobito pomnjivo. Kazgledasmo i liepi lovački dvorac, sagradjen na jedan kat godine 1887., u kojem je boravio blagopokojni kraljević Rudolf više put prigodom tamošnjih lovova. Vrativ se iz gore do lovačkoga dvorca imađosmo tamo obilan objed, zatim razgledasmo jošte pod večer šumske pašnjake i livade i tamo pasuće jelene. U istom srezu imade i nešto divljih svinja, a vide se kad kad i razni orlovi. Sliedeći dan rano u 6 sati krenusmo iz Čerevića parobrodom do Vukovara, a od ovud poslie podne ravno natrag u Križevac, kud prispjesmo dne 15. lipnja prije podne. Konačno izjavljujem kao vodja te ekskursije najsrdačniju zalivalnost svoj p. n gospodi i zastupstvom imovnih obćina, njihovim predsjednikom gg, Benakoviću i Jeremiću, slavnoj upravi vlastelinstva grofa Puidolfa Ghoteka, upravam tvornica tanina u Županji i Mitrovici, šumarnikom g. Nemčiću i Prokiću, nadšumarom g= Bolleinu i Barišiću, te svekolikom ostalom šumarskom osoblju, koji nas iz svih sila podpomagahu, da je ovo putovanje liepo i sretno dovršeno. Bog jim nagradio! Vlađisla? Kiseljak, profesor šumarstva. |