DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1892 str. 41     <-- 41 -->        PDF

— 545 -^po
svom geograiicko^n položoju pružaju dosta i izdaSne prilike za gojitbu kako
visoke, tako i sitne divljari, a ipak crparao iz lova malo iii iiikakove koristi.
Iza godina 1848, tiimanila se je u velike koristria divljao uslied neuredjeriih
lovskih odoošaja, a da se ona ne plodi ni danas još u oDom razmjerju, kako
bi se punim pravom očekivati inoglo, krivi sii donekle i moderni lovci, koji
s veće strane no imaju rd uztrajnosti, ni volje tamaniti grabežljivu zvjerad.


Još nam je jednu spome*rat[. Zakon o lovu ^titi od ptica samo pjevačice.
Ptice selice izjednačene su grabilicain, te ih svatko po volji hvatati i ubijati
može.


To je stanovište danas antikvirano i varvarsko, jer ima mnogo kako
domaćih ptica nepjevačica, tako i ptica selica, koje su koristne ratarstvu i
šumarstvu. Ne ima sumnje, da će se skorim razviti medjunarodna zaštita za
koristne ptice selice, a naša je sveta dužnost, da si sačuvamo mnogo domaćih
koristnih ptica negrabilica, koje se tek iz objesti tuku i ubijaju.


Na predstavku gradskoga poglavarstva u Zagrebu od 22. veljače 1878. br.
87, k. z., kojom je ono predložilo, da se za obranu koristnih pticf* stvori
obćeniti zakon, kao što postoji i u zemljah zastupanih u carevinskom vieću,
odpisala je tada kr. zem, vlada, odjel za unutarnje poslove, dce 14. siečnja
1879. pod br. 15.375, .,da nije obnašla za shodno za sada obnovu takova zakona
predložiti saboru, jer nisu nastupile okolnosti, koje bi taj zakon zahtjevale,
dočim se od nijedne strane ne čuje, da bi se ovozemno pučanstvo u najvećoj
mjeri bavilo hvatanjem ili uništavanjem koristnih ptica, a povrh toga obskrbljeno
je u tom pogledu i §-om 18. zak. cl XYIIL 1870 , koji zabranjuje vadjenje
ptica i jaja iz gnjezda, kao i tamanjenje ptica pjevačica".


Mislimo, da su sada svakako nastupile okolnosti, koje takovu zakonsku
zaštitu zahtjevajn, a za dokaz tomu pozivamo se na množinu postojećih propisa
u zaštitu zemaljske kulture proti gusjenicama, drugim zareznicima i biljevnim
nametnicima, te smo tvrdo uvjereni, da novi sakon o lovu ne bi izpunio svoje
zadaće, ne ozrae li u krug svoje zaštite i koristne ptice nepjevačice .


Eekosm.o jur, da zakon o lovu mora u svaku ruku dovesti u sklad interes
ratara i lovca, jer samo onda nosit će na sebi biljeg narodno-gospodarski, te će
služiti interesima obćlm, a ne pojedinaca. U to ime sretno bilo! Dr. C.


Još koju 0 bukvi ..zlati^^ u Srbiji.


Naknadno k viesti priobćenoj u broju 8. ,Šum, lista^^ od t. g. glede zanimivog
pojava u humskom hilinstvu mogu sad objelodaniti još i njekoje podatke,
koji razjasnjuju uzrok tog pojava.


Bukva ,zhita" ili inače Jutija^ koja se nalazi samo u Srbiji, kako to
prije napomenusmo, raste ua visoravnici .Vlasinji^^ u Vranjskom okrugu. Ta