DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1892 str. 32 <-- 32 --> PDF |
™ 536 — Balnu gojitbu divljači znameaito upiivati veći broj veleposjednika, koji divljač, naročito veća vrst (Hvcliwild, Damwiid) uzgajaju u ogradjenih zverinjacih. Žalibože nije izkazana vrleđnost poubijane divljači, pa zato ne možemo ni prosuditi vriednost lova u narodno-gospođarstvenom pravcu. Zakonski članak XVIII. od god. 1870. o lovu razlikuje poput ostalih modeiiiih zakona o lovu pravo lova od izvršivanja toga prava. Francezko lovsko pravo, koje počiva posve na privatnom vlastničtvu, ne stavlja vlastoiku zemljišta drugih stega doli osobnih. Ovo stanovište ubilo bi ipak u nas lov, naročito sve to većim razsapom zadruga, jer bi svaki i najmanji patuljati ratar stekao pravo iova, pravo, koje nebi mogao izvršivati — bar ne pašćanim prahom i olovom — a da ne izloži pogibelji osobnu sigurnost svoga susjeda. Ne sumnjamo ni umio, da bi se opetovale stare tužbe nekadanjih staleža i redova, da seljaci zanemaruju svoj posjed, te da dangube na lovu. Na takav način odgajali bi sistematično zvjerokradice* Posve je dakle opravdano, kada suvremeni zakoni stežu slobodu lova zeujljištnim viastnicima iz poticajnih i važnih narodno-gospodarstvenih obzira, te što izvršivanje lova čine ovisnim ob osobnim i stvarnim uvjetima* Osobni uvjeti ne stoje u nikakovu savezu sa zemljištDim vlastničtvom i B njim spojenim pravom lova. Kako zemljištni vlastnik, tako i svaki treći mora zadovoljiti ovim osobnim uvjetima, ako želi loviti bilo to u svoje, bilo u tudje ime. Po § 36. zakonskoga članka XXIII. od godine 1883. o porezu na puške i 0 porezu na lov dužan je upravni činovnik uzkratiti vidimovanje podnesenoj mu prijavi onima, koji: a) nisu još dosegli 20 godinu života svoga, osim ako je na mjesto njih prijavu podnesao njihov otac, dotično skrbnik; b) koji su zbog duševne mane nesposobni rukovati puškom; c) koji su pravovaljano osudjeni zbog kojeg narušaja, opisanoga u zakonu 0 lovu, ili zbog dobodarstvenih narušaja f§ 42.) tri godine poslie ovršenja, doticao probavljenja kazni; , d) koji su pravovaljano osudjeni zbog zločina ili razbojstva, guleža, počinjena pu^^kom; e) koji kao inozemci nestaviše nuždnoga jamca ili takovoga, koj se ne može prihvatiti. I zakon o lovu stavlja takav osobni uvjet, odredjujuć u svom § 12., da se lovišta mogu dati u zakup samo takovim zakupnicima, koji su neporočnoga života. Ovu zakonsku ustanovu raztumačila je kr. zemaljska vlada, odjel za unutarnje poslove, pobliže u svojoj naredbi od 8. srpnja 1883. br 2-1.716 tako, da se pod sadržajem citiranoga § 12. zakona o lovu razumjeva i to, da ne može zakupnikom lova postati onaj, koj je radi prekršaja, potekavšega s koristoljublja ili vriedjajućega javnu ćudorednost, obsudjen ili obtužen, ili koji stoji pod stečajem. |