DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1892 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 535 Pravo lova. (Svršetak.) Osoova zakona o lovu prošibana je u hrvatskom saboru u cigloj jednoj sjednici i to đevetdeset i četvrtoj, držanoj dne 10. prosinca 1S70. Naravno, đa je uslied toga veoma mri^av materijal, iz kojega bi se mogii uputiti u ciljeve \ namjere legislative, što no ih je ovim po narodno gospodarstvo vrlo važnim zakoBom polučiti naomila. Izvjestitelj Ljudevit Raizner popratio je osnovu zakona o lovu ovim vrlo kratkim govorom: J J svakoj kultiviranoj zemlji čini domaća divljač* važnu struku narodnoga gospodarstva. Zakonodavstvo svake prosviećeve zemlje ide, a i mora na to ići, da u svrhu razplodjenja, uzgoja i uzdržauja divljači, a uz to u svrhu osiguranja plodina i usjeva od štete, koju bi divljač i^tim nanieti mogla, dobre i shodne zakone o lovu donese. Domovina naša nalazi se u tom pogledu na nizkorii stepenu. Najglavniji uzrok tomu je nedostatak odnosriili zakonskih propisa; propisi bo o lovu, izdani godine 1659., ne odgovaraju sasvim okolnostim, obstojećim u tom obziru u domovini našoj, i s toga se u cielosti svojoj nikada izvesti nisu mogli. Usuprot je Hrvatska i Slavonija po svojoj geografičkoj kakvoći, gdje su tolike gore i tolike šume, gdje su tolike plodne njive i livade, pozvana, da domaća divljač postane strukom narodnoga gospodarstva, da joj postane vrelom dohodka. Da se to u domovini našoj postići uzmogne, potrebno je, đa se izđade svrsi shodan zakon, koji evo leži na stolu visoke kuće, koji je primljen u svih trih odsjecih, s toga ga isto tako centralni odbor vis. saboru predlaže za podlog specijalne debate." U koliko je zakon do danas izpunio vrlo sangvinične nađe domaće legislative, težko je ocieniti upravi, pošto su se kasno poč,eli sabirati podatci o iovskoj statistici, te kad pristupi sabor razpravljanju nove zakonske osnove o lovu, dvojimo, da ii će se moći uspjehom poslužiti statističkim podatcima, Lovska naime statistika pokrenuta je u uas tek naredbom kr. zem. vlade, odjela za unutarnje poslove, od 4. svibnja 1886, br. 15,0-16, kojom se odredjuje, đa valja svake godine sastaviti točati izkaz vrhu količine ubijene zvjeradi i popriečue njezine vrieđnosti i to na temelju lovnih popila, sto ih vođe vlastnici lovišta sami ili osoblje ili zakupnici njihovi. Vriednost zvjeradi i koža vaija naznačiti ili po faktičnom utržku, ili gdje nije prodavano, po poprieenoj prodajnoj vriednosti dotičnoga predjela. Revni naš statistički ured priobćio je u prvom svezku prve knjige svoga viestnika broj divljači poubijane u Hrvatskoj i Slavoniji godinab 18S7.—18>39. Sudeći po kolikoći poubijane koristne divljači, goji s<- ona napredno samo u županijah zagrebačkoj, varaždinskoj, požežkoj i sriemskoj. Ta će daSio po raeijo * Umjesto „domaća divljač^ kaži ^korietaa divljač% jer pojam doma i di^ij^a protuslovi. |