DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1892 str. 30 <-- 30 --> PDF |
~ 534 — Što se djelckrujsra poriečaila odbora tiče, primjećuje se. da će oni osim obćei^iti´a upravnih zadaća sličnim administrativnim korporacijam imati i sliedeće funkcije, naime prvo: da zapritče sve ono, Sto može biti škodljivo ribarenju, drijgo, da poduzmu sve ono, što je o interesu uoapredjivanja ribarstva. Prva funkcija spadati će medju dužnost i svih poriečnlh odbora, druga pak međju njihova prava , te se želi, da ti odbori to pravo u vlastitom i u obćem interesu zaista vrše. ´, " ,-´´_´..:- Medja upravne zadaće vlastitog djelokruga spadati će: držanje evideneije svih obstojećjh vlastitih i iznajmljenih revira, njezinih posjednika ili iznajmitelja, onda najmovne svote i drugih statističkih podataka. Mi bismo preporučilij da se tim odborom povjeri i utjerivanje eventualnih poriečnih taksa, onda izdavanje ribolovnica (ribolovne legitimacione karte), te primanje s tim skopčanih taksa, da tako ti prihodi ribarstva opet budu upotrebljeni lih za njegovanje ribarenja, U području kvarno zapriečujuće djelatnosti tih odbora spadalo bit uništavanje ribjih neprijatelja, rekviriranje stanovitih oblasti (redarstva, žandarmerije) proti nedozvoljenom osmradjivanju (okuživanju) voda, proti uporabi vode na štetu ribarstva, a osobito proti zatvaranju starih voda u svrhu osušenja. S druge strane moralo bi svakako spadati na poriečao odborovo pravo, da svake godine (a ne kako je u našoj osnovi zakona o rib.^rsLvu kategorično jedan put za uvjek) odredi doba lovostaje za pojedine vrsti riba, onda opredieli zaštitna mriestilišta i zaštitne ribje revire. To sve po naravi stvari nitko bolje i pravednije aemože ustanoviti, nego li poriečni odbor, jer su njemu najbolje poznate osebujnosti stanovitih voda, a svakomu je poznato, koji je iole upućen u poznavanju ribjeg življenja, da je mrleštenje skoro svake godine različito u. stanovitih vodah, pošto to odvisi u prvom redu o godišnjih klimatičkih okolnostih. U našoj osnovi zakona o ribarstvu konstatovaii smo lih to, da je, što se lovostaje tiče, sve doslovce iz magjarskog ribarskog zakona prepisano, a jao ti ga onim zakonom, koji se po tudjem kalupu kroje, jer se obično dogadja kao. kod cipela, da svaka cipela nepristaje na svaku nogu, U krug prava pođuzetničtva spadalo bi i njegovanje vodenih bilina, spajanje starih voda sa prirodnimi strujami i to ondje, gdje su ove uslied gradnje obala (bajera) ostale izolirane, onda osnivanje ribjih prolaza {osobito kod mlinova i brana), ribjih stuba (gdje su vodopadi i slapovi) i zaštitnih rešetka (kod turbina i drugih mlinova), napokon umjetno Rojenje stanovitih riba, aklimatizacija stranih, te podignuće zadružnih ribarnica (triemovi, gdje se ribe prodavaju), ledenica i zavoda za soljenje, m.ariniranje, kadenje i sušenje riba. I tako mi smo ovdje u kratko priobćili i motivirali načela, po kojih se mora i kod nas zakon o ribarstvu ravnati ^ ako se hoće, da bude po zemlju. koristono-an, a pošto nismo pravnici, s toga pozivjjerao naše juriste, neka oni na temelju tih načela na novo osnovu zakona o ribarstvu izrade, jer do:saaašnja je skroz u oprieci sa nacionalnom ekonomijom i sa zoologijom. |