DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1892 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 533 ™ bude tako velik, kao gornji dio tj . da sjelo poriegRo;:,´ odbora, koje će obićno bili u kojem građu, ieži u sredini područja. Ovo mjerilo, koje akoprera izgleda neopravdano, ipak ima in toliko prednost, što okkoćuj.- upravu. Ako izaberemo u Kjekoj vodenoj struji po prilici u jednakoj udaljenosti prije sve^a mjesto, guje će biti sjedište naSih upravriih odbora, onda je iako postići, da po prilici svako područje bude imalo jednaki prostorni obseg. Bilo bi veoma pogi-ješno da se sbog tobožnjeg obsega tih područja žrtvuju druge prrodne prednosti/s toga mora se ovdje oajvećoan objektivnosti postupati, te prepustili razdieljenjc njeke vođene struje u upravna područja, a ova pak u poricčja Kavjestnim vještakom. Kod jezer a ta je razdjelba mnogo lakša, nego li kod rieka; ako je jezero veliko, onda može ono samo po sebi sačinjavati jedno upravno područje, nasuprot ako je maleno, onda eemo ga priključiti drugom upravnom području. Mi držimo, da bi najbolje bilo, neka se za svaku vodenu struju (cielu rieku od izvora sa pritocima do mora) ustanovi povjerenstvo, koje bi imalo zadaeUj da istu razdieli u upravna područja. Te komisije trebalo bi da sastoje djelomice iz političkih činovnika j a djelomice iz znanstveno naobraženih vještaka, a bilo bi od velike koristi, da joj predsjednikom bude jedan ribarski majstor kao u Pruskoj i Englezkoj. Te komisije bile bi internacionalne. Potankosti o gospodarstvenom redu ribarenja mora se uvjek prepuštati upravnim organom, Jer ni lovostaje, ni mriestilišta i druge pogode za podignute prirodnih ribolova nedada se obćenito ustanoviti. Zakonodavstvo ima na to paziti, da upravna organizacija obzirom na ribarenje pruža garanciju za pravilni smisao gospodarstvenih interesa ribarstva. U tom pogledu ustanova poriečnih odbora odnosno zadružno gospodarenje voda jesu od velike vriednosti. Usiied toga će gospodarstveni dio ribarenja odsele ležati u rukuh tih vještačkih korporacija. Obzirom^na to, biti će najglavniji dio stanovitih odredba sliedeći: a) organizacija, odnosno sastavljanje poriečnih odbora, i b) odredbe glede njihovog djelokruga. Značaj prisilnih zadruga zahtjeva, obzirom na osebujnosti ribarenja i gospodarstvena načela, da poriečni odbori uživaju podpunu autonomiju, s toga se ti odbori moraju slobodno birati iz sredine svih članova, koji imadu pravo ribolova na temelju absoMne većine glasova. S druge strane pošto se organizacija ribarenja u obće provadja u javnom interesu pod zaštitom države, s toga i država biti će ovlaštena, da u taj poriečni odbor pošalje njekoliko muževa pravom glasa, koji premda neimaju pravo na ribolov, ipak se odlikuju znanjem u narođnoprivrednom ili ichtyoložkom polju, a ´to s toga, da oni svojimi zuanstvenimi nazori paralizuju eventualni egoizam onih članova, koji posjeduju pravo ribolova. To se pravo državnoj vlasti ne može poricati, a niti se je bojat?, dabi strukovnjaci išta mogli autonomiji poriečnog odbora smetati, nego će ooi jedino svojim znanjem i izkustvom dovesti u sklad javni interes s onim ribarske zadruge odnosno poriečnog odbora. |