DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1892 str. 28 <-- 28 --> PDF |
~ 532 ~ manjka. Prema toma mora eksekutiva vrlo oprežoo birati ljude ^a taj posao kod sačinjavaDJa ponee\ja, jer kako smo raogli dosada razumjeti, o tom zavisi poglavito dobar iispjeh. Mi sujc toga mnlenja, da se o odbor za sačinjavanje poriet:ja mora svakako pozvati zaaustveiio izobražen vjevštak, koji bi svojim izkustvom i znarijem odbornikom olakotio zadaću. U posao kod sačinjavanja poriefija spada i opredieljivanje obijuh vrsti revirs, koji nioraju nastati, naime: posebna poriečja i zakupna porlečja, Medju prve, spadati će ona poriecia, kod kojih obstoji samo jedno pravo ribolova, bilo ono u. posjedu jedne osobe ili razđieljeno medju njih više; medju druge, sva ostala porječja, naime ona, koja se moraju sačinjavati od više djelova, na koja razni posjednici imaju pravo. Posebn a poriečj a po njihovoj naravi moraju u eielosti jednoj o>obi biti iznajmljena; posebna poriečja, koja pripadaju obćiaam, moraju svakako biti iznajmljena u svrhu, da se nepruži prilika grabe^. nom ribolovu. Do sad slobodne vode postati će većim dieiom posebna poriečja onih korporacija (obćine, pokrajine ili države), kojima po zakonu pripadaju, te moraja takodjer u interesu ribarenja biti uvjek iznajmljena. Njeki će prigovoriti, zašto nebi mogla obćina u vlastitoj režiji racionalno gospodariti u tih svojih poriečjah. Na to nam je odgovoriti, da je vrlo težko naći kod obćina sposobnih orgaim, koji bi taj. posao savje^tno i točno rukovodili, dočim će zakupnik svakako biti čovjek, koji je toma poslu posve dorasao, a obzirom na orgnnizacija ribarenja nije se nipošto bojati, da bi taj zakupnik lakoumno ili nerazborito gospodario, jer će ga strogi propisi ribarskog zakona i vlastit interes primorati na posvo racionalan rad. U nacrtu osnove zakona o ribarstvu, koju je vis. zemalj- vlada izradila i ove godine medju saborske zastupnike razdiilila, ne ima ni slova o ribarskih poriečjah, niti u obće ne ima bistre ideje, po kojoj bi se organizovalo ribarenje, S toga smo mi ovdje potanko glavna načela iztaknuli, da saborski zastupnici cieii zakon prama modernim načelom znanosti preinače. b) 0 upravi podra&ja. Ovdje moramo iztači prije svega; 1. veličinu i obseg njeke područne uprave, odnosno obseg jedne ribarske prisilne zadruge obzirom na prostor; 2. tko ima da to odredi i izvede; 3, sastavljanje poriečnog odbora i 4. funkcije istoga. Ov^dje nalazimo napokon konac ciele organizacije ribarenja, gdje jednolično ravnanje i nadziranje svih poriečnih odbora jedne vodene struje sa internacionalnog gledišta izvesti moramo. Njeki broj poriečja treba da sačinjava njeko jednolično ribarsko up ravn o područje ; kako smo prije spomenuli, nikad nesmije političko razdieljenje zemlje biti ovdje mjerodavno, nego uvjek prirodni vez dotičnog vodišta. S toga nije nam moguće ni aproksimativno da kažemo, koliki prostorni obseg moru imati jedno ribarsko-upravno područje, jer su posvud odnošaji vrlo različiti; ipak kao mjerilo neka nam to bude, da dolnji dio upravnog područja |