DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1892 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 530 — jezera u poriečja, nijs još´er sve: zakonodavstvu ostaje ovdje još vrlo obširno polje svojen:i dj^-^lovanju, Moženu) i^lobodno reći, da se nainie u obće malo, dapače Bijedan vodeni predjel neaalazi, koji bi bio podpuno zatvoren, te u sebi neki osobiti ribji sviet sadržavao. Ribe su slobodne, one se sele od mora do izvora i obratno, plove s rieke u jezesa, ii^: jezei´a u potoke i opet obratno. a) 0 sastavljanja porie<5ja (revier). Kod cielokupne or^^anizacije ribarenja najveću važnost ima sastavljanje poriecj:^ Poriečje, taj najmanji dio cielog sustava, jest rek bi temeljni kamen ciele zgrade, i.>to tako kao obćine kod državnog organizma. S toga sastavljanju poriečja mora S´^ svakako najveća briga posvetiti. Da sastavljanje ponečja mora biti obligatorno, po onom što smo dosad kazali, već se po sebi razumieva. I´ošto su kod različuosti prirodnih vođa (struja) veoma različite okolnosti, to S8 ne^nogu ustanoviti obdenita pravila pri sastavljanju tih poriečja; nepreostaje nam drugo, nego iztraživati dvoje: prvo, od kojeg se stanovišta trebamo uputiti, drugo, tko je pozvan, da po tom stanovištu razdieljenje neke vodene struje M pojedina poriečja provede. Obligatoroo sastavljanje- poriečja traži njeka sredstva, koja nam cielu ggrađu na jedaoin pripravljaju. Prvo sredstvo biti će to, da se ukine do sada slobodni ribolov u tako zvanih javnih voda t. j . u onih vodah, u kojih je do sada smio svaki po miloj volji ribariti. Država kao štitnik javnog blagostanjaj imade pravo u sveobćem interesu, da ukine slobodan ribolov u javnih vodah. To sve nije dostatno; vriednost tog sredstva bila bi iluzorna, kad bi oni, koji imadu pravo ribolova svoja poriečja opet slobodnom ribolova smjeli prepustiti, s toga se mora odrediti, da ribolov u jednom poriečju nesmjedu podnipošto vršiti obćin e ili više podzakupnika osim samo ovlašteni ribari s udicom. Kekosmo ribari s udicom, jer je dokazana stvar, da najvještiji ribar s udicom ne može nikakvu znatnu štetu ribam njeke struje prouzročiti, kad se strogo drži ribarsko policajoih pj´opisa, a s druge strane takovi ribari su najbolji i sigurni stražari stanovitih poriečja. Oba ova sredstva temelje se u tom, što i najmanji dio njeke vode, koji nebi bio utjelovljen u o r g a n i z a c i j i ribarenja,´ predpostavljao bi nam neki bczpravni predjel, čije negospodarstveno izrabljivanje, kako smo već to vidili, bilo bi na štetu ciele struje. Na temelju tog glavnog razloga proizlazi: da se sve prirodne sladke vode bez iznimke moraju u sastavljanje poriečja povući. Ciela bi se organizacija ribarenja uzdrmala, ako bi se iz sastavljanja poriečja izkijuclle njeke vode, koje za nikakovu granu ribarstva prividno neimaju važnosti, jer mi zaamo, da takovih voda skoro niti neima, pošto i najlošija voda pri racionalnom gospodarenju može nam stanoviti razmjerni ribji prihod pružiti, jer ako na pr, li nj a ci i jegulje više godina živu i uspjevaju u |