DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1892 str. 24 <-- 24 --> PDF |
- 528 ~ zakonom od 4- srpnja !868., u Saksonskoj zakonom od 15. srpaju 1868., u Fraocoskoj zakonoai od 24. srpnja 1867., a u Englezkoj zakonom od g. 18G2, Taj način ima i\z pređaOvSt intenzivnog gospodarstva i onaj slobode, ipak i ta taanu, da ako toj zadrugi nepodje za rukom cielokupiiu struju u posjed dobiti, onda je onaj koji mu drago maleni odlomak tudjinca pogibeljan cieioj zadrugi, jer on može osujetiti grabežnim ribolovom cielo racionalno nastojanje ribarske zadruge. Toj neprilici može državna vlast pomoći time, da preuzme sebi organizaciju ribarenja, te da ustroji prisilne zadruge, koje će imati djelomice politični, a djelomice gospodarstveni karakter, a to je drugi način. Ovdje nam je odmah iztaSl, da mi nismo pođnipošto prijatelji prisilnib sredstva, a pođnipošto ni obrtnih prisilnih zadruga, kakove su u Austriji uvedene zakonom od 15. ožujka 1883., nu unatoč tomu moramo obzirom na zakon o ribanstvu preporučiti najtoplije, da se i kod nas uvedu prisiln e ribarsk e zadruge. — Ovdje nevriedi nipošto načelo slobodne konkurencije, kao kod dru}:2;ih grana produkcije, jer taj kod ribarstva vođi. mjesto k napređku, k totalnom opustošenju naših vođa, a to ne možemo nipošto želiti, pa s toga prisilne ribarske zadrage, kako ćemo dalje razložiti, jedine su u stanju pomoći, da se provedu u podpunoj konsekvenciji načela zdravog i racionalnog ribarenja. Da se pak i sloboda kod prisilnih ribarskih zadruga zaštiti, treba im što moguće više oduzeti politički karakter, te istim takovu upravnu organizaciju podati, koja se više na gospodarstvenom načelu osniva, pošto te naše zadruge potiču od posve drugih motiva, nego li ine institucije prisilnih zadruga. Dočim ostale prisilne zadruge imadu svrhu zaštitnu politiku osobnih interesa zanatlija, naše zadruge imadu svrhu zaštitnu politiku,interesa ribarstva, dobrostanje cielokupne prevažne grane narodne privrede. Ovdje kod takovih ribarskih zadruga neima nipošto smisla razdjeljenje istih u političkom smislu, stoga uaši zakonodavci neka se toga čuvaju, niti po županijah, niti po kotarskih oblastih, niti po obćinah neimadu se takove zadruge utemeljiti, nego iih po prirodnom zahtjevu dotičnih voda, ma bile one i u tudjoj državi. Prednosti ovakovih zadruga u gore označenom smislu leži ne samo u mogućnosti, da se samo ribarstvo podigne, nego takove ribarske zadruge bile bi u stanju, da interese ribarstva prama drugim granam javne privrede većim uspjehom zastupaju, Povraćajuć se na slobodne ribarske zadruge, nalazimo, da su u Pruskoj poduprte zakonom od 30. svibnja 1874. tim načinom, da po § 9. svi oni, koji imadu pravo ribolova u jednoj skupno j struji , kroz predsjednika svoje zadruge vrše kontrolu i odredjuju sredstva sveobće koristi na zaštitu ribarenja, a po § 10. mogu i udružno gospodarenje i uporabu sa ribami napučenih voda odrediti. Premda bi od koristi takove zadrage bile, opet imadu jur označenu manu — rek bi iztočui grieh —, a s druge strane izkustvo je dokazalo, da je vrio riedko moći pod jednom kapom dovesti sve različite staleže, imajuće pravo ribolova, kao; obćine, gospoštije, manastire i privatnike, a onda opet i stoga, jer posjednike ribolova bijaše do danas vrlo težko i u naprednih krajevih pre |