DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1892 str. 23 <-- 23 --> PDF |
-´o:stavila^ da tjeraju kakav monopol i u znanosti. Usljed toga dobarl^io naših institu cija nazaduje s bog pomanjkanja podroladka, mjesto da vremenom napreduju. Toliko sam morao svakako kazati u interesu ichtvoložke karte naše do^ movine, a ja se nadani; da će bistar um i eneržija našeg predstojnika za bo goštovje i nastavu presvietlog Dr. Kršnjavi-a naći i toj rani lieka, Nu pošto se je kod nas ta rana duboko uvriežila u zdravo meso, to se neka za tu rariu rabi ona narodna: „na ljutoj rani hoće se i ljuta trava. "* III. Organizacija ribarenja. Kako smo u prošlom poglavju obrazložili, prirodno sing^-Iurno ribarsko go spodarstvo, kad bi se i podiglo do poduzetničtva, nebi nipošto moglo zadovo ljavati svojoj zadaći, unatoč normalnog poriečja, ako se nebi proteglo na cielo kupnu jednu vodenu struju. — Uzroci tomn su raznovrstni. Prije svega po điguućem ribarstva u jednom pojedinom poriečju (revier) vuči će najveći; ko rist odtud susjedi, koji imadu pravo ribarenja, jer će oni pomnoženi broj riba fim izdašnije loviti. Sto vriedi, da u našem normalnom poriečju pazimo na lova staju i umnažamo ribji naraštaj, kad u susjedstvu mogu tjerati grabežni ribolov? Egoizam, objest i jal na tudjem napredku često su uzrokom, da se ribe selice u svojem selenju zapriečuju tako, da one mogu doduše doći u stanovito poriečje, ali nipošto se dalje nepuštaju i tim se zapriečava pomnožavanje tih riba obično za doba mrieštenja. Pojedinim posjedaikom poriečja niti na um nepada, da namjeste stube za ribe, gdje ,. kakovi vodopadi, nego bojeći se, da mu tako te ribe uteku, nemilosrdno ih polove i tim je gotova šteta nanesena ne samo za njihj nego i za cielokupnu struju vode. Na taj način najplemenitije ribe kao Salmonidi nemogu da dodju do svojih mriestiiišta, te se tako svake godine umanjuju, dok napokon i posve nestanu u cieloj struji. Ovo, što iztaknusmo^ dovoljno nam tumači, kako u javnom interesu njeke vodene struje leži, da ovi ili oni, koji imadu tu pravo ribolova, i u vlastitoj koristi takodjer moraju da po načeiih racionalnog ribarenja postupaju, jer inače rad pojedinaca ništa nevriedi. Da se to postigne, imademo dva načina: prvo svi oni, koji imadu pravo ribolova u jednoj struji, mogu da se dobrovoljno udruže u gospodarstvenu zadrugu na temelju načela samoobrane, kako je to uredjeno skoro u svih naprednih državah, tako n. p. u Austriji zakonom od 9. travnja 1873., u Pruskoj * Mi ovu primjetbu g. pisca priobdujomo s toga, jer odgovara valjda :-stini, ali mislimo, da naša omladina ima na filozofskom fiikultetu, gdje osim prof. Brusine, sjede i ljudi visoke naobrazbe, kao prof. Pilnr, Heinz, Janiček i t. d. prilike, da ^si ^isvojl temeljito zaanje u prirodnib znauostih. Nakon dovršenih naiika kriva je samo na-ša omladina, ako usvojenu znanost u prirodnih naukah zanemari, paJ;e posve odnemarj — i aitko đruffi Uredništvo. |