DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1892 str. 22 <-- 22 --> PDF |
526 - Zrmanju, Krku, Cetinu, a napokon Neretvu, koja doduše u Bosni imade izvor i tim tamo joj predjeli: pastrve, lipena i mrene spadaju, dočim od Metkovića do mora nalazimo predjele djeverike i mješovite vode. Ovo razdiekrAJe riba po predjelib imade veliku praktičnu vriednost, osobito za izradbu ribarskih ili icbtvoložkili karta. Svim onim, koji su lanjske godine posjetili izložbu gospođarsko-šuniarsku u Zagrebu, biti će im palo u oči u odsjeku za ribarstvo liepe icbtjoložke karte Češke i Galicije, koje su izradjeiie, prva po proL Aut, Friču, a druga po pok. prof. Noviekiem. Takovu kartu nebi bilo dan danas ni kod Bas težko izraditi, kad bi vis. zemaljska vlada povjerila taj posao inladoj kojoj sili^ koja osim poznavanja riba, imade i stručnog znanja u svih granah ribogojstva i ribarstva. Ako dosad svi pokusi u tom smjeru ostadoše bez uspjeha^ nisu toliko krive kotarske oblasti, obćine i poglavarstva, koje sa bile još god, 1 formulirao, pa kakovo sjeme, takova bijaše i žetva. Zcamo pak pozitivno, da je vis. zemaljska vlada ustupila sav taj dosta obsežan materijal prof Brusini, ako se nevaramo još god. 1883., nu svakako 1884, god., pa što smo doživili? Da je veleuč. prof. S Brusina tek ove godine (1892.) taj materijal donekle objelodanio u svojem „parere", ito ga je dao u pogledu nove osnove o ribarskom zakonu. God. 1889* bio ini je veleuč. prof, Brusina obećao, da će ini dati na pregled taj materijal, nu kašnje nije svoju rieč održao, te neznam ni danas, zašto ne. Tako eto 8 punih godina ležao je taj materijal, što no ga je vis. zemlj. vlada u dobroj nakani daia sakupiti po svojih podredjenih organah, pa se obistinila ona stara: .,mons parturient ridiculus mus/´´ Ovdje sam baš izrično morao o tom poslu koju reci, jer živo zasieca u sadržaj ove moje razprave, a još ću pridodati i to, da bi baš prof. Brusina kao ravnatelj zooložkog muzeja i prof. zoologije na kr. sveučilištu bio dužan, da izradi ichtjoložku kartu Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, te možda i Istre, Bosne i liercfgovine, kako su to davno učinili proi. IVič i prof. Novicki, a ne da se izpiičava, da neima materijala, ni vremena za to. Ja posve priznajem, da je to dosta ogroman posao, nu s toga imamo kod kr. zemalj. muzeja i vriednog pristava stručnjaka Dr, L» Cara, zatim kod svih naših gimnazija i realka u cieioj zemlji profesora prirodopisa, koji bi bez sumnje sudjelovali kod izradbe te ichtyoložke karte, Nu svim našim stručnjakom je vrlo dobro poznato, da prof. Brusina ne rado gleda ljude, koji se bave prirodnim! znanosti — imenito njegove specijalne struke, a zato odbija od sebe sve mlade ljude, koji bi rado u ma kojoj grani zoologije nješto samostalna raditi; on nazrieva u svakoj iole bistrijoj glavi konkurenta, a da je to posve istinito, molim veleuč. profesora Brusinu, neka mi imenuje jednoga jedincatoga mladića, kojeg je on stručno odgojio kroz ovo 18 godina, što sjedi kao prof. zoologije na sveučilišta! Doduše je žalostno, da 11 18 god. nije odgojen vrstan zamjenik, ne sve obćeg zoologa, nego makar maiakologa, u kojoj struci g. Bra«iau svi bez iznimke priznaju kao vanrednog učenjaka. Zar njeka gospoda misle., da će on vječno živiti i da ih je zemlja tu |