DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1892 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 525 naše normalno poriečje. Na to dakle mora zakonodavstvo naše da cilja, inače biti će ju sve odredbe uzaludne. Nu prije nego što ćemo preći na tuniaćenje organizacije ribarenja, moramo da razjasnimo ono, što sino naveli pri bilanci racionalnog ribarstva, naime o predjelih pastrva, djeverike i dr. Svestrano izkustvo icMjologije u ovo zadnjih 30 godina nam je pokazalo, da poSamši od izvora njeke rieke, pa sve do onud, dokle ona utiče u more,´ posvud nalazimo isto razpoređjenje riba barem kod nas u Europi, a više manje i u drugih krajevih svieta. Te ribje predjele (rayon) karakteriSe stalno obitavanje stanovite vrsti ribe, tako počam od izvora, pa sve do niz vodu u more. te prema tomu nalazimo slieđeće ribje predjele: a) Predjel potočne pastrve, leži u najvećih visinah. Tu je voda bistra, hladna i brzica, korito kamenito ili pjeskovito, te napučeno pastrvam, a uz njih živi piov, glaroč i brkica. Kad potok jače nabrekne, onda još nalazimo: klena, brzaka (švierbu), plovku i napokon škobalja (nostvicii). b) Predjel lipema. Za ovaj predjel karakteristična je debela struja sa pjeskovitim koritom i dosta brzim tokom. Stalna riba jest ovdje lipen, a uz njega osobito klen. I pastrvu još ovdje nalazimo. Kod Dunava taj se predjel karakteriše pojavljivanjem glavatice. U predjela lipena dolazu se najrađje mrieštiti lososi (Salmo salar). c) Predjel mrene jest uvjek debela struja brzica sa kremenastim koritom. Uz mrenu nalazimo klena, škobalja. makije (bolena) okliju, patucu, krkušu, Da zaklonjenih mjestih štuku, grgeča, šarana, smudja, balavca (Perea cernua) kečigu, pastrnastog ostriža i crnog ostriža, napokon manjića i jegulju, (gdje je ima)´ Predjel djeverike. Ovaj se razpoznaje po sporoj struji vode, koritom sitno pjeskaljastim ili muljastim. Ovdje prebivaju pretežno: djeverika, som, šaran (krap), pečenica (Idus melanotus), platičica {dorica)^ piatica, crvenperka, tok ili štorion (Acipenser sturio), kod nas jedino nalazi se u riekah, koje se u jadransko more slievaju, kečiga, pastruga (Acipenserstellatus) i ostale ribe predjela mrene. Smudju je ovdje rek bi stalno prebivalište, dočim se klen i patuca nalaze sve to redji. Karaš i linj prebivaju ovdje u najmirnijoj vodi, navlastito ondje, gdje vodene biljke rastu. Predjel mješovite vođe. Ovaj se uvjek ondje nalazi, gdje se sladka vođa sa morskom mješa. Ta nalazimo kao karakteristične ribe: balavca (Perca cernua) jegulju, pašeru (Platessa flesus — Flunder) lososa (kod nas nigdje), toka ili štorioa, kečigu, pastrugu, škumriju, sarduna (Alausa finta), okaticu ili paklaru (Petromvzon marinus). Ovo su dakle pet glavna predjela, koja nalazimo a svih onih vodenih strujah, koje neprekidno teku s izvora kao gorski potok, pa do mora kao velika rieka. Po tom dakle u Hrvatskoj i Slavoniji neimamo nijedne vodene struje iz međju svih onih, koje se u Crno more posredno slievaju, koje bi dakle svib 5 prediela imale, dočim Istra, Hrvatsko primorje i Dalmacija imadu vjše takovih pođpunih-struja. Primorje n. p. imade Riečinu kod Sušaka; Dalmacija |