DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1892 str. 16 <-- 16 --> PDF |
—- 520 — grabiliee, koje sebi nikosnu izravno bile od ikakove koristi, bivaju neizravno od velike koristi, jer siuše da tako uspjevaju i brzo narastu ukusne grabiliee I^ao n. pr, glavatice, somovi, snuidjevi, vreteaari i m, đr., kojim se čovjek veoma okurišćaje. Ništa dakle u vodab rdje nekoristno, ništa laije suvišno. Vode nam dopuštaju, da iz njih obiinu korist crpirno, dapače takovu korist, koja povećava nam vnednostal kapital stanovite vodene struje, ako se ra-^borito izrabljuje; jer gdje je po mogućnosti mnogo i raznovrstnili riba živi, tu se obstojeća hrana najsavrženije troši i tu čišćei-je vode obavljaju sami bližnji stanovnici. Umnožavanje hrane po čovjeku u nekoj vodi mora da se izvadja prama oranožavanju riba, a navlastito obzirom na različitosti vrsti, koje se odgajaju. Ovo naše prlrodno-ekonomično stanovište, predstavijajuć što moguće savršenije tehničke uvjete ribarenja, jest jedino istinito, kako ćemo se osvjedočiti tečajem ove razprave, te će sigurno tim prije do sveobćeg uvaženja doći, čim vise razni pokusi hranitbe riba i tovljenje istih neće uspjeti. Tim će nam se opet pružiti dokaz, da se priroda neda ukrotiti kako mu drago, te da se svaki atentat na prirodne ustanove uvjek ljuto osvećuje. h. BiJanca racioiialiio-prlrofeog, nu JedBostavnog ribarstva. Posve je jasnOj da troškovi i prihodi pojedinog različitog prirodnog ribarstva mogu biti vrlo različiti, naime tako različiti, kako to kroz stanovite naravne i kulturne okolnosti nastadoše, Nu pošto se i kod drugih singularnih gospodarskih nauka služimo teoretičnim proučavanjem rentabiliteta jednog idealnog iiorojalnog gospodarstva, tako ćemo se i ovdje iste metode držati- Mi naše normalno poriečje (revir) naum.ice nećemo da stavimo u područje (Region) mješovite vode, nego biramo ga u gornjem dielu jedne vodene struje, pošto na ušću rieke u more ima mnogo riba, koje nespađaju sladkoj vodi, nego dobrim dielom moru. Predstavimo si zavijeni odsjek rieke u dužini od 8 kilometara i to jednako odaljen od izvora i od u;šća u glavnoj struji tako, da on leži pri koncu predjela pastrve , a početkom predjela mrene , gdje obe vrsti riba nalazimo, igdje je kle n stalno prebivajuća riba. Ta rieka da prima u tom poriečju (revirih) dva potoku, od kojih je jedan gorski potok sa bistrom vođom, a drugi, koji nosi vodu okaljanu gradskim! izmetinanu. Uzmimo, da je to poriečje razdieljeno kroz jedan mlin na dva jednaka diela; gornji dio da dospieva onamo, gdje rieka u veliku struju utiče. U tom poriečju da neima stalnih lovnih sprava, niti ribjih iiestva, a niti gradjevina za regulaciju rieke tako, da nastaju svakom većom vodom naravne bare (TUmpel) na obijuh obala. To poriečje da nije još okuženo sa izmetinam tvornica, nu nije ni pomoću umjetnog ribogojstva pomoženo za veći ribji razplod, a niti sadjeajem vodenih biliaa skrbljeno za obilnu hranu. |